Ulaz za korisnike

Građevine centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba

|
Građevine centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba
 
Građevine centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba
Sustavna izgradnja kanalizacijske mreže grada Zagreba započela je 1892. godine. Glavni odvodni kanal (GOK) od Zagreba do Ivanje Reke gradio se od 1928. do 1930. godine.

Sažetak

Opisuju se pripreme za izgradnju, projektiranje, izvođenje i fi nanciranje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ) i svih dodatnih građevina za dovod otpadne vode. Prikazan je način realizacije cijeloga projekta prema modelu koncesije na temelju kojega je potpisan ugovor između grada Zagreba i hrvatske tvrtke Zagrebačke otpadne vode. Navodi se da je do sada izvedeno otprilike 93 posto radova, a investicija je procijenjena na 275 milijuna eura.

Autori:

Mr.sc. Ante Pavić, Zagrebačke otpadne vode, Čulinečka c. 287, Zagreb;

prof.emer. dr.sc. Stanislav Tedeschi, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet

UDK 628.33.001.2+69.003.12

1 Uvod

Sustavna izgradnja kanalizacijske mreže grada Zagreba započela je 1892. godine. Glavni odvodni kanal (GOK) od Zagreba do Ivanje Reke gradio se od 1928. do 1930. godine. Tridesetak godina prošlog stoljeća raspravljalo se u stručnim krugovima o potrebi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba. Tako 1938. godine graditelj Zagrebačke kanalizacije ing. V. Paulić predlaže: «Okolica tog ušća (GOK-a kod Ivanje Reke) predestinirana je za budući smještaj uređaja za čišćenje kanalske vode pa bi bilo vrlo korisno po općinu da već sada to zemljište nabavi».

Krajem sedamdesetih prošlog stoljeća tadašnja je Samoupravna interesna zajednica za vodno područje Save (danas: Hrvatske vode) pripremila Projektni zadatak središnjeg uređaja grada Zagreba. Temeljem tog Projektnog zadatka obavljeni su brojni istraživački radovi za potrebe projektiranja, zatim idejno rješenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba te su obavljena ispitivanja predloženih tehnoloških postupaka na pilot- uređajima. Godine 1990. Grad Zagreb je donio odluku da sve daljnje radnje za izgradnju uređaja povjeri Hrvatskoj vodoprivredi (Hrvatske vode).

Hrvatska vodoprivreda naručila je izradu Studije o utjecaju na okoliš Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ) kao podloge za dobivanje lokacijske dozvole. Nakon javne rasprave Studiju je prihvatila stručna komisija za ocjenu Studije u drugoj polovici 1995. god.

Pripremni radovi za izgradnju uređaja postali su sve složeniji i opsežniji pa je krajem 1994. Hrvatska vodoprivreda osnovala Stručni savjet za kontrolu projekta CUPOVZ. Jedan od posebnih problema u pripremi izgradnje uređaja bio je odabir mjesta i načina dovoda otpadne vode s desne obale Save na lijevu, odnosno do lokacije središnjeg uređaja.

Naime, već je prije bilo određeno (Vodoprivrednom osnovom grada Zagreba, Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba) da se središnji uređaj za čišćenje otpadnih voda smjesti na lijevu obalu, na prostoru Žitnjak-istok.

S obzirom na složenost problema dovoda otpadne vode s desne obale Save, te mogućnost uklapanja takve građevine u mrežu infrastrukturnih objekata, Stručni savjet zatražio je mišljenje i od Gradskog poglavarstva Zagreba, kako bi se mogli pripremiti podaci za izradu ponudbene dokumentacije.

Daljnjim radom na pripremi ponudbene dokumentacije zaključeno je u Hrvatskim vodama kako je, osim uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno izgraditi i dodatne objekte koji će omogućiti cjelovit i učinkovit rad uređaja. Tako je nastao Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje CUPOVZ-a u sklopu kojega su sljedeći potprojekti:

1 – građevine centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

2 – građevine uprave, pogona i održavanja uređaja;

3 – dovod glavnog cjevovoda otpadnih voda iz Novog Zagreba na CUPOVZ;

4 – zatvaranje glavnog kanala (GOK);

5 – izgradnja mosta u produžetku Radničke ceste;

6 – izgradnja Čulinečke ceste od Slavonske avenije do Radničke ceste.

Nakon analize o iskustvu u tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, zatim o raspoloživim fi nancijskim sredstvima, uključujući i kreditiranja, kao i o održavanju uređaja uz istodobno obučavanje domaćih stručnjaka u projektiranju i upravljanju većih i složenijih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, došlo se do zaključka da je najpovoljnije čitav projekt ostvariti prema modelu koncesije (BOT model).

Hrvatske vode pripremile su cjelovitu ponudbenu dokumentaciju za međunarodni natječaj za izgradnju i poslovanje uređaja prema koncesijskom modelu. Poglavarstvu grada predana je dokumentacija na ocjenu i usvajanje. Poglavarstvo je, između ostalog, dokumentaciju dalo na pregled i Europskoj banci za razvoj (EBRD). Konačno su u veljači 1998. Gradsko poglavarstvo i Hrvatske vode objavili međunarodni poziv za pretkvalifikaciju za Projekt infrastrukturnih objekata vezanih na gradnju Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreb (CUPOVZ).

Materijali