Ulaz za korisnike

Građenje kamenom

|
Građenje kamenom
 
Građenje kamenom
Građenje kamenom

Pravilan i brižan odabir kamenih ploča omogućava, osim obloge, poboljšanje estetske vrijednosti interijera, i podcrtava njihovu eleganciju

POLAGANJE KAMENA

Raspored polaganja kamenih ploča pri oblaganju interijera i eksterijera može biti različit. S obzirom na ujednačenost ili na naglašenost kromatskih obilježja, ploče iste vrste kamena najčešće se slažu: na normalnu simetriju, na simetriju s prugama u suprotnosti i na simetriju zrcalne slike (otvorene knjige), i to sa strukturama po četvrtinama ili s pravilnim ponavljanjem u vertikalnom i horizontalnom smjeru.

Normalna simetrija

Kada se radi o nenapadno obojenom i slabije išaranom kamenu, tj. pločama bez naglašenih orijentacija kromatskih obilježja, suvremeni ukus oblaganja je usmjeren na normalnu simetriju. Takvim odabirom kamena i načina slaganja dobiva se opći jednolični vizualni efekt bez posebno naglašenih promjena u obloženoj površini.

Međutim, i pri ovakvom 'jednostavnom' slaganju kamenih ploča dolazi često, posebice kad se radi o velikim površinama, do neželjenog vizualnog efekta jer se pri oblaganju kamen prethodno ne odabire. Ne poklanja se pozornost uočljivim varijacijama u boji i građi kamena.

Bez ikakvog sustava ugrađuju se ploče koje znatno odstupaju od okolnih, čime pročelje gubi na traženoj dekorativnosti. Naime, često ista vrsta kamena, čak i iz istog kamenoloma, ne odgovara etalonu, već postoje znatnija odstupanja kako po izgledu, tako i po karakteristikama.

Stijenska masa u ležištu može biti, prema općem izgledu ujednačena, a može biti manje ili više neujednačena. Ponekad je neujednačenost izgleda umjerena pa se može tolerirati, a ponekad je potrebno prilikom razvrstavanja izdvojiti inačice s osjetnim razlikama u općem izgledu.

U ležištima bijelog mramora na primjer, najčešće se ne radi selekcija kamena jer je kamen u svim dijelovima ležišta potpuno ili relativno ujednačenog izgleda. Suprotno tome, u najvećem broju ležišta vapnenaca potrebno je izdvajati veći broj inačica koje se po izgledu više ili manje razlikuju, a često imaju i različite tržišne vrijednosti.

Temeljni zahtjevi razvijenog tržišta za neki kamen su: da je izgledom ocijenjen kao visokovrijedan, ali također da postoji sigurnost i stabilnost opskrbe istovrsnim tipom bez ikakvih iznenađenja.

Pri gradnji velikih objekata od proizvođača ili nabavljača se zahtijeva isporuka velike količine kamena iste kvalitete (i najčešće istog izgleda), u vrlo kratkim rokovima.

Budući da zbog neujednačenosti stijenskih masa u ležištima to često ne mogu zadovoljiti ni najveći proizvođači, arhitekti se svojim kreacijama moraju prilagođavati razlikama općeg izgleda kamena, te odabirati i slagati ploče prema zamišljenoj 'simetriji'. Ilustrativan primjer prilagodbe neujednačenostima izgleda kamena je npr. obloga Galerije suvremene umjetnosti u Nici.

Ta izvedba od mramora Bianco Carrara predstavlja ustvari presliku otkopne fronte kamenoloma. Izabran je tip C mramora Bianco Carrara (Bianco Carrara je jedna od brojnih inačica kararskog mramora), u kojoj relativno manje količine izraženih plavkasto-sivkastih nijansi imaju homogeno pružanje.

Pri slaganju ploča pazilo se da ti neujednačeni dijelovi zadrže po prilici istu količinu i raspored kao i u ležištu. 'Preslikavanjem izgleda kamenoloma' na oblogu zgrade izbjegnuto je selektiranje kamena, a time i smanjenje gubitaka sirovine. Za realizaciju ovakvih projekata oblaganja kamenom potrebna je tijesna suradnja između projektanta i dobavljača, odnosno proizvođača kamena, a poželjno je i upoznavanje ležišta od strane projektanta.

Uostalom, ležišta su pri odabiru kamena upoznavali i stari graditelji kao što su npr. i naši poznati renesansni umjetnici: Juraj Dalmatinac, Andrija Alešija i Nikola Firentinac, koji su koristili kamen s Brača i Korčule za svoje građevine širom Dalmacije, a i susjedne Italije u Ankoni, Riminiju, Mantovi i na Tremitima.

Smioni poduzetnik i poznavatelj kamena Zadranin Juraj Matejev, poznat pod imenom Juraj Dalmatinac, za gradnju šibenske katedrale, a i za brojne druge građevine, koristio je brački kamen iz kamenoloma Veselje u koji je često osobno zalazio, probirao kamen i nadgledao klesarske radove.

Također je poznato da je 1452. u bračkim kamenolomima radio i ondašnji znameniti umjetnik Andrija Alešija, neko vrijeme suradnik Jurja Dalmatinca na izgradnji šibenske katedrale te da je on 2. svibnja 1455. g. zakupio od vlasnika Gašpara i Čeprnje Tomašića iz ondašnjeg sela Straževnika korištenje najvećeg bračkog kamenoloma Veselje.

I treći čuveni renesansni umjetnik Nikola Firentinac koristio je bračke kamenolome i u njima boravio, kada je po smrti Jurja Dalmatinca nastavio i dovršio izgradnju šibenske katedrale.

Kamen s izrazitim neujednačenostima boje, sklopa i šara iziskuje još pozorniju selekciju ploča ili arhitektonskih elemenata i pozoran odabir prije ugradnje. U takve materijale spadaju npr. pješčenjaci, koji mogu biti različito obojeni ovisno o vrsti i boji pijeska od kojeg su nastali.

Pretežno su žućkasto-sivkasti, ali mogu biti i narančasti ili pomiješanih svijetlosivih, svijetlocrvenkastih, purpurnocrvenih, smeđih i drugih boja. Različito obojeni pješčenjak je npr. njemački crvenkasti pješčenjak Vosgi, koji može imati i ljubičaste, crvene ili žute dijelove. Heterogenost boje tipična za ovaj kamen postiže posebne estetske efekte kada se iskoristi na adekvatan način kako je to npr. izvedeno na strasburškoj Operi.

Ovaj povijesni kamen je inače obilno korišten za masivne arhitektonske elemente, kao što su noseći stupovi dvoraca, crkava, palača, upravnih zgrada itd.

Pri izboru kamena za oblaganje potrebno je voditi računa i o veličini ploča, a potrebna je također njihova kontrola u pogledu odstupanja dimenzija i pravog kuta. Kod kamena jednoličnog homogenog izgleda veličine obložnih ploča nisu limitirane, jer one ne utječu na općeniti jednolični vizualni izgled objekta.

Međutim, kod kamena i s relativno malim količinama naglašenih neujednačenih dijelova utječe se pravilnim izborom veličina ploča na količinu gubitaka sirovine. Gubici se znatno smanjuju kada se iz bloka s neujednačenim kromatskim dijelovima ti dijelovi izdvajaju piljenjem i slaganjem ploča različitih dimenzija u odnosu na jednoliko raspilavanje u ploče istih dimenzija .

Materijali