Ulaz za korisnike

Grom i zaštita od groma

|
Grom i zaštita od groma
 
Grom i zaštita od groma
Onaj tko grom označava kao „električno pražnjenje“ pretjeruje jednako kao onaj tko neku od Schillerovih drama definira kao“ zbirku riječi“.
Već tisućljećima ljudi se boje jake grmljavine praćene bljeskajućim svjetlosnim efektima, koji naročito u sumrak ili noću mogu biti dojmljivi igrokaz prirode. Strah i nije sasvim neutemeljen; Diljem svijeta godišnje tisuće ljudi umire od posljedica udara groma, a uništeno je i bezbroj objekata. Oštećenja elektronskih uređaja su iz godine u godinu sve veća. U SAD-u gromovi izazivaju velikim dijelom šumske požare. Ipak strah i panika od nevremena nemaju osnova, jer uz modernu tehniku gromobrana kao i provođenje sigurnosnih mjera jedva da se nešto može dogoditi.

25 milijuna gromova dnevno, preko jedan milijun po satu, preko 17.000 u minuti – diljem svijeta trajno iskri između neba i zemlje. Veći dio olujnog nevremena ne događa se na našim geografskim širinama već u tropskim područjima. Najrjeđa je pojava nevremena na polovima. Međutim i u npr. Njemačkoj postoje razlike; U principu može se poći od činjenica da učestalog nevremena primjetno raste od Hamburga u smjeru Műnchena.

Kako nastaje olujno nevrijeme

Olujno nevrijeme nastaje naglim penjanjem vlažnog toplog zraka te njegovim brzim hlađenjem u velikim visinama atmosfere. Pretpostavka za toplinsku oluju je brzo zagrijavanje tla jakim sunčevim zračenjem, zatim labilni slojevi zraka te nedovoljna visoka vlažnost zraka. Formiraju se tipični oblaci (cumulonimbusi) koji dosežu do visine od oko 12 do 17 km te u posljednjem stadiju razvoja poprimaju jasnu formu nakovnja. Olujno nevrijeme definirano kao električno pražnjenje između cumulonimubus-oblaka odnosno oblaka i zemljine površine povezano je obično sa snažnom kišom i olujnim vjetrom. Za Europu su tipične fronte koje nastaju u svezi s vrtloženjem polja niskog tlaka-polje depresije u hladnim zračnim frontama.

Pražnjenje groma

Grom je postupak pražnjenja električnih potencijala koji se vrlo brzo odvija između dva područja različitog električnog punjenja. Takva područja nastaju između moćnih olujnih oblaka. Kako i zašto još uvijek nije potpuno razjašnjeno. Najčešća su pražnjenja iz oblaka u oblak, a samo 30% gromova pogađa zemlju. Podaci o „snazi groma“jednog prosječnog groma su enormni: njegova dužina kreće se oko 5 kilometara, temperatura iznosi i do 30.000 stupnjeva Celzija, jačina struje 2000 Ampera i napon ca. 2,2 milijuna Volti.

Materijali