Ulaz za korisnike

Gruška vala ukorak s 21. stoljećem

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

DUBROVNIK - Studija "Urbisa 72" iz Pule obuhvaća 56 hektara prostora s posebno istaknutim točkama poput parkirališta pokraj gruškog plivališta, gdje bi u budućnosti bila izgrađena nova poslovna zgrada dubrovačkoga brodara Atlantske plovidbe

Dok Dubrovnik čeka donošenje urbanističkoga plana, buduće vizure Gruža kao novog poslovnog i urbanog središta sve češće se spominju u stručnim krugovima. O gruškim krajolicima za 21. stoljeće raspravljali su i sudionici netom završene dubrovačke Ljetne škole arhitekture u sklopu teme pod nazivom "Vodeni grad", ocijenivši kako širenje Grada prema zapadnoj periferiji nije rezultiralo i primjerenom urbanom artikulacijom". Stoga je kao zadatak oblikovateljima prostora postavljeno ujednačavanje infrastrukture Gruža kao lučkog putničkog odredišta i tranzitne postaje s Gružom povijesnom cjelinom i četvrti ljetnikovaca.

Revitalizacija gruške vale ljetos je bila predmetom i studije arhitektonskoga studija "Urbis 72" iz Pule, prvonagrađene na natječaju Grada Dubrovnika za izradu prostorno-programske studije uređenja dubrovačkoga predjela Gruž. Studija koja predviđa stvaranje nove gradske poslovno-prometne kralješnice ocijenjena je najboljom jer poštuje reljefne osobine gradskog predjela i obuhvaća adekvatnu stambenu izgradnju koja se s obronaka spušta prema Gruškom polju. Studija obuhvaća 56 hektara prostora s posebno istaknutim točkama poput parkirališta pokraj gruškoga plivališta, gdje bi u budućnosti bila izgrađena nova poslovna zgrada dubrovačkoga brodara Atlantske plovidbe. Todorićev koncern Agrokor uselio bi u kompleks nekadašnje tvornice "Radeljević" koji bi bio upotpunjen tržnicom, dok bi prostor izgradnje obuhvatio predjel bivše tvornice boja "Dubravka".

Regulacija užegradskoga prometa podrazumijevala bi izgradnju novog cestovnog traka između gruške obale i Ulice Andrije Hebranga koja bi doticala Agrokorov kompleks do Robne kuće Srđ. Prema zamisli projektanata intervencije u prostor radile bi se pojedinačnim pristupom po mikrolokacijama, uz uvažavanje arhitektonsko-hortikulturalnih i urbanističkih posebnosti gruškoga područja. Prometni tokovi blizu putničke luke Gruž koju očekuje cjelovita obnova i novog autobusnog kolodvora preplest će se s pješačkim stazama, a od Batale na zapadu do istočnoga raskrižja na Ilijinoj glavici inzistirat će se na ozelenjivanju površina. Nešto novo izneseno u "Urbisovoj" studiji jest nadogradnja objekta negdašnje Robne kuće Minčeta te uređenje tzv. gruških vrata koja bi kao svojevrstan portal osiguravala sada nedostajuću cestovnu sponu između gruške luke i spomeničke jezgre. G. BIJELIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacja.hr

Materijali