Ulaz za korisnike

Globalna potrošnja vode

|
Globalna potrošnja vode
 
Globalna potrošnja vode
Da bi se dostigla opća pokrivenost do 2025. godine, skoro 3 milijarde ljudi trebaju biti povezani mrežom za opskrbu vodom, a više od milijarde sanitarnim uređajima.

Golema količina energije koristi se za globalnu opskrbu vodom jer energija potrošena širom svijeta za isporuku vode, više od 26 Quada (1 Quad=1015 BTU), što je ekvivalentno 7.620.000 GWh, približno je jednaka ukupnoj količini energije koja se potroši u Japanu i Tajvanu, što iznosi 7% ukupne svjetske potrošnje. U SAD-u sektori vodovoda i kanalizacije godišnje potroše 75 milijardi kWh – 3% ukupnog utroška električne energije, što je jednako količini električne energije potrebne za sektor celuloze i papira i za naftni sektor.

Voda postaje sve rjeđa zbog čega je često potrebno više energije za njezinu sigurnu dobavu, jer manje od 1% pitke vode u svijetu, oko 0,008% ukupne količine vode na Zemlji, lako je dostupno za direktne potrebe čovječanstva. Globalne prosječne godišnje količine obnovljive vode iznosile su 7.045 m3 po osobi u 2000. godini. Od 1970. godine zabilježen je pad od 40% po osobi zbog rastuće svjetske populacije.

Dvadeset zemalja (većina njih u Africi i Srednjem istoku) suočava se s kroničnim nedostatkom vode što uzrokuje ozbiljnu štetu u proizvodnji hrane i usporavajući ekonomski razvitak. Sve više energije potrebno je za pumpanje vode na sve većim razdaljinama i s većih dubina iz tla. Glavni segmenti urbane populacije ne dobivaju adekvatne usluge pa tako prosječni grad osigurava električnu energiju za samo 85% urbanih kućanstava, i može doći do pomanjkanja dovoljnih količina energije za zadovoljenje postojećih potreba, a samo polovina urbanih stanovnika zemalja u razvoju trenutačno ima priključke na vodovodnu mrežu u svojim kućama, a više od jedne četvrtine nema pristup sigurnoj vodi za piće.

Da bi se dostigla opća pokrivenost do 2025. godine, skoro 3 milijarde ljudi trebaju biti povezani mrežom za opskrbu vodom, a više od milijarde sanitarnim uređajima. Urbano stanovništvo s niskim prihodima koje nije uvezano na vodovodnu mrežu, često se mora okrenuti prema alternativnim načinima opskrbe kao što su usluge prodavača vode koji mogu naplatiti 16 ili više puta veću cijenu nego što je standardna tarifa za vodu dostavljenu redovnim putem. Kod nas u Hrvatskoj je primjer da m3 vode na otocima dopremljene brodom cisternom ima deset puta veću cijenu od svoje prosječne vrijednosti na kopnu.

Štedni modeli

Bilo da je riječ o električnoj energiji ili vodi, gotovo uvijek su štedni uređaji skuplji u startu, međutim dugoročno, kad se zbroje njihova cijena i mjesečna potrošnja, jeftinije je i ekološki opravdanije koristiti štedne modele jer kada se jednom pusti voda iz vodokotlića, potroši se toliko vode koliko jedna prosječna osoba, u zemljama u razvoju, na dan potroši za piće, pranje, kuhanje i čišćenje.

Prema procjenama u Hrvatskoj je instalirano između milijun i milijun i pol vodokotlića koji za ispiranje dnevno ispuste od 300.000 do 500.000 m3 vode.

Kada bismo svakom kotliću smanjili samo jednu litru zapremnine, uštedjeli bismo vode koliko popijemo u tom istom danu. A supstitucijom svih vodokotlića na sustave niskog protoka, procijenjene godišnje uštede bi iznosile oko 2×108 m3 što je veći volumen od volumena najvećeg hrvatskog jezera – Vranskog jezera.

Pitka voda je postala neprocjenjiv resurs u mnogim dijelovima svijeta, i na nekim turističkim mjestima može utjecati na opskrbu. Hoteli mogu potrošiti velike količine vode, što varira od manje od 60.000 do više od 230.000 litara po sobi gosta godišnje, ovisno o opremljenosti sobe (kuhinja, jedna ili više kupaonica, jacuzzi i sl.) te je li razvijena dobra praksa očuvanja vode. Povijesno gledajući, hoteli su malo pažnje posvetili očuvanju vode te bi im u budućnosti ovo mogao biti ključan izazov.

Hrvatska je država bogata vodnim resursima te je među prvih deset u svijetu što se tiče tog prirodnog bogatstva, ali nam to ne daje za pravo, iako imamo dvadeset puta više vodenih rezervi nego nam je potrebno, da vodu trošimo neracionalno. S druge strane, gledajući globalno, intenzitet potrošnje u turističkom sektoru rapidno raste te današnji standardi traže sve više vodenih resursa – samo jedan golf teren treba vode kao manje mjesto, a na nama je da ih koristimo što učinkovitije jer paradoks današnjeg života je da se voda kao temeljni element svih živih bića najmanje koristi za piće (što joj je elementarna namjena). Zato vodu treba tretirati kao prirodno bogatstvo, a ne kao bezvrijednu tekućinu.

www.masmedia.hr

Materijali