Ulaz za korisnike

Gradnja podruma

|
Gradnja podruma
 
Gradnja podruma
Podrum, koji je u veći slučajeva skriven pod zemljom, s malim prozorčićima, taman i ne zagrijavana nudi idealne uvjete za čuvanje zaliha i pohranu vina.
Ukoliko visina prostora dozvoljava i podrum se može iskoristiti za proširenje površine za stanovanje, i to ne samo kao sauna, fitnes ili hobi-prostor, već i kao glazbeni prostor, knjižnica, mirna radna prostorija i prostrana gostinska soba.

Posebno je atraktivan dobiveni prostor s adekvatnim osvjetljenjem.I ako imate male prozore možete stvoriti iluziju veće prozorske površine postavljanjem zrcala, stakla i odgovarajućih prozorskih okvira. Eliminacija nekih elemenata vanjskih podrumskih zidova omogućuje montažu većih prozorskih otvora i direktni izlaz van.

Za uređenje stambenog prostora u podrumu moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke:

Visina prostora mora biti najmanje 2,30 metara. Premala visina se može korigirati dodatnim zahvataima npr. spuštanjem podnožja podruma.

Izgradnja podruma pretpostavlja suhi, dobro ventilirani podrum s funkcionalnim brtvljenjem protiv vlage. Naknadna ugradnja horizontalne blokade prodora vlage vrši se mehaničkim pilastim zidnim postupkom, postupkom ugradnje kromiranog čeličnog lima ili kemijskim postupkom. Podnožje podruma se osigurava od prodora vode horizontalnim brtvenim slojem.

Na zidovima, podovima i stropu treba provjeriti termoizolaciju. Na taj način ćete ne samo ograničiti toplinske energetske gubitke, već ćete omogućiti ugodnu klimu prostora. Zidne površine moraju biti tople i suhe, podovi topli za noge. Preporuča se ugradnja podnog grijanja koje se danas može dobiti na tržištu s vrlo malom konstrukcijskom visinom od samo 40 mm.

Strop podruma zahtjeva odgovarajuću zvučnu izolaciju u odnosu na prostorije koje leže iznad.

Prozori i vanjska vrata moraju imati izolacijsko staklo.

Podrumski ulaz mora biti dopunjen proširenom pristupnom površinom, jer se tako može pomoću kružnih stepenica povezati stambeni prostor u prizemlju s novim proširenim stambenim područjem u podrumu. Grijanje stambene površine izvodi se priključkom na već postojeći uređaj za grijanje, naravno ukoliko je taj uređaj dovoljno dimenzioniran.

Svakako je potreban i uređaj za podizanje otpadnih voda, ukoliko je predviđena izgradnja kupaone, WC-a ili bazena.

Zahtjevi koji se postavljaju pred podrum

Podrumom se skupa površina zemljišta može bolje iskoristiti. Podrum jedne zgrade se može koristiti višestruko, npr. kao garaža, prostorija za zalihe, ostava za alat, prostor za hobi, kao fitnes prostorija ili kao sauna. Kod podrumskih etaža na višem nivou ili kod zemljišta na kosini moguće je na dolinskoj strani napraviti prostor za stanovanje. Prilikom projektiranja kuće treba na vrijeme utvrditi (već prema namjeni podruma) želite li prostorije u podrumu koje će se zagrijavati ili ne. Preporuča se detaljno projektiranje i namjena uporabe, čak ako se neće odmah koristiti. Kasnija dogradnja zidova i podova je zahtjevna i skupa.

Svaki podrum treba zaštiti od podzemnih ili drenažnih voda kao i od vlage. Oborine i podzemne vode vode ka jačem vlaženju tla, posebno je opasnost veća kod vezivnih vrsta kao npr. Ilovača. Ekstremna opterećenja se javljaju kod zemljišta s nagibom. Učinkovita odvodnja vode drenažom kao i propisano brtvljenje sprečavaju građevinska oštećenja.

Ukoliko planirate zagrijane prostorije u podrumu svakako se moraju izolirati podrumski zidovi i podovi, kako bi se izbjegli toplinski gubici.

Način gradnje podruma - Načini gradnje podruma su:

  • zidani podrum:- klasični i još uvijek najčešći način gradnje podruma. U principu se mogu koristiti sve vrste opeke, često se koristi za zidove i vapnenac i pješčenjak ,
  • na licu mjestu lijevani podrum,
  • gotovi podrum: - ugradnja poćinje s jednokrilnim gotovim betonskim elementima, prednost u kratkim vremenima ugradnje od 4 do 5 dana, moguća montaža i pri mrazu,
  • modularni podrumi: - kao sljedeća razvojna faza gotovog podruma,
  • mješoviti oblici podruma: - npr. predproizvodnja elemenata od drvenih ploča, koje se zajedno s betonom izlijevaju na licu mjesta.
  • Smeđa kada

    U građevinskoj tehnici se često govori o smeđoj kadi kada su vanjski zidovi podruma zaštićeni od vlage masom betonita ili betonit ljepenke. Kako je betonit smeđkaste boje tako se formirao i taj naziv. Ostali postupci za dobivanje suhih podruma su crna i bijela kada.

    Podrumski zidovi

    Podrumski zidovi zidaju se od velikoplošnih opeka (vapnene opeke, lagane opeke, zidne opeka, opeke od poroznog betona), lijevaju se iz armiranog ili nearmiranog mjesnog betona ili od gotovih betonskih dijelova (gotovi podrumi) i u datom slučaju s vanjskom toplinskom izolacijom. Ukoliko temelj objekta leži ispod razine podzemne vode, onda se zidovi umjesto od mjesnog betona, ali i temelj izrađuju od vodonepropusnog betona tzv. "Bijela kada". Za gradnju po sistemu uradi sam postoje već setovi za izgradnju podruma s točnim uputama za montažu, svim materijalima i statičkim certifikatima, planovima za odvodnju i drenažu kao i upute za gradnju od mjerenja do gotove montaže stropa podruma.

    Podrumski prozori propuštaju svjetlost i zrak u podrumske prostorije. Ukoliko podrumski prozori leže ispod razine površine zemljišta, neophodna su svjetlosna okna.

    Materijali