Ulaz za korisnike

Graditeljstvo treba norme!

|
Graditeljstvo treba norme!
 
Graditeljstvo treba norme!
Većina se građevinskih procesa može putem normi unaprijed sagledati i kontrolirati financijski, vremenski, organizacijski, u smislu kvalitete i dr.
Normativi su esencijalni (Core source) skup podataka na kojima se bazira čitavo operativno graditeljstvo. One kao krvotok opskrbljuju većinu poslova u poduzeću ili na gradilištu, a da mnogo puta toga nismo svjesni.

Planiranje i organiziranje gradilišta bilo bi nemoguće bez normiranih veličina. Na primjeru tehnologija i kalkulacija koje slijede vidimo ulogu normiranja.

Opća karakteristika proizvodnje u graditeljstvu (isto kao u brodogradnji, poljoprivredi i sl.) jest da se ona izvodi u kombinaciji organizacije i tehnologije. Ponekad se te dvije bitne faze izmjenjuju više puta. Pogledajmo sljedeći primjer:

Vađenje Prijevoz Proizvodnja Transporti Pretovarni Dizalica Ugradba šljunka šljunka betona mikserom silos betona Tehnol. Organiz. Tehnol. Organiz. Organiz. Organiz. Tehnol.

Bager koji vadi šljunak kopanje izvodi uvijek na isti način, pa govorimo o tehnologiji. Kamioni koji prevoze šljunak imaju za svako gradilište drugu udaljenost. Radi se dakle o organizaciji. Betonara proizvodi beton uvijek na isti način. Udaljenost koju prevaljuju mikseri stalno se mijenja itd.

Definicija je, dakle (po prof. Flašaru) – svi procesi koji se izvode na isti način spadaju u tehnologiju, a svi koji se izvode u promjenjivim uvjetima spadaju u organizaciju.

Pri tome je jasno da je zadatak organizacije da osigura normalno izvođenje tehnologije. Daljnji zadatak organizacije je da se usklade dodirni ciklusi, tj. da se izbjegnu zastoji i čekanja.

Zbog toga je valjalo u našem primjeru između miksera (koji vuku od 3 do 9 m3 betona) i dizalice (koja diže od 0,3 do 1 m3 betona) ubaciti pretovarni silos koji ima ulogu sinkronizacije između dva transportna sredstva.

Okolnost da se isti procesi izvode na jednak način govori da je riječ o determinističkim procesima, tj. procesima čije se trajanje može izmjeriti i prosječno odrediti, tj. normirati, što je kod tehnologija vrlo praktično. Građevinari su otišli i dalje pa su izrađeni normativi i za transporte (GN 900) u kojima je daljina transporta uzeta kao dodatna varijabla.

Sve to govori da se većina procesa (ili operacija) koje izvode građevinari može preko normativa unaprijed sagledati (vremena i resursi). Jednom normirani proces može se zatim pratiti: financijski, vremenski, organizacijski u smislu kvalitete itd. Zbog svega toga su normativi za graditelje posebno važni.

Uloga normativa i vrednovanja projekata

Vođenje gradilišta kao projekta danas je uobičajena praksa. Građevinari se bave materijalnim projektima u koje se obično uključuju s izradom ponude.

Život projekta počinje puno ranije (pobuda) i završava kasnije (eksploatacija). U projekt se obično uključuje 10 do 15 sudionika (investitor, konzultanti, projektanti, banke, država, glavni izvođači i kooperanti...).

U svakoj fazi 'života' projekta svi uključeni žele znati koliko će projekt koštati. Budući da se u početku raspolaže s premalo podataka, metode procjena su prilagođene takvom stanju razvoja projekta..

Nakon što je odabrana jedna (ili više) varijanta, prvo vrednovanje projekta se vrši na bazi prognostičkih metoda. Prognoziranje financija zovemo još procjenjivanje.

Dobivena cijena se odnosi npr. za m2 hale, m1 mosta i sl. Moguća pogreška se kreće oko 20 – 30%. To je obično dovoljno za donošenje tzv. investicijske odluke. Nakon što su projektanti izradili idejnu projektnu dokumentaciju i troškovnik, moguće je vrednovati projekt preko cijena iz "Standardne kalkulacije" prof. Đukana, prof. Mittaga (iz Austrije) i sl.

Ako je gotova glavna (ili izvedbena) projektna dokumentacija, tada se mogu koristiti kalkulacije. Takvi su proračuni, koje rade projektanti, posebno namijenjeni investitorima. Sva daljnja vrednovanja se uglavnom izvode preko kalkulacija koje se oslanjaju na norme.

Kvalitetne kalkulacije uključuju organizaciju i tehnologiju uključujući raspoložive resurse koje znaju samo ponuđači (izvođači) pa su zato kalkulacije projektanata manje točne.

Gledano samo financijski, vidimo da su nam kalkulacije, a s njima i normativi, vrlo važni. Kad znamo da se iz normi crpe podaci i za druge svrhe (vremensko planiranje, nabava materijala i strojeva, obračuni radnika i strojeva, praćenje produktivnosti itd.), vidimo da su norme ključni izvor podataka za funkcioniranje operativnog graditeljstva.

Pomanjkanje sustavnog pristupa problemu normativa dovelo je do toga da se na tržištu susrećemo s raznim normativima koji dovode izvođače u dilemu: s kojima raditi. Zbog svega navedenog ima smisla načiniti pregled stanja normi koje koriste graditelji i upozoriti na slabosti i prednosti pojedinih normi.

Materijali