Ulaz za korisnike

Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih materijala

|
Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih materijala
 
Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih materijala
Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih materijala

Za građevinske materijale koji se koriste na građevinskom objektu- građevinske proizvode zahtijeva se dokaz uporabljivosti u slučaju požara sukladno građevinskom pravilniku . Jedan građevinski materijal je nezapaljiv ili zapaljiv.

Zapaljivi građevinski materijali razlikuju se kao teško zapaljivi, normalno zapaljivi i lako zapaljivi materijali. Lako zapaljivi građevinski materijali ne smiju se koristiti osim ako nisu tako oklopljeni unutar nekog drugog građevinskog materijala tako da spregnuti građevinski materijal ima makar svojstva normalno zapaljivog građevinskog materijala.

Takvi građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih materijala ispunjavaju se ili dokazima uporabljivosti na osnovu DIN 4102-1 ili europske norme DIN EN 13501-1. Obadva dokaza ispunjavaju građevinsko-nadzorne zahtjeve, nisu međutim isti, ali su ekvivalentni, vidi tabelu 3.

1.3 Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih elemenata

Izuzevši klasu zgrada 1 građevinski elementi moraju u ovisnosti o klasama zgrada 2 do 5, a sukladno građevinskom pravilniku ispunjavati građevinsko-nadzorni zahtjev

  • vatrozaustavan
  • izrazito vatrozaustavan
  • vatrostalan ili
  • protupožarni zid
  • Ti zahtjevi povezani su sa zahtjevima u pogledu ponašanja građevinskih materijala u slučaju požara. Svrstavanje neodređenih pravnih pojmova vatrozaustavan, izrazito vatrozaustavan i vatrostalan u klase i pripadajuće skraćenice izvršeno je u građevinskim listama smjernica A dio 1, prilog 0.1.1 i 0.1.2(12). Pri tome su nosivi građevinski elementi kao zidovi i podupirači označeni s F, nenosivi vanjski zidovi s W te protupožarni priključci s oznakom T.

    Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu građevinskih elemenata povezani su dodatno i sa zahtjevima u pogledu ponašanja građevinskih materijala u slučaju požara unutar njemačkog postupka za stjecanje dopuštenja.

    U Europi se građevinski materijali klasificiraju prema DIN EN 13501-2:2008-1. Bitna promjena u odnosu na njemački sistem klasificiranja sastoji se u širem diferenciranju prema nosivosti, prostornim priključcima, toplinskoj izolaciji, zračenju i otporu na mehanička opterećenja. Europski postoje ili klase građevinskog materijala ili klase građevinskih elemenata, to znači dodatno uz euro-klase u Njemačkoj su potrebni dokazi građevinskih materijala.

    Građevinski materijali i građevinski elementi u europskoj jezičnoj upotrebi znače „građevinski proizvod“. Međutim i tu obadva dokaza ispunjavaju građevinsko-nadzorne zahtjeve. Niti oni nisu isti, ali su ekvivalentni. Usporedba svrstavanja njemačkih i europskih regulativa po principu ekvivalentnosti vidljiva je iz tabele 4.

    1,.4 Građevinsko-nadzorni zahtjevi u pogledu zidova

    Građevinsko-nadzorno postavljaju se protupožarno-tehnički zahtjevi pred nosive, ali i nenosive zidove. Nosivi zidovi moraju ostvariti određeno trajanje vatrootpornosti u ovisnosti o klasi zgrade, to znači mora zadržati stabilnosti pod opterećenjem u određenom vremenu. Najmanje dimenzije regulirane su normom DIn 4102-4: 1994

    Kod nosivih zidova razlikujemo još zidove koji zatvaraju prostor i zidove koji ne zatvaraju prostor odnosno stupovi. Zidovi koji zatvaraju prostor opterećeni su požarom po definiciji samo jednostrano, to znači to su pregradni zidovi koji u slučaju požara ograničavaju evakuacijske puteve ili razdvajaju uporabne jedinice ili sekcije za suzbijanje požara odnosno zatvaraju prostorije s povećanim opterećenjem od požara. Nosivi zidovi koji ne zatvaraju prostor su zidovi koji se nalaze unutar jedne uporabne jedinice te su u slučaju požara opterećeni dvostrano ili višestrano. Kod tog višestranog opterećenja požarom moraju zadržati svoju nosivost unutar zahtijevanog vremenskog razdoblja. Zato su nosivi zidovi koji ne zatvaraju prostor u pravilu uvijek deblji od zidova koji zatvaraju prostor. Stupovi i zidne sekcije kraće od 1 m po definiciji su opterećeni požarom četverostrano te zato ne zatvaraju prostor.

    Nenosivi zidovi u pravilu omeđuju prostor. Nenosivi zidovi su unutarnji zidovi, primjerice zidovi ispune ili zidovi hodnika za ograničavanje sekcije za suzbijanje požara ili za osiguranje puteva za evakuaciju. Najmanje dimenzije opisanih vrsta zidova regulirane su normom DIN 4102-4. Nenosivi vanjski zidovi su ili zidovi koji zatvaraju prostor u visini kata i dokazuju se protupožarno-tehnički prema navedenim podacima, ili su to parapetni i nadvojni zidni elementiu kombinaciji s gredama. Moraju biti visoki najmanje 1 m. U slučaju opterećenja požarom iznutra podliježu jediničnoj krivulji temperature (ETK) i nisu postavljeni zahtjevi u pogledu kriterija temperature. Građevinski element mora biti stabilan. Kod opterećenja požarom izvana koristi se vanjska krivulja požara i zahtijevaju se određeni reducirani kriteriji temperature.

    Protupožarni zidovi su zidovi pred koje se postavljaju posebni ispitni zahtjevi kao i dodatni građevinsko-nadzorni zahtjevi. Protupožarni zidovi ispituju se i definiraju protupožarno-tehnički prema DIN 4102-3.

    Protupožarni zidovi moraju sukladno građevinsko-nadzornim zahtjevima kao građevinski elementi koji omeđuju prostor (zidovi za zatvaranje objekata) ili za podjelu zgrada u protupožarne sekcije (unutarnji protupožarni zidovi) sprečavati dovoljno dugo širenje požara na druge zgrade ili protupožarne sektore. Protupožarni zidovi su neophodni kao zidovi za zatvaranje objekata ako su ti zidovi izvedeni s razmakom ≤ 5 m nasuprot drugim zgradama ili nasuprot granici zemljišnog posjeda s razmakom ≤ 2,5 m. Protupožarni zidovi moraju pod određenim mehaničkim naprezanjima biti i vatrostalni te se sastojati od nezapaljivih građevinskih materijala, to znači kod ispitivanja požara prema DIN 4102-3 vrši se trokratno udarno naprezanje od 3.000 Nm nakon 90 minuta prema europskim ispitnim normama. Njemačka je ovo ispitivanje uvela u Europu.

    Umjesto protupožarnih zidova dopušteni su na zgradama klase 4 zidovi koji su također izrazito vatrozaustavni pod određenim mehaničkim opterećenjima- F 60-„BA“+ udar, to znači formiraju se sektori za suzbijanje požara (BBA).

    Udarni utjecaji/naprezanje dokazani su u principu ispitivanjem požara odnosno klasificiranjem u DIN 4102-4. Dodatni statički dokazi nisu potrebni. To je još jedanput izričito naglašeno u normi DIN 4102-22.

    Pred protupožarne zidove(BW) postavljeni su i mnogobrojni građevinsko nadzorni zahtjevi u pogledu izvedbe, primjerice vodilica strehe, krovni priključci, dogradnja i slično, koji ovdje nisu navedeni, vidi odlomak 3.4.

    Na protupožarnim zidovima odnosno zamjenskim zidovima otvori se zatvaraju građevinskim elementima u adekvatnim klasama vatrootpornosti primjerice protupožarna vrata T 90, na zamjenskim zidovima klase zgrada 4 vrata T 60.

    Već prema saveznim državama za određenu uporabu postoje iznimke, recimo neophodni hodnici uredskih prostora vrata T 30 s dodatnim zahtjevima ili 2 x T 30.

    Posebnu iznimku čine zidovi stubišta koji u pravilu moraju biti protupožarni zidovi odnosno zamjenski zidovi. To znači da vrata koja vode prema stubišnom prostoru ispunjavaju znatno manje zahtjeve. Sam zid mora ispunjavati protupožarne zahtjeve(klasa zgrada 5) odnosno klasa zgrada 4 F 60-„BA“ + udar izrazito vatrozaustavni. To reduciranje klase vatrootpornosti na bazi aktualnih građevinskih pravilnika ne donosi puno, jer udarna opterećenja/utjecaji su mjerodavni ispitni kriterij pa tako i zidovi u pravilu dosežu znatno veće klase vatrootpornosti kako bi izdržali udarna opterećenja/utjecaje.

    Protupožarni zidovi odnosno njihovi zamjenski zidovi kod klase zgrada ≤ 4 u pravilu se ukrućuju odnosno podupiru građevinskim elementima iste klase vatrootpornosti.

    Kako protupožarni zidovi moraju ispunjavati bitno veće zahtjeve,e prilikom projektiranja se mora brižljivo provjeriti je su li i gdje neophodni protupožarni zidovi kako bi gradnja bila ekonomična. Isto vrijedi naročito kod kompleksnih pregradnih zidova.

    Kompleksni pregradni zidovi obično se ne zahtijevaju građevinsko-nadzorno, već su potrebni s aspekta osiguranja kod specijalnih objekata. Kompleksni pregradni zidovi moraju ispunjavati F 180-A te odolijevati trokratnom utjecajnom naprezanju/udranom opterećenju od 4.000 Nm. Građevinski elementi za ukrutu i podupiranje moraju također ispunjavati F 180-A.

    http://www.mauerwerksbau-lehre.de

    Materijali