Ulaz za korisnike

HEP je u tri godine naplatio 900 milijuna kuna koje nije smio

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

PREPLAĆENI IZNOS HEP je još 2002. godine morao provesti Vladinu odluku i prekontrolirati tada uvedeni tarifni sustav. Oni to nisu učinili iako je došlo do poskupljenja, pa je HEP de facto uzeo 900 milijuna kuna, koje su kućanstva preplatila

Hrvatska elektroprivreda od 1. rujna poskupila je struju kućanstvima pet posto a gospodarstvu šest posto. Takva odluka očekivano je izazvala protivljenje potrošača i sindikata, pa smo tim povodom razgovarali s Nenadom Kurtovićem, članom Savjeta za praćenje tarifnih sustava pri Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, inače nekadašnjim dugogodišnjim zaposlenikom HEP-a a trenutačno dopredsjednikom Udruge "Dalmatinski potrošač". Je li HEP imao sve argumente na svojoj strani za poskupljenje struje? Oni su to opravdali porastom troškova svoga poslovanja za šest posto zbog skoka cijene goriva i plina od 21 posto, ugljena 113 posto... Ne! Toga opravdanja nema jer su, prvo, morali provesti Vladinu odluku iz 2002. godine u kojoj je zaključeno da će se uvođenje novog tarifnog sustava i povećanje cijena kućanstvima kontrolirati tijekom perioda i, ako je nastao poremećaj, korigirat će ga se. Oni to nisu učinili iako su posljedice bile vidljive, jer je već 2002. nastupilo povećanje i ono je trajalo 2003., 2004. i 2005. godine. HEP je de facto uzeo neki novac koji nije smio.

Prema našim procjenama, radi se o 900 milijuna kuna, odnosno toliko su kućanstva preplatila HEP-u poviše Vladinih odluka iz 2002. godine. Da bi HEP uopće krenuo u promjenu cijene, imao je dužnost najprije raščistiti stare repove a onda izići s novim prijedlogom. Drugo, Zakon o energiji točno predviđa da se mora utvrditi metodologija za izračun tarifnih stavova. Oni tu metodologiju nisu izradili, niti je ovaj prijedlog prošao po njoj. I treće, da bi se moglo nastupiti s povećanjem cijena, trebalo je one koji imaju pravo, a to su organizirani potrošači, pozvati da oni iznesu svoje mišljenje preko Savjeta za zaštitu potrošača pri HERA-i, odnosno Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača. "Dalmatinski potrošač" zatražio je da se 15. rujna o tome raspravi na Nacionalnom vijeću jer su upravo potrošači na priobalju najviše zakinuti ovim najnovijim poskupljenjem zbog poznatih razloga s grijanjem i hlađenjem na struju, pa im je potrošnja 20 do 30 posto veća nego u ostatku zemlje.

Kalkulacije, pak, koje dolaze iz HEP-a govore o neznatnom povećanju cijene od 10-ak kuna po kućanstvu. To nije točno zbog toga što su u kategoriju kućanstava svrstane i garaže, i kuće za odmor, i ostave, i stubišta, svi oni potrošači koji troše jedan ili dva kilovat sata. Kada bi se sve to raščistilo, na ono što stvarno plaćaju kućanstva otpalo bi znatno više. U HEP-u skupe sve te potrošače iz tzv. kategorije kućanstva, pa kažu to je šest milijardi kilovat sati ili tri milijarde kuna, dok je u stvarnosti to rast cijene kućanstvima od 40 kuna, a u garaži od dvije kune. Svaka ta statistika HEP-a može se upotrijebiti kao sredstvo za stvaranje potpuno krive slike. Postoje špekulacije sindikata da se s ovih pet odnosno šest posto pogoduje budućem vlasniku, i to pod utjecajem međunarodnih institucija koje pripremju teren za cijepanje HEP-a i prodaju najvrjednijih dijelova?

HEP se, po Zakonu o energiji, bio dužan restrukturirati na način da se podijeli u tri cjeline - proizvodnja, prijenos i distribucija, te donesu tarifni sustavi za svaki od njih. To je trebalo biti napravljeno kako bi se razbio glomazni aparat, jedna vreća koja se puni, ali iz koje se još više izvlači. Mi iz vani ne znamo, a strah me je niti oni unutar HEP-a, što sve tvrtka ima. Mora se najprije napraviti to restrukturiranje, utvrditi koliko što vrijedi, a onda neka vlasnik, država znači, odluči što će prodavati. HEP se sada vodi kao trgovina na malo. Zavladali su unutra ljudi iz distribucije koji teže samo tome "daj novac" i priča je gotova. Iz istih se izvora priča povezuje s hrvatskim ulaskom u Energetsku zajednicu Jugoistočne Europe i činjenicom da su struju već poskupili SiCG, Makedonija i BiH. Teško je o tome govoriti i procijeniti radi li se tu o paket-poskupljenju. Činjenica je da smo mi pozvani na sastanak CIGRA-e 10. listopada u Zagrebu, gdje će se govoriti o modelima tržišta električne energije i razvoju regionalnog tržišta u Jugoistočnoj Europi. Svaki elektroenergetski sustav ima svoje troškove, koji se onda nekom metodologijom pretvaraju u cijenu potrošaču. Naravno, neki budući vlasnik, ako bude zajednički, to može isforsirati. U toj varijanti Hrvatska bi trebala proći bolje jer smo cijenom struje skuplji od susjeda. Ja, ipak, ne vjerujem u taj scenarij.

piše Zoran ŠAGOLJ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Materijali