Ulaz za korisnike

Gravimetrijsko mjerenje vlažnosti

|
Gravimetrijsko mjerenje vlažnosti
 
Gravimetrijsko mjerenje vlažnosti
Kod ovog određivanja vlažnosti poznatog i kao metoda sušenja uzima se probni medij građevinskog materijala. Taj probni medij se najprije vaga te se nakon toga suši u peći za sušenje na temperaturi od 105°C (anhidrit estrih za pločice na oko 40°).

Slobodna voda sadržana u ispitnom mediju isparava, a visoke temperature oslobađaju i vezanu vodu. Nakon sušenja ponovnim vaganjem utvrđuje se sadržaj vode. Ako se ispitni medij namoči i ponovno izvaga dobije se zasićena vlaga. Na ovaj način posreduje se stupanj vlažnosti i maksimalna sposobnost preuzimanja vode određenog građevinskog materijala. Metoda sušenja omogućuje točno određivanje sadržaja vlage. Osim za drvo i mineralne materijale ovaj postupak pogodan je i za izolacijske materijale. Naravno ne može se realizirati na gradilištu i ne daje promptne rezultate jer se ispitni medij mora nalaziti u peći za sušenje najmanje 24 sata. Osim toga postupak djeluje razorno jer na kraju krajeva ispitni uzorak se mora odnekud uzeti. U praksi se zato koristi samo onda kada su neophodne točne vrijednosti vlage.

Radiometrijski mjerni postupak neutronima

Radiometrijski mjerni postupak neutronima bazira se na principu usporavanja neutrona. Neutroni koji se šalju iz neutronske sonde usporavaju se prilikom doticaja s jezgrom vodika. Taj proces usporavanja može se vrednovati elektronski te se tako dobiju podaci o sadržaju vode u građevinskom materijalu. Dobre rezultate postupak mjerenja daje do dubine od 20 cm, kod suhih građevinskih elemenata do dubine od 30 cm. Obuhvaćanje kemijski vezane vode vodi ka poremećajima u posredovanju rezultata mjerenja. Zato je važna pretpostavka da su poznati svi materijali korišteni u građevinskoj supstanci. U praksi se neutronske sonde koriste uglavnom za utvrđivanje raspodjele vlage ispod ravnih krovova. Moguće područje primjene je lociranje pukotina u podnom grijanju i cjevovodima kao i ispitivanje podrumskih i zidnih područja. Kako se za ovo mjerenje koristi intenzivno ozračeni materijali za čiji transport i rukovanje treba tražiti specijalno dopuštenje, uporaba neutronske sonde se često izbjegava.

Mikrovalno mjerenje vlažnosti

Ova metoda mjerenja vlažnosti svrstava se također u mjerne metode koje ne uništavaju ispitni medij. Mjerni princip se bazira na mjerenju gubitka energije koji nastaje kada se tekućine izvana pokreću mikrovalovima visoke frekvencije sve do rezonance. Tu mnogi tekući materijali pokazuju svoj maksimum apsorpcije. Na ovaj način se kod većine materijala kao što su drvo, zidovi/opeka može utvrditi sadržaj vode ddo dubine od 20 do 25 cm. Postupak mikrovalnog mjerenja je brz, ali skup postupak. Vlažnost građevinskog elementa može se odmah očitati na laptopu. Kod određenih mjernih uređaja neophodno je poduzeti zaštitne mjere u cilju očuvanja zdravlja. Osim toga neophodna je ravna podloga, u protivnom može doći do problema kod spajanja.

Termografija

Infracrvenim postupkom se ne može odrediti točna vlažnost građevinskog elementa, ali je pogodan za lociranje pukotina. Isparavanjem vlage na mjestu pucanja dolazi na površini građevinskog elementa do snižavanja temperature. Nastaje temperaturna razlika između suhog i vlažnog područja. Uz pomoć termografske kamere registrira se toplinsko zračenje koje je vidljivo na zaslonu.Termografija je izuzetno skupa, a rezultat mjerenja je često krivotvoren. Postupak primjerice ne razlikuje je li temperaturna razlika nastala kao posljedica pojave vlage ili toplinskog mosta. Često je količina vode koja istječe vrlo mala ili curi unutar omotača te tako ne predaje toplinu okružju. Zato se često uz termografiju moraju primjenjivati i druge metode mjerenja kako bi se lokaliziraja mjetsa pucanja.

Materijali