Ulaz za korisnike

Građani Hrvatske i poznavanje stranih jezika

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Hrvatska je zemlja koja pretendira biti snažno turističko odredište ali i ubrzo se uklopiti u novu zajednicu zemalja (EU planovi obrazovanja definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika) - pa kakvo nam je danas poznavanje stranih jezika kod ukupne populacije?!

Poznavanje stranih jezika (vlastita ocjena građana) najbolje ilustriraju upravo dobiveni rezultati istraživanja:

%
- poznaje barem jedan strani jezik73
i to* – engleski 58
njemački 37
talijanski 23
španjolski 9
ruski 7
svi ostali 6
- ne poznaje niti jedan 27

* zbroj postotaka poznavatelja stranih jezika veći je od 73% jer neki poznaju više od jednog stranog jezika

Promatrano po regijama ENGLESKIM jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70), pa Zagrebu (67%), te Istri s Primorjem (65%). Najslabije je poznavanje engleskog u Slavoniji. Nema razlike u poznavanju tog jezika kod žena i muškaraca ali postoje velike razlike ako se poznavanje promatra po dobi. Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96% poznaje engleski. Slijedi prva starija skupina od 25 do 34 godine – 91% izjavljuje da zna engleski. Dalje slijede mladi između 15 i 17 godina koji smatraju da ih 90% poznaje engleski. Veće poznavanje (71%) istakla je i dobna skupina između 35 i 44 godina, dok s daljnjim rastom godina opada poznavanje engleskog tako da kod osoba preko 65 godina samo 10% poznaje taj jezik. Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja - od 28% kod osoba s osnovnom školom do 83% kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika

Vlastita ocjena kvalitete poznavanja engleskog jezika izgleda ovako:

%
- samo malo razumijem 23
- mogu sudjelovati u razgovoru 28
- dobro govorim i pišem 29
- odlično govorim i pišem 20

Dakle, tek za oko polovinu onih koji iskazuju da poznaju engleski može se reći da vjerojatno zadovoljavajuće zna taj jezik !

Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 37% građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje . Promatrano po regijama najbolje poznavanje je u sjevernoj Hrvatskoj (51%) i zatim u Zagrebu s okolicom (44%). Znatno manje poznavanje pokazuju dvije vodeće turističke regije – Istra / Primorje (27%) te Dalmacija (24%). Muškarci i žene podjednako poznaju njemački. Najviše je zastupljen kod visoko obrazovanih i kod osoba gdje su najviša osobna primanja i primanja kućanstva.

Kvalitetu vlastitog poznavanja njemačkog jezika građani su ocijenili ovako:

%
- samo malo razumijem 44
- mogu sudjelovati u razgovoru 36
- dobro govorim i pišem 13
- odlično govorim i pišem 7
100

Zapravo tek petina građana koja se izjašnjava da poznaje njemački jezik to vjerojatno zna donekle dobro. Na trećem mjestu građani iskazuju da poznaju talijanski jezik – 23%. Po regijama prednjače građani u Istri s Primorjem (57%), slijede oni u Dalmaciji (32%) pa Zagreb (18%). Žene su više poznavatelji talijanskog (26%) nego muškarci (19%), a kod dobnih skupina poznavanje talijanskog ističu najviše u dobi od 18 do 24 godine (37%), te oni od 25 do 34 godine (30%). Visoko obrazovani se također više ističu kao poznavatelji – 38%.

Vlastita ocjena kvalitete poznavanja talijanskog je:

%
- samo malo razumijem 48
- mogu sudjelovati u razgovoru 26
- dobro govorim i pišem 13
- odlično govorim i 13
100

Znači da otprilike tek četvrtina poznavatelja talijanskog jezika misli da ga dobro zna. Na četvrtom je mjestu poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9% onih koji znaju neki strani jezik) u čemu prednjače građani Dalmacije, Istre, Primorja te Zagreba (između 11 i 13%). I španjolski je popularniji kod žena nego kod muškaraca (12:7%). Najviše ga poznaje dobna skupina između 18 i 24 godine (28%) te visoko obrazovani ( 17%). Peto je mjesto ima ruski jezik (7%) i nešto je malo više zastupljen u sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu, te kod dobne skupine od 45 do 64 godine starosti (oko 12%). Kod poznavanja ostalih stranih jezika u oko 2% se javljaju još francuski i mađarski dok su svi ostali zastupljeni oko jedan posto ili manje. Među glavnim razlozima zbog kojih bi građani Hrvatske trebali poznavati strane jezike („vrlo potrebno poznavanje“) u istraživanju su navedeni:

%
- putovanja u inozemstvo 66
- rad na računalu/školovanje/obrazovanje 52
- praćenje raznih medija 18
- svakodnevno obavljanje posla 14
- komunikacije sa znancima/prijateljima 9
- komunikacije unutar šire obitelji 7

Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji – 37%, slijedi Lika / Kordun / Banovina – 35%, sjeverna Hrvatska – 31%, Zagreb s okolicom – 24%, dok su ipak nešto bolje naše turističke regije – jer u Dalmaciji (21%) i u Istri / Primorju (17%) ima najmanje onih koji baš ništa ne mogu komunicirati na stranom jeziku. Oko 25% žena i 29% muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika. Zanimljiv je i pregled nepoznavanja drugih jezika po dobnoj strukturi građana:

%
- 15 do 17 g. 0
- 18 do 24 g. 2
- 25 do 34 g. 5
- 35 do 44 g. 17
- 44 do 54 g. 30
- 55 do 64 g. 38
- 65 + godina 64

Pregled nepoznavanja jezika prema stupnju obrazovanja pokazuje da osobe s minimalnim / nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 83% slučajeva ne poznaju strane jezike, one sa osnovnom školom – 48%, KV i VKV – 31%, dok oni sa srednjim obrazovanjem u 16% slučajeva, te visoko obrazovani u 4% slučajeva ne znaju ništa od stranih jezika. O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; ožujak 2009.g. GfK. Growth from Knowledge GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA. GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, te suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja.

Vlasta Kroflin Fiser, M.Sc.PR manager GfK Croatia 10 000 Zagreb, Draskoviceva 54 Tel 00 385 (1) 4921 222/ext.104 Fax 00 385 (1) 4921 223 vlasta.kroflin-fiser@gfk.hr www.gfk.hr; www.gfk.com

Interijeri

Materijali