Ulaz za korisnike

HNB - Zašto banke i dalje kreditiraju građevinare

|
HNB - Zašto banke i dalje kreditiraju građevinare
 
HNB - Zašto banke i dalje kreditiraju građevinare
Banke su osiguravale dovoljnu likvidnost prvenstveno poduzećima čiji dug zauzima znatne udjele u njihovu portfelju - refinancirale su građevinare odgađajući kreditne gubitke i zanemarujući neke druge sektore, pišu analitičari HNB-a

Snažna kreditna ekspanzija ranijih godina bila je jasno vidljiva u građevinarstvu koje je danas jedan od najugroženijih gospodarskih sektora. Tijekom 2009. u građevinskim poduzećima zabilježen je "slab porast udjela loših kredita", no i nadalje je ostalo prisutno relativno snažno zaduživanje, pišu analitičari Hrvatske narodne banke u novom broju Financijske stabilnosti.

U Publikaciji se navodi kako su obrnuti trendovi u djelatnostima koje su se prije manje zaduživale (promet i veze, hoteli i restorani i trgovine), a "u sredini" su pozicionirana poduzeća iz sektora međunarodno razmjenjivih dobara.

Relativno nizak porast loših kredita u djelatnosti građevinarstva dovodi se u vezu s visokim iznosima zaloga koji poduzeća iz te djelatnosti daju bankama kao osiguranje. Takva povezanost bankama omogućuje zadržavanje kredita u kategoriji potpuno naplativih unatoč kašnjenjima pri otplati.

Po analitičarima HNB-a "čini se da su banke uvučene u tzv. prisilno kreditiranje u kojemu nastoje osigurati dovoljnu likvidnost ponajprije onim poduzećima čiji dug zauzima znatne udjele u njihovu portfelju". To je i razlog zašto nema značajnijega negativnog utjecaja iznimno snažnog kreditiranja pojedinih djelatnosti na porast loših kredita u njima iako su se našli u dubokoj recesiji.

Banke bi, kako se navodi u zaključku, trebale pomoći premještanje resursa u izvozno orijentirane sektore, umjesto da postojećim dužnicima omogućuju refinanciranje i reprogramiranje kredita. Na taj način samo odgađaju realizaciju potencijalnih gubitaka u tom segmentu svoga kreditnog portfelja - što im HNB zamjera.

Nije prvi put da HNB upozorava na problem reprogramiranja koji je bio posebno izražen tijekom 2009. godine kada je zamaglio pravo stanje loših kredita.

Ipak, valja podsjetiti da većina banaka, osim što su dobro kapitalizirane, vode i vrlo konzervativnu politiku rezerviranja računajući na moguće gubitke. S te strane ne prijeti opasnost po stabilnost bankarskog sustava.

Drugo je pitanje kome idu krediti i kako banke mogu potaknuti gospodarski oporavak. Činjenica je da su građevinari sve manje miljenici bankara, a podaci za prvo polugodište 2010. govore da se, iako vrlo sporo i još nesigurno, nazire oporavak na tržištu kredita. (lm)

www.bankamagazine.hr

Materijali