Ulaz za korisnike

Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo

|
Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo
 
Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo
Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo

Segment stanovništva koji koristi odlazak na višednevni odmor izvan mjesta stalnog boravka (osobna putovanja, isključujući poslovna, u trajanju od najmanje 5 dana) naglo je pao u 2009. godini . Iskazi ispitanika pokazuju da je realizacija korištenja odmora u 2009. godini bila na razini od oko 46%, što je pad od 5% u odnosu na godinu dana prije, ali i ispod željenih / planiranih 56% !

- realizacija godišnjih odmora u 2009. i planovi za 2010. godinu (15.03.2010.)

Osnovne karakteristike korištenja odmora izvan mjesta boravka u 2009. godini su:

najviše odlazaka bilo je iz Zagreba s okolicom, kao i općenito iz naselja s preko 100.000 stanovnika ( oko 64%)

mlađa dobna skupina od 15 do 24 godine - najviše je išla na odmor (oko 62%) a slijede starosne skupine od 25 do 44 godina (od 53 do 57%); među najstarijima, 65 i više godina, na odmor izvan mjesta boravka otišlo ih je tek oko 27%

osobe koje nisu u braku također su više od prosjeka koristile odlazak na odmor – 55%, dok su oženjeni/udate bili manje na odmoru (47%)

2. s rastom stupnja obrazovanja značajno raste i korištenje odmora - kod osoba s najnižim obrazovanjem tek ih je oko 21% išlo na odmor, dok oni s najvišom naobrazbom - u oko 62% slučajeva koristilo je godišnji odmor izvan mjesta stalnog boravka (ali to je ipak manje od prije godinu dana kada je takvih bilo

71%) naravno, visina mjesečnih prihoda je također vrlo bitna za odlazak na godišnji odmor - u kategoriji niskih prihoda oko 40% je putovalo na odmor (vjerojatno vezano i uz boravak bez plaćanja smještaja kod rodbine/prijatelja), dok su kod viših primanja / puno boljih od prosjeka - oko 80%

ili, osobe koje se svrstavaju u nižu klasu odlazak na odmor koristile su tek u 19% slučajeva, kod srednje klase je to oko 49%, dok je kod više klase oko 68% onih koji su išli na odmoru izvan mjesta stalnog boravka.

Općenito se može reći da je višekratno korištenje odmora (dva ili više puta u toku godine – prosjek za cijelu zemlju je 15%) posebno češće zastupljeno kod građana Zagreba s okolicom (26%), kod građana iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika (28%), ili visoko obrazovanih (24%), te onih s prosječnim mjesečnim prihodima kućanstva preko 9.000 kuna (oko 35%).

Kada se analizira planove za odlazak na odmor u tekućoj godini – 2010., izvan mjesta stalnog boravka, dobiva se podatak o padu planova / želja u odnosu na prethodnu godinu. Tj. segment onih koji planiraju / žele ići na odmor sada se kreće na razini od oko 52% (lani ih je bilo 58% !), ali na drugoj strani, čak oko 48% građana uopće ne računa s odlaskom na odmor izvan mjesta stalnog boravka !

3. Planirani broj putovanja na odmor – minimum 5 dana (%)

Dakle, na odmor je 2009. planiralo ići oko 58% građana a realiziralo ga je oko 46%. Planovi za ovu 2010. godinu su na razini od oko 52% građana koji planiraju korištenje godišnjeg odmora (barem 5 dana) izvan mjesta stalnog boravka.

Za planirani odmor u 2010. godini nešto više od prosjeka opredijelili su se: građani Zagreba s okolicom – 67%
  • građani koji žive u gradovima s preko 100 000 stanovnika – 69%
  • mladi od 25 do 34 godine – 68% (suprotno - osobe s više od 65 godina samo u 33% slučajeva planiraju odlazak na odmor izvan mjesta boravka)
  • osobe s najvišim obrazovanjem – 67%, te zatim sa završenom srednjom školom – 62%
  • osobe s više od 9.000 kuna prosječnog mjesečnog prihoda kućanstva – 86%.
  • Podaci iz istraživanja jasno pokazuju da je kriza utjecala na odlazak na odmor u prošloj godini ali i u tekućoj !

    O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; veljača 2010.g.

    Providing Knowledge, Not Just Data !

    GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA.

    GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji preko 11 tisuća članova).

  • Materijali