Ulaz za korisnike

Gojnić: Hrvatskoj ne treba 20 ciglana

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

KARLOVAC - U Hrvatskoj su preveliki kapaciteti za stare proizvode, a istovremeno golem manjak za proizvodnju po novoj tehnologiji, ističe Velimir Gojnić, član Uprave karlovačke tvrtke koja je lani u robotizaciju uložila 40 milijuna kuna

Najveća hrvatska ciglana, karlovački Wienerberger Ilovac, iskazao je 7,5 milijuna kuna gubitka za 2005., a prijedlog za Glavnu skupštinu, koji je odobrio no, jest da se gubitak pokrije na teret zadržane dobiti iz prethodnih razdoblja. Lani je Wienerberger Ilovac realizirao 40-ak milijuna kuna vrijednu investiciju u robotizaciju Pogona 2, a prema riječima Velimira Gojnića, člana Uprave, gubitak je zapravo dobiven knjigovodstvenom logikom. Veća amortizacija "Iskoristili smo zakonsku odredbu koja nam dopušta otpis po znatno većoj stopi amortizacije kako bismo u relativno kratkom vremenu amortizirali tu veliku investiciju i zapravo oslobodili dio sredstava za moguće daljnje investicije. Istina je da se time smanjuje porezna osnovica, odnosno bit ćemo zato oslobođeni plaćanja poreza na dobit, ali to je privremeno jer će se u sljedećim razdobljima, pogotovu istekom ove amortizacije, iskazati znatna dobit. Poslovanje je bilo dobro, znatno smo povećali proizvodnju. Činjenica je da ovim knjigovodstvenim manevrom zapravo oslobađamo dio sredstava za sljedeće planirane investicije, a kojih će, s obzirom na situaciju kojom nismo zadovoljni, zasigurno biti", kaže Gojnić. On je istaknuo štetni paradoks hrvatskoga opekarstva - a u kojem on vidi i šansu rasta Wienerbergerova udjela. Dvadesetak ciglana koliko ih posluje u Hrvatskoj, tvrdi Gojnić, daleko je iznad stvarnih potreba građevinarstva, a što za posljedicu, zajedno s uvozom, ima pad cijena njihovih proizvoda.

Minimum standarda "Velika većina hrvatskih ciglana zapravo nemaju opravdanja za postojanje jer je veliki nedostatak kvalitetnih opekarskih proizvoda. U hrvatskim se ciglanama proizvodi opeka na bazi zastarjele tehnologije i neprihvatljiva s energetskog, tehnološkog, ekološkog i kakvog god hoćete stanovišta. Edukacijom tržišta i uvođenjem europskih normi o zadovoljavanju energetskih standarda, koje su od 1. srpnja krenule s primjenom i u Hrvatskoj, postaje jasno da većina zastarjelih opekarskih proizvoda ne zadovoljavaju ni minimum standarda. Preveliki su kapaciteti, ali za stare proizvode, a istodobno je golem manjak za proizvodnju po novoj tehnologiji, upravo onakvoj u kojoj je WI lider i koju nameću međunarodni standardi. Konkretno, WI-u sada nedostaje barem 25 posto kapaciteta u odnosu na potrebe tržišta za opekom koju izrađujemo po standardima Wienerberger AG, a koji su čak iznad propisanih standarda EU, i tu je naša šansa i rezoni za daljnji razvoj proizvodnje", kaže Gojnić. Kao otežavajuću okolnost ističe enorman rast cijene novogradnje u Hrvatskoj, a koji ne prati i odgovarajuća uporaba kvalitetnih energetski štedljivih materijala.

Blokovi NF formata moraju se uvoziti Unatoč prošlogodišnjem, na robotizaciji baziranom 40-postotnom rastu proizvodnje na 200 milijuna NF formata blokova, WI je manjak potrebnih blokova NF formata marke Porotherm morao nadoknaditi uvozom iz sestrinskih Wienerbergerovih pogona iz Slovenije i Mađarske. Upravo nedostatak od barem 60 milijuna visokokvalitetnog bloka formata NF-a godišnje, navodi Upravu WI-a na daljnje proširenje proizvodnje. Gojnić kaže da su u ovoj fazi razmišljanja još podijeljena između alternativa: daljnje investicije u modernizaciju ionako automatiziranog Pogona 3 u Karlovcu ili daljnjih akvizicija na opekarskom tržištu u Hrvatskoj, odnosno BiH. U Karlovcu nema više mnogo mogućnosti za organski rast, kaže Gojnić, ali zbog odličnog položaja i sirovinske baze WI namjerava Karlovac zadržati kao svoju regionalnu bazu, a o mogućim akvizicijama za sada se ne želi izjašnjavati bez konzultacija s vodstvom čitave grupacije Wienerberger. Izvor: www.Poslovni.hr

Materijali