Ulaz za korisnike

Hitrorez reže nepotrebne i opterećujuće propise

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Ukoliko Hrvatska želi proširiti svoju trgovinu na regiju i šire međunarodno tržište, ne smije zanemariti prihvaćanje međunarodnih normi, pravila i praksi u području mjeriteljstva, akreditacije, normizacije i certifikacije (MANK), rekao je nedavno na konferenciji o unaprjeđenju hrvatske konkurentnosti, predsjednik Vijeća Darko Marinac.

Kako je istaknuo, to su bitne poveznice s globalnom trgovinom, pristupom tržištu i izvoznom konkurentnošću, te bi njihova provedba potpomogla trgovinu i smanjila ograničenja koja se tu nameću. Stoga će Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) predložiti Vladi model uklanjanja suvišnih zakona i pravilnika koji opterećuju gospodarstvo, pod nazivom Regulatorna giljotina, najavio je Marinac. Predloživši kroatizirani naziv »Regulatorni hitrorez«, Marinac je pojasnio da je riječ o procesu u tri faze. U prvoj državna administracija sama »očisti« oko 10 posto nepotrebnih propisa. Tijekom druge, u kojoj poduzetnici i njihova udruženja ukazuju na nepotrebne propise, njihov broj može se smanjiti za daljnjih 30 posto, a u trećoj fazi stručna skupina pravnika i gospodarstvenika uklanja još oko 10 posto zakonodavnog viška. »Dvije trećine starih propisa od 12.000 normativnih dokumenata nemaju nikakvu tehničku niti tržišnu vrijednost i zbog toga bi u regularnoj reformi trebale biti izbrisane«, napominje Marinac. Glavni ekonomist i direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma Augusto Lopez-Claros ponudio je Hrvatskoj »mrkvu i batinu«. Naime, Hrvatska je lani bila na 63. mjestu od 117 zemalja, a 2004. godine na 64. mjestu. Dakle, ipak se krećemo u pravom smjeru globalne konkurentnosti. Lopez-Clarosova »mrkva« je bila u ocjeni da Hrvatska ima dobru radnu snagu, zdravstveni sustav te školstvo, a uspješna je i u primjeni informacijskih tehnologija u gospodarstvu. »Batina« se odnosi na poboljšanje zaštite prava vlasništva, učinkovitost javne uprave, korporativnu etiku i pravosuđe, istaknuo je. Respektabilne rezultate, prema njegovim riječima, Hrvatska ima i na području makroekonomske stabilnosti i menadžmenta javnih financija te u području inovacija, a uz spomenute nedostatke treba još poboljšati povjerenje u institucije sistema, smanjiti administrativne prepreke poslovanju, pojednostavniti porezni sustav te pojačati borbu protiv korupcije. Primjerice, Južna Koreja se na globalnoj ljestvici konkurentnosti nalazi na 17. mjestu. Zbog neučinkovite državne administracije, i pored velikog tehnološkog napretka, ne može ući među prvih pet zemalja po konkurentnosti, pojasnio je Lopez-Claros.

Veliku šansu Hrvatske za rješavanje tih problema, Lopez-Claros vidi u razdoblju pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Taj proces, ocijenio je, pospješit će reforme i institucije u Hrvatskoj. »Točno tamo gdje su Češka i Estonija, najuspješnije zemlje pristupnice, bile 2000. i 2001. godine, Hrvatska je danas, a iskustva tih dviju zemalja pokazuju kako se pretpristupno razdoblje može dobro iskoristiti«, napomenuo je. Osim toga, za primjere uspješno provedene reforme navodi Meksiko, Južnu Koreju i Mađarsku. Ova posljednja je broj pravnih akata uspjela srezati za 30 posto i uspješno nastavlja svoj razvoj. Na skupu je istaknuta i važnost uvođenja normi kvalitete i sustava upravljanja kvalitetom u hrvatska poduzeća jer na tom polju imamo vrlo loše rezultate. Preciznije, za Slovenijom zaostajemo nekoliko puta, kaže Marinac. Postoji i niz drugih problema. U privatnom sektoru još uvijek postoji slaba percepcija važnosti ISO standarda, a za veliki broj ostalih certifikacija upitna je kontinuirana usklađenost. Predloženo je osnivanje Centra za upravljanje kvalitetom kako bi što veći broj hrvatskih tvrtki dobio potrebne certifikate za ulazak na europsko tržište. Zadaća centra bila bi koordinacija i provođenje službenih programa vezanih za kvalitetu na nacionalnoj razini. U tom bi centru predstavnici malog gospodarstva mogli dobiti informacije vezane uz koristi provođenja međunarodno priznatih programa kvalitete i normi. Marinko Petković Izvor: www.Vjesnik.hr

Materijali