Ulaz za korisnike

Hidroskopska apsorpcija vode

|
Hidroskopska apsorpcija vode
 
Hidroskopska apsorpcija vode
Hidroskopska apsorpcija vode

Higroskopska apsorpcija vode - Hidroskopsko opterećenje vlagom nastaje kada se u zidovima ili na njihovoj površini nalaze veće količine soli. Kod tih soli se uglavnom radi o sulfatima, kloridima ili nitratima, često u vrlo kompleksnom sastavu. Te soli utječu na hidroskopnost građevinskih materijala, dakle na njihovu sposobnost da vodu privlače još u stadiju pare.

Hidroskopska opterećenja vlagom mogu u zidovima simulirati kapilarno rastuću vlažnost. Zato se preko bilance vlage određuju hidroskopsko vlaženje i hidroskopski stupanj vlaženja, kako se mogli planirati određeni koraci za održavanje. Najteže je dijagnosticiranje hidroskoskopskih oštećenja od vlage jednostavnim promatarnjem. Karakteristika takvih oštećenja su vijenci nastali od vlage s cvjetanjem soli na površini građevinskog elementa.

Usljed podzemne vode ili vode s nagiba, vlaga prodire kapilarnim putem u građevinu i raspoređuje se u zidove, prije nego ispari na površini podrumskih unutarnjih zidova ili u području podnožja. Otopljene soli se miješaju i kristaliziraju se na površini. Time raste hidroskopska vlažnost, to znači zidovi opterećeni solima apsorbiraju vlagu iz zraka. Ukoliko građevinski materijal ima lošija svojstva u pogledu hlapljenja i sušenja kapilarnost u poprečnom presjeku zidova taloži dalje prema gore.

Stvaranje rose na površinama zidova nastaje tek kada temperatura rosišta ovisna o relativnoj vlažnosti zraka pada. Pri tome se u kapilarima može stvarati rosa i kod nižih vrijednosti vlage. Stvaranje rose unutar kapilarnosg sustava označava se kao kapilarna kondenzacija, na koju utječe i radijus pora određenog građevinskog materijala.

 

Materijali