Ulaz za korisnike

HNB-Građani sve teže vraćaju kredite

|
HNB-Građani sve teže vraćaju kredite
 
HNB-Građani sve teže vraćaju kredite
HNB-Građani sve teže vraćaju kredite

Raste rizik od deprecijacije tečaja jer je preko 70 posto svih kredita vezano uz stranu valutu, a skoro svi krediti imaju promjenljivu kamatu što ukazuje i na veliki rizik od rasta kamata.

Zaduženost građana raste, raspoloživi dohodak je sve manji zbog čega su građani sve osjetljiviji na financijske i makroekonomske šokove, upozorava najnovija publikacija Hrvatske narodne banke Financijska stabilnost (lipanj 2010.), koju je Večernji list prije nekoliko dana već dijelom analizirao.

Pad dohotka u uvjetima još uvijek relativno visokih kamatnih stopa mogao bi dodatno pogoršati teret zaduženosti građana i povećati udio loših kredita čime se i rizici za domaće banke povećavaju. Iako se ove godine očekuje nastavak pada ukupnih obveza kućanstava, zbog rastuće nezaposlenosti bit će im sve teže vraćati kredite, a kako je preko 70 posto kredita vezano uz stranu valutu, a gotovo 100 posto uz promjenljivu kamatu, građani su veoma izloženi tečajnom i kamatnom riziku, navode analitičari HNB.

Promjena ročnosti: rast dugoročnih kredita

Novo izvješće HNB o financijskoj stabilnosti, koje analizira glavne rizike za stabilnost bankovnog sustava te stanje u glavnim sektorima koji se zadužuju, kao i sposobnost kreditnih institucija da apsorbiraju moguće gubitke, zaključuje da je poboljšanje većine pokazatelja zaduženosti kućanstava do kojega je došlo tijekom 2009. zbog smanjenja ukupnog duga kućanstava bilo kratkoga daha .

U 2010. rastu novoodobreni dugoročni krediti, što je promjena trenda ročnosti. Naime, dok su se od početka krize kućanstva pojačano kratkoročno zaduživala, krajem prošle i početkom ove godine taj se trend preokrenuo pa uz stagnaciju kratkoročnih kredita po prvi put od sredine 2008. rastu novoodobreni dugoročni krediti.

Promatrano prema namjeni, iznos novoodobrenih stambenih kredita, kao ni kredita za automobile i po kreditnim karticama nije se značajnije mijenjao. Stoga su ukupni stambeni krediti nastavili blago rasti, dok se ukupni odobreni ostali krediti, unatoč navedenom povećanju iznosa novoodobrenih, i dalje smanjuju po godišnjim stopama između 5 i 6 posto.

Rizici: gubitak posla, tečaj, kamate

Banke su krajem prošle i početkom ove godine nastavile pojačano vezivati odobrene kredite uz tečaj strane valute što je povećalo i izloženost kućanstava riziku deprecijacije tečaja. Tako je krajem prvog tromjesečja ove godine 71,2% svih kredita bilo vezano uz stranu valutu.

Rast udjela dugoročnih i ujedno relativno jeftinijih kredita u ukupnom iznosu novoodobrenih kredita mogao bi smanjiti teret otplata građanima, dodaju analitičari HNB. No, izloženost kućanstva riziku porasta tereta otplata zbog promjene kamatnih stopa i dalje je visoka jer je gotovo 96% svih kredita odobreno uz mogućnost promjene kamatnih stopa unutar godine dana.

Kako je nezaposlenih sve više, zbog pada ukupne mase neto plaća u prvom tromjesečju 2010. omjer duga kućanstava i njihova raspoloživa dohotka pogoršan, što ga je vratilo na povijesno najvišu razinu s kraja 2008. godine. Istodobno se znatno pogoršao i omjer iznosa plaćenih kamata i raspoloživoga dohotka unatoč stagnaciji aktivnih kamatnih stopa banka krajem prošle i početkom ove godine. No, istovremeno je rasla štednja, iako po nižoj stopi nego prijašnjih godina, pa se poboljšao omjer duga kućanstava i njihove financijske imovine, odnosno depozita, dodaju analitičari HNB-a.

Bolje tek krajem 2010.?

Smanjenje poreznog opterećenja za većinu kućanstava u drugom polugodištu 2010. tek će ublažiti očekivani nastavak pada raspoloživoga dohotka kućanstava. Analitičari stoga upozoravaju da bi se u uvjetima još uvijek relativno visokih kamatnih stopa mogao dodatno pogoršati teret zaduženosti i otplate postojećih kredita, a time i nastavak rasta udjela loših kredita, posebno onih odobrenih kućanstvima čiji rast zaduženosti u prijašnjim godinama nije bio u skladu s njihovom sposobnošću otplate kredita.

Poboljšanje na tržištu rada možda bi se moglo dogoditi tek krajem 2010., što bi moglo usporiti pad zaposlenih i donekle smanjiti neizvjesnost vezanu uz gubitak radnih mjesta te potaknuti potražnju za kreditima, donosi najnovija analiza financijske stabilnosti.

www.banka.hr

Materijali