Ulaz za korisnike

Građani novih članica Unije strahuju od uvođenja eura

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

EVROPA - Dok službene vlasti u Sloveniji, Estoniji i Litvi iščekuju završavanje faze testiranja stabilnosti njihovih valuta, ERM II te prihvaćanje eura 1. siječnja 2007. godine, domaća javnost tih zemalja sa sve više skepticizma i straha gleda na novu valutu. Ankete o istom pitanju pokazuju slične rezultate i u ostalim novim članicama koje bi euro trebale uvesti najkasnije do kraja ovog desetljeća.

Naime, samo 38 posto građana zemalja istočnoeuropske regije koji su se na nacionalnim referendumima opredijelili za europsku budućnost svoje zemlje sada vjeruje kako će uvođenje eura pozitivno djelovati na domaće gospodarstvo i njihov standard. Ovaj postotak značajan je pad od prošlogodišnjih 44 posto koji su izmjereni u istoj anketi EOS Gallupa provedenoj na zahtjev Europske komisije. porazni rezultati Poljska i Češka, najveće nove članice Unije, imaju još poraznije rezultate javne potpore zajedničkoj valuti pa tako samo 34 posto Poljaka te 31 posto Čeha smatra zamjenu zlota i kruna eurom dobrim potezom. “Čuli smo da je Fincima dugo trebalo da se naviknu na euro, a sve cijene su se istog trenutka povećale. Time su ponovno direktno pogođeni najsiromašniji”, riječi su jedne 54-godišnje estonske prodavačice namještaja koje dobro opisuju raspoloženje tamošnjih građana. Vlade novih članica očekuju da će euro donijeti više toliko potrebnih stranih investicija, ubrzati gospodarski razvoj te s vremenom podići životni standard njihovih građana, međutim građani, skloniji kratkoročnom gledanju, a poučeni primjerima povećanja cijena u nekim zemljama unutar eurozone, sve više gube vjeru u prezentirane im koristi eura.

Kao jedine koristi koje su naveli u anketi građani vide olakašavanje međunarodnih putovanja, njih 92 posto, i prekograničnog šopinga, njih 80 posto, međutim, ti razlozi nisu dovoljni za njihovo davanje zelenog svjetla euru. Tako se istočnoeuropske vlade nalaze u nezavidnoj situaciji. Rezanjem postojećih izdašnih socijalnih izdataka moraju doseći uvjete za ulazak u eurozonu, a istovremeno osigurati i dovoljno široku potporu javnosti za prihvaćanje zajedničke valute. nacionalni identitet A maastrichtski kriteriji vrlo su jasni. Članica mora održati budžetski deficit unutar 3 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda, vanjski dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a, a domaća stopa inflacije mora ostati u okviru 1,5 posto godišnjeg prosjeka tri članice eurozone s najnižom izmjerenom inflacijom. Više o ovoj temi

Materijali