Ulaz za korisnike

HEP tražio 12 posto skuplju struju, vlada odobrava osam

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB – Pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo Željko Tomšić potvrdio nam je jučer da je Vlada zaprimila zahtjev HEP-a za poskupljenje električne energije s 1. rujna ove godine, za prosječnih 12 posto.

Iako Ministarstvo gospodarstva, kazao nam je Tomšić, smatra da je poskupljenje struje opravdano, ocjenjuje da bi ono ipak trebalo iznositi prosječnih 8,7 posto. Najavljujući kako će konačnu riječ o poskupljenju dati Vlada, najvjerojatnije krajem kolovoza, pomoćnik ministra za energetiku proanalizirao je za naš list zahtjev HEP-a i pojasnio stav Ministarstva gospodarstva o tom zahtjevu. – U Ministarstvu smo sagledali argumente HEP-a za poskupljenje, neke smo ocijenili opravdanim, neke neopravdanim, što smo formulirali u mišljenje što smo ga dostavili Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) zajedno sa zahtjevom HEP-a. Mi smo zauzeli stav da bi povećanje cijene kod niskog i srednjeg napona trebalo biti 9,49 posto, a kod visokog napona šest posto, što u nekakvom prosjeku daje povećanje od 8,7 posto. U ponedjeljak je sjednica HERA-e na kojoj će biti razmotren i zahtjev HEP-a i naše mišljenje o tom zahtjevu.

Mišljenje Agencije nije obvezujuće za Vladu, ali je bitno – izvijestio nas je Željko Tomšić. Ako se navedeni postoci pretvore u kune, prosječna hrvatska obitelj, prema nekim računicama koje su objavljene u medijima, morala bi mjesečno odvojiti za struju 300 kuna. Ne znam odakle taj podatak - komentira Tomšić, navodeći kako kućanstva u Hrvatskoj mjesečno imaju trošak prosječno 150 kuna. Budući da od 2002. nije bilo poskupljenja struje, dodaje, udjel koji kućanstva odvajaju od osobnog dohotka ili mirovine za struju je u padu posljednjih godina. – Sada će se taj udjel, ako dođe do poskupljenja, samo vratiti na razinu iz 2002., što znači da bi bio 4,41 posto kod osobnog dohotka, ili kada se gleda kroz mirovinu 6,77 posto – zaključuje naš sugovornik.

Zahtjevi opravdani Govoreći o razlozima HEP-a za poskupljenje, koje u Ministarstvu ocjenjuju opravdanima, Tomšić navodi da su energenti koji se koriste za proizvodnju električne energije nepobitno i značajno poskupjeli u posljednje tri godine – loživo ulje 50, plin 21, uvozna energija deset, a ugljen čak 113 posto. HEP, ocjenjuju u Ministarstvu, ima opravdane zahtjeve i glede izvora sredstava za prijekopotrebna ulaganja u nove objekte kako bi se omogućila sigurna opskrba električnom energijom. – Nismo priznali argumentaciju HEP-a da im je korigiranje cijena nužno zbog pojedinih rizika u poslovanju, kao što su tečajne razlike ili hidrološke oscilacije. Ocjenjujemo da bi takve nepredviđene troškove HEP morao nadoknaditi iz tekućeg poslovanja i unutarnjih rezervi.

U Ministarstvu gospodarstva ne slažu se s ocjenama da će naši građani, po novim tarifama, plaćati najskuplju cijenu električne energije u okruženju. – Naši podaci govore, ako pogledamo cijenu prosječne godišnje potrošnje našeg kućanstva, na razini 3500 kWh godišnje, mi smo u donjem dijelu u okruženju. Kad se gleda industrija, tu smo još niže. Ništa se neće bitno u tom smislu promijeniti ni nakon eventualnog poskupljenja – prenosi stav Ministarstva Željko Tomšić.

Struja - socijalna kategorija? Iz svega iznesenoga jasno je da će Vlada teško odbiti prijedlog za poskupljenje struje, pri čemu je vjerojatnije da će poskupljenje iznositi prosječnih 8,7 posto. Prepuštajući konačnu odluku Vladi, Tomšić upozorava kako se novim cijenama želi postići osiguravanje opskrbe električnom energijom na dulji rok i sigurno te stabilnost poslovanja HEP-a. – U nas se električna energija i njezina cijena još uvijek promatra kao socijalna kategorija i Vlada će donijeti određena rješenja kako da zaštiti socijalne kategorije. No, električna energija odavno je postala roba kao i svaka druga, pa ako je se tretira kao socijalnu kategoriju, iz toga izvlače najveću korist bogati. Mislim da mi polako idemo k ovom drugom shvaćanju električne energije – zaključio je pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić. Autor: Vedran MARJANOVIĆ Izvor: Glas Slavonije www.glas-slavonije.hr

Beton

Materijali