Ulaz za korisnike

Gotovinom i likvidnošću države upravljaju banke

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Osim problema upravljanja javnim dugom, za učinkovitost državnih financija veoma je značajno i pitanje upravljanja gotovinom i likvidnošću državnog proračuna.

Unatoč stvaranju institucionalnih pretpostavki koje su proračunu omogućile znatno bolji uvid u novčane tijekove (Jedinstveni račun Riznice), to upravljanje u nas još zapravo ne postoji, ističe u netom objavljenoj analizi Anto Bajo, istraživač Instituta za javne financije. Uz minimiziranje troškova zaduživanja i investiranje viškova na novčanom tržištu, upravljanje gotovinom i likvidnošću državnog proračuna u konačnici znači učinkovitiju provedbu proračuna te bolju kontrolu ukupne državne potrošnje uključujući i obuzdavanje i usporavanje rasta kratkoročnog javnog duga, smatra Bajo. Iako najveći dio kratkoročnog duga država stvara izdavanjem trezorskih zapisa, prema kojima je dug ove godine dosegnuo 13 milijardi kuna, ekspanziji kratkoročnog javnog duga nemalo pridonose i izravni (kratkoročni) krediti poslovnih banaka. "Eksplozija kratkoročnog zaduživanja zato što Ministarstvo financija ne upravlja gotovinom i likvidnošću dovela je Ministarstvo financija do toga da dvostruke kratkoročne dugove u konačnici pretvara u jedan dugoročni zbog kojega prodaje obveznice na domaćem ili inozemnom tržištu", ističe se u analizi.

Bajo pritom navodi kako je država, da bi riješila kratkoročni dug bankama, u travnju ove godine izdala obveznice u iznosu 3,5 milijardi kuna, uz koje je kao razlog navedeno "financiranje urednog izvršavanja proračuna", što u biti znači financiranje tekućih proračunskih rashoda - u prvom redu mirovina. Glavni problem je u tome što upravljanje gotovinom i likvidnošću države nije u rukama Ministarstva financija i središnje banke nego nekolicine vodećih poslovnih banaka u kojima se nalazi najveći dio depozita države - posebice izvanproračunskih fondova, te lokalnih jedinica. Poslovanje državnih financija, odnosno svih državnih institucija, još se ne odvija preko Jedinstvenog računa Riznice iako je njegov obuhvat posljednjih godina bitno povećan (još uvijek postoje tisuće računa). A to je osnovna pretpostavka za upravljanje gotovinom i likvidnošću proračuna, smatra autor studije, ističući kako je ta funkcija, uz izvršavanje proračuna, ujedno i srce proračunskog sustava.

Ukratko, kontrola novčanih tijekova u takvim je uvjetima prepuštena poslovnim bankama, u kojima se početkom ove godine nalazio najveći dio, oko 6,9 milijardi kuna depozita središnje države, odnosno oko 8,8 milijardi depozita na razini opće države. U isto vrijeme (početkom godine), na jedinstvenom računu u HNB-u bilo je oko 1,5 milijardi kuna. Tako se Ministarstvo financija "umjesto da s viškovima proračunskih sredstava sudjeluje na tržištu novca, još zadužuje izravno kod poslovnih banaka, uključujući i državnu HPB, i kad to ne bi bilo nužno, i to uz tržišne uvjete". Kako se ističe u analizi, kamatne stope na kratkoročne kredite koje Ministarstvo financija uzima izravno od četiri velike banke i državne Hrvatske poštanske banke (dakle, mimo kratkoročnog financiranja izdavanjem trezorskih zapisa) veće su od onih na Tržištu novca Zagreb.

Lani se, primjerice, država kod banaka kratkoročno zaduživala po prosječnoj kamatnoj stopi od sedam posto. Istodobno, prema podacima za prošlu godinu, kratkoročni krediti koje država uzima od banaka manji su od raspoloživih sredstava države. Prosječan dnevni saldo, naime, bio je oko 214 milijuna kuna, a Ministarstvo je u prosjeku uzimalo kredit u iznosu 173 milijuna. Sve u svemu, ne čudi da i u MMF-u od Ministarstva financija traže da napokon profunkcionira stvarno jedinstveni (jedini) račun Državne riznice. Samo tako se pod kontrolom mogu imati novčani tijekovi i stanje raspoloživih sredstava države. No zna li se da se o racionalizaciji u tom smjeru govori već dugo, očito odgovore treba tražiti u otporima onih kojima zbog nekog razloga odgovara status quo, bilo da su posrijedi banke, proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi ili lokalna vlast. Izvor: Dnevnik www.dnevnik.com.hr

Rasvjeta

Materijali