Ulaz za korisnike

Geotermalni potencijal Hrvatske znatno veći od europskog

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Geotermalna voda danas se u svijetu većinom koristi direktno i to za grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja čime se izdaci za energiju smanjuju i do 80 posto

Izvori geotermalne vode u Hrvatskoj su i dalje neiskorišteni za grijanje zgrada, naselja i staklenika te dobivanje električne energije. To je još jedan u nizu primjera koji pokazuje odnos Hrvatske prema obnovljivim izvorima energije i zaštiti prirode. Nacionalni energetski program za korištenje geotermalne energije, kao dio projekta Razvoj i organizacija hrvatskog energetskog sektora, već godinama stoji. Prva faza projekta u kojoj su objedinjena sva saznanja o geotermalnim potencijalima u Hrvatskoj, utemeljena uglavnom na radovima profesora entuzijasta i slučajnim nalazima Ine, završila je još 1998. godine. Druga faza još uvijek nije počela, jer nije odobren novac. Energetski institut Hrvoje Požar, koji provodi projekt, predložio je da se u toj drugoj fazi naprave detaljnije analize svih ležišta, jer je Ina većinu njih našla slučajno prilikom traženja nafte i plina.

»Premda nema značajnijeg rada u sklopu samog programa, Ina je u posljednje vrijeme napravila značajan iskorak u valoriziranju svojih geotermalnih potencijala. Osnovana je služba koja se ekipira stručnjacima i očekuju se novi rezultati na području proizvodnje geotermalnih voda«, kaže Robert Bošnjak iz Odjela za planiranje u energetskom sustavu pri Energetskom institutu Hrvoje Požar. Geotermalni potencijal Hrvatske znatno je veći od europskog prosjeka. »To znači da se na svakih metar dubine temperatura povećava za 0,049 stupnjeva Celzijusa, a u Europi u prosjeku za 0,03«, objašnjava Bošnjak. Potencijal postojećih geotermalnih bušotina, ako bi se toplina geotermalne vode iskorištavala do 50 stupnjeva Celzijusa, je 203,47 megavata ili 3207 teradžula godišnje, a ako bi se iskorištavala do 25 stupnjeva, iznosi 319,21 megavat ili 5031,60 teradžula. Hrvatska koristi samo 113 megavata i to za kupanje i grijanje toplica.

Procijenjeno je da bi ukupni geotermalni potencijal, kada bi se napravile nove bušotine na postojećim ležištima, iznosio 839,14 megavata ili 13.226,83 teradžula, ako bi se geotermalna voda iskorištavala do 50 stupnjeva Celzijusa, odnosno 1169,97 megavata ili 18.441,63 teradžula ako bi se iskorištavala do 25 stupnjeva. Geotermalna voda, odnosno njezina toplina, danas se u svijetu većinom koristi direktno, bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, i to za grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Smanjenje može biti čak i 80 posto u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Takav način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona i pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu. Gordana Petrovčić Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

Materijali