Ulaz za korisnike

HEP će graditi velike elektrane u BiH?

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda se prije nekoliko dana prijavila na međunarodni natječaj za gradnju nekoliko velikih elektrana u Bosni i Hercegovini, objavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak na kongresu CIGRE-a (Međunarodne organizacije za velike elektroenergetske sustave) u Parizu.

HEP se prijavio za gradnju termoelektrana Kongora s dva bloka od po 275 megavata, termoelektrane Bugojno snage 500 megavata, novog bloka termoelektrane Tuzla snage oko 400 megavata te hidroelektrane Vrilo snage 40 megavata. Istodobno je Ivica Toljan, član uprave HEP-a i predsjednik Hrvatskog odbora CIGRE-a, najavio potpisivanje pisma namjere 17. listopada s Mađarima o gradnji velikog 400-kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo – Pecs. HEP planira i gradnju 400-kilovoltnog pomorskog kabela ispod Jadrana od hrvatske trafostanice Konjsko kod Splita do talijanske obale. »To bi bila prva izravna elektroenergetska veza Hrvatske i Italije. Od nje očekujemo veliku zaradu, jer Italiji nedostaje puno struje«, istaknuo je Toljan. HEP nastoji vratiti svoja predratna ulaganja u Srbiji i BiH. S Elektroprivredom BiH već su sklopili ugovor o povratu ulaganja u termoelektrane Kakanj i Tuzla kroz isporuke struje. Takav ugovor žele sklopiti i sa srpskom Elektroprivredom o povratu ulaganja u termoelektranu Obrenovac i rudnik ugljena Tamnava jer im još duguju veliku količinu struje (21 teravat sat). Predstavnici hrvatskog i srpskog ministarstva gospodarstva o tome su već razgovarali, a sastanak na tu temu s direktorom srpske Elektroprivrede očekujemo na pariškom kongresu CIGRE-a, rekao je Mravak.

S BiH i Republikom Srpskom još trebaju naći rješenja za predratna ulaganja u termoelektranu Gacko te se dogovoriti o podjeli struje koja nastaje na slivu rijeke Trebišnice. Čelnici HEP-a upozorili su i na sve veću potrošnju struje u Hrvatskoj. Ove zime očekujemo opterećenje elektroenergetskog sustava od čak 3200 megavata pa bi, ako iz sustava ispadne neka veća elektrana, možda mogli nastati problemi u opskrbi, upozorio je Toljan. Zato HEP u idućih deset godina planira sagraditi nove termoelektrane na plin i ugljen u Zagrebu, Osijeku, Sisku i Plominu te hidroelektranu Lešće ukupne snage 1150 megavata, najavio je Mravak. No, problema bi moglo biti s osiguravanjem plina za termoelektrane u Sisku i Osijeku, jer Rusi tvrde da Hrvatskoj ne mogu isporučiti dodatne količine prije 2012. godine. Zato su aktualizirani pregovori sa Srbijom koja koristi samo dio svojih zakupljenih transportnih kapaciteta za dopremu ruskog plina. Najavljeno je da će do kraja ove godine biti gotovi svi tarifni sustavi za struju, plin i toplinsku energiju. Na novinarsko pitanje očekuju li se poskupljenja tih energenata, Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, odgovorio je da je Ina zatražila povećanje cijene plina zbog velikog poskupljenja uvoznog plina, ali će o tome odlučivati Vlada. Svi distributeri toplinske energije u skladu s novim tarifnim sustavom predložit će cijene uz objašnjenje svojih troškova, ali ministar Branko Vukelić je već izjavio da neće biti poskupljenja. Predsjednik Uprave HEP-a kazao je da za tekuće poslovanje ne trebaju povećavati cijenu struje, jer ove godine očekuju dobit sličnu lanjskoj. Inače, na najvećem svjetskom skupu elektroenergetičara sudjeluje više od 4500 stručnjaka iz cijelog svijeta. Dogovoreno je da će se važan skup CIGRE-a u travnju 2007. održati u Zagrebu. Željko Bukša Izvor: www.Vjesnik.hr

Materijali