Ulaz za korisnike

Hitrorezom do konkurentnijeg gospodarstva

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - USAID-ov projekt Poduzetna Hrvatska uz potporu Nacionalnog vijeća za konkurentnost predlaže hrvatskoj vladi novi model uklanjanja suvišnih zakona i pravilnika koji opterećuju domaće gospodarstvo pod nazivom Regulatorna giljotina, kazao je u srijedu predsjednik Nacionalog vijeća Darko Marinac na konferenciji pod nazivom Unaprjeđenje hrvatske konkurentnosti.

Dodao je da će »giljotina« u Hrvatskoj, uz potporu Vlade i zajedničku akciju s Nacionalnim vijećem, postati Hitrorez. Riječ je o uspješnom Vladinom projektu koji je pokazao da se možemo mijenjati, odnosno da idemo u pravom smjeru, kazao je Marinac. Prema Marinčevim riječima, regulativnom reformom zakona i upravljanjem kvalitetom, uz snažnu političku podršku, u prvoj godini se broj postojećih propisa se može smanjiti za 20 do 50 posto, a kroz optimalizaciju poslovanja značajno bi se smanjila i korupcija. Osim toga, predlažemo da se regulatornom giljotinom preispita 12.000 normativnih dokumenata koji datiraju još iz bivše države, a čije dvije trećine više nemaju nikakvu tehničku niti tržišnu vrijednost, napomenuo je Marinac. Cilj hrvatskog gospodarstva mora postati bolje upravljanje kvalitetom, okrenutost prema kupcu te uvođenje europskih normi poslovanja. »Ako danas ne možemo prodavati robu u Grazu, sutra to nećemo moći ni kod kuće. Primjerice, kada je riječ o upravljanju kvalitetom za Slovenijom zaostajemo nekoliko puta«, pojasnio je Marinac. Direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma Augusto Lopez-Claros kazao je da se Hrvatska u izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2005. godinu nalazi na 63 mjestu od 117 zemalja.

Primjerice, 2004. godine je bila na 64. mjestu globalne konkurentnosti. Lopez-Claros je ocijenio da se Hrvatska nalazi u najdinamičnijoj gospodarskoj regiji, pored Kine, u posljednjih 40 godina, iza Slovenije i Bugarske, ali da ima dobre izglede da popravi 97. mjesto konkurentnosti kad je riječ o regulativnoj reformi (propisi i zakoni). »Točno tamo gdje su Češka i Estonija, najuspješnije zemlje pristupnice, bile 2000. i 2001. Hrvatska je danas, a iskustva tih dviju zemalja pokazuju kako se pretpristupno razdoblje može dobro iskoristiti«, istaknuo je. »Hrvatska ima dobru radnu snagu, relativno velik inovativni potencijal, ostvarila je bitan makroekonomski napredak i snažno prihvaća informacijske i komunikacijske tehnologije. Međutim, u Hrvatskoj su još uvijek visoki troškovi pokretanja posla, kao i porezi«, zaključio je Lopez-Claros. Marinko Petković Izvor: www.Vjesnik.hr

Materijali