Ulaz za korisnike

Građevinari pozivaju na suradnju i udruživanje u klastere

|
Građevinari pozivaju na suradnju i udruživanje u klastere - Foto: Boris Čepin
 
Građevinari pozivaju na suradnju i udruživanje u klastere - Foto: Boris Čepin
Samo međusobna suradnja i udruživanje u klastere mogu dovesti do oporavka hrvatskog građevinskog sektora i dobre pozicije naših graditeljskih tvrtki na zahtjevnom tržištu Europske unije - poruka je to s nedavno održanog okruglog stola na sajmu SASO u Splitu

U sklopu 18. međunarodnog sajma SASO, koji se održavao od 23. do 27. listopada ove godine u Splitu, održan je i 7. dan građevinara. Tom prigodom održan je okrugli stol, a glavna tema razgovora bila je 'Uloga graditeljstva Republike Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju'.

Moderatorica okruglog stola bila je dipl. ing. građ. Adela Visković, predsjednica Udruge građevinskih inženjera Splita (UGIS), a uvodničar prof.dr.sc. Roko Andričević, dipl. ing. građ., prorektor Sveučilišta u Splitu. Na okruglom stolu sudjelovali su i: dipl. ing. građ. Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva, mr.sc. Tomislav Radman, dipl. iur., direktor Euromediteranskog foruma, dipl. ing. građ. Vedran Vilović, v.d. direktora Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dipl. ing. građ., profesor na Građevinarskom fakultetu u Zagrebu, glavni urednik časopisa Građevinar te voditelj projekta Ruconbar, znanstvenog projekta sufinanciranog sredstvima CIP EKO INOVACIJE Europske unije.

Građevinari moraju mijenjati mentalni sklop: više ne smiju čekati investicije, nego trebaju sami predlagati projekte

'Posljednjih nekoliko godina bilježimo drastičan pad investicija u građevinskom sektoru. Skok prema dolje, kao i neke druge zemlje koje su ušle u EU, doživjeli smo zbog našeg mentalnog sklopa. Navikli smo se da je naš ključan poslodavac bila država. No, ulaskom u EU dogodio se dijametralni okret. Novi poslodavac je Europska komisija, a ne više država, barem ne u tolikoj mjeri. Europska komisija kreira politiku investicijskog ciklusa. Sada postoje nova pravila. Velika je šteta što tijekom pregovaranja nije bilo više ljudi iz građevinskog sektora da vide što će se dogoditi nakon ulaska u EU. Više ne smijemo čekati investicije, nego sami trebamo predlagati projekte koji trebaju zadovoljavati stroge kriterije koje je postavila EU. Treba vremena da se shvati nova uloga u graditeljstvu, no tko se brže prilagodi novonastaloj situaciji, imat će više prilika za povlačenje sredstava iz fondova EU.  Riječ je o doista velikim svotama, koje su namijenjene kvalitetnim projektima. Dakle, nije upitan novac, nego način na koji ćemo do njega doći', kazao je prof.dr.sc. Roko Andričević, dipl. ing. građevinarstva. 

Nemamo projekte, operativa nam je u lošem stanju, a od klastera se zazire

Na njegove riječi nadovezao se dipl. ing. građ. Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva. 'Kriza nije počela danas! Već na početku iste trebalo je početi s pripremama projekata, kako bi danas bili spremni na povlačenje sredstava iz EU fondova. Kada smo 2009. godine ispred HKIG predlagali projekte, obilazili ministre i predsjednika RH, nitko nije reagirao. Godinu poslije izdali smo i stručnu publikaciju 'Hrvatska - nova vrata Europe', no ni tada nitko nije reagirao. 

Također, izdali smo studiju 'Iskorištenje slobodnog hidropotencijala u Republici Hrvatskoj' i opet nitko nije reagirao. Nedavno je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Branko Grčić rekao da nam nedostaje projektna dokumentacija koju treba pripremati čak tri godine. Pa dobro jutro! A država je glavna za infrastrukturne projekte i upravo ona treba aplicirati svoje projekte na natječaje', kazao je Zvonimir Sever te dodao: 'Iskreno ću vam reći da nismo u dobroj poziciji, nemamo strategiju niti u jednom sektoru, nemamo projekte, a i operativa nam je u lošem stanju. Nemamo ni klastere tako da su nam izgledi na tržištu EU prilično slabi. Nisam optimističan da ćemo uspjeti izvući puno novaca iz fondova'.  Predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva osvrnuo se i na mogućnost rada inženjera građevinarstva s područja EU u Hrvatskoj, problem javne nabave te Naturu.

Mnogi članovi Komore negoduju jer Komora prima strane konzultante ovlaštene inženjere. Međutim, Komora ne može spriječiti rad stranih inženjera u Hrvatskoj budući da bi to bilo u suprotnosti s temeljnim načelima EU o slobodnom protoku ljudi, roba, usluga i kapitala. Odmah da vas umirim - do sada je bilo svega nekoliko upita i uopće nije navala kako se misli', naglasio je Sever te dodao: 'Siguran sam da se Austrijanci daleko više boje nas, nego mi njih. Naši inženjeri su vrlo stručni i posjeduju veliko iskustvo u svom poslu, a k tome su i jeftiniji od njihovih. No, naše se tvrtke doista trebaju dogovoriti i udružiti u klastere. A ne da nakon pitanja tko će biti glavni u klasteru sve pada u vodu'. 

Sever je dodao da naše građevinare muči i javna nabava gdje 'vlada potpuni kaos'. 'Javna nabava u nekim vrlo bitnim poslovima koji se financiraju iz europskih fondova postavlja uvjete koje naša poduzeća ne mogu ispuniti, na što smo više puta morali reagirati', naglasio je Sever.

Veliku kočnicu pri pokretanju brojnih projekta, koji bi pomogli u revitaliziranju domaćeg građevinarstva, Sever vidi i u ekološkoj mreži Naturi.

'Hrvatska je naglavačke uletjela u situaciju da je 47 posto kopna stavila u ekološku zonu, a 37 posto u Naturu. Sve visokorazvijene zemlje imaju puno manje zaštićenog kopna, zato što su prvo definirale svoje strateške interese, pa tek onda Naturu. Mi smo pak dali ljudima koji nemaju veze sa strateškim razvojom da rade Naturu. Zbog čl. 247 Zakona o zaštiti prirode koji propisuje da se ne može proglasiti prevladavajući javni interes dok Europska komisija ne verificira našu ekološku mrežu, možemo se oprostiti od mnogih strateških projekata. Natura je kočničar razvoja Hrvatske, jer smo tu mrežu nekritički postavili', istaknuo je predsjednik HKIG-a.   

Suradnja prije svega

Mr.sc. Tomislav Radman, dipl. iur., direktor Euromediteranskog foruma, Europsku uniju gleda kao 'ocean mogućnosti'. 'Dobra je vijest da ulaskom u Europsku uniju možemo sudjelovati u svim projektima EU. Bilo bi dobro da se naši građevinari uključe u lagove (lokalne akcijske grupe) radi stvaranja lokalnih partnerstva i povezivanja lokalnih dionika iz raznih sektora, kako bi utjecali na strategije lokalnih zajednica', kazao je Tomislav Radman. I Radman je naglasio da se hravtski građevinari trebaju udružiti u klastere.

'Bez klastera Hrvatska gubi. Klasteri trebaju biti inicirani od Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatske udruge poslodavaca', naglasio je Radman.  

'Naš veliki problem je razjedinjenost', kazao je dr. sc. Stjepan Lakušić, dipl. ing. građ. i pozvao na jaču suradnju građevinara s akademskom zajednicom koja im  može puno pomoći u izradi projekata. 

'Da smo ranije počeli surađivati, možda bi sada bili u puno boljoj poziciji', rekao je Lakušić te prisutnima ispričao svoja iskustva u sudjelovanju projekata koji su prošli stroge europske kriterije i koji su sufinancirani novcem iz europskih fondova.

'Kada dolazite na pregovore u Bruxelles, prvo na što vas upozore jest da oni barataju novcem poreznih obveznika EU. Upravo stoga strašno paze kuda taj novac ide! Projekti za natječaje EU doista ne mogu biti napravljeni preko noći. Treba paziti na mnoge sitnice prilikom izrade projekta. Ali ni je ni nemoguće proći na natječajima i dobiti novac od EU fondova! Nama nije toliko problema stvarao sam Bruxelles, koliko naša država. Čak dva mjeseca čekali smo na pismo podrške od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koji bi priložili uz naš projekt. Pismo nikada nismo dobili. Projekt je srećom odabran i sufinanciran sredstvima iz fonda Europske unije', ispričao je Lakušić.

'U jednom smo ispred svih drugih - u uništavanju hrvatskog graditeljstva'

'U hrvatskom građevinskom sektoru vlada velika apatija. Svi očekuju da se dogodi neko čudo, a sami nisu spremni na promjene u radu i međusobno udruživanje. Kasnimo s projektima. U biti, samo smo u jednom ispred svih drugih - u uništavanju hrvatskog graditeljstva! Jer i da imamo projekte, pitanje je tko bi ih realizirao.  

Samo 18 građevinskih tvrtki u Hrvatskoj ima po 500 zaposlenika, dok ostale puno manje. Najviše je onih koje nemaju niti jednog zaposlenika te onih do 10 zaposlenih, što je bliže obrtu nego ozbiljnijoj tvrtki. A što znači 500 zaposlenih? Ništa! To nije dovoljno ni za gradnju objekta, a kamoli za gradnju nekog ozbiljnijeg projekta! Kako se onda uopće i mislimo nositi s nekom od europskih građevinskih tvrtki, koje imaju i po 70.000 zaposlenih? Kada se kod nas počne pričati o klasterizaciji, sve pada u vodu. U ovim uvjetima je vrlo teško nešto organizirati. Ako se ne probudi VOLJA, ništa od svega', naglasio je dipl. ing. građ. Vedran Vilović, v.d. direktora Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Materijali