Ulaz za korisnike

Hrvati u stambenom blagostanju

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - Čak 87 posto obitelji u Hrvatskoj živi u kući ili stanu koji su u njihovu vlasništvu, dok preostalih 13 posto živi u podstanarskom stanu, ali samo njih 4,7 posto za to plaća naknadu.

Pokazala je to anketa o potrošnji kućanstava koju je na 2.727 kućanstava prošle godine proveo Državni zavod za statistiku. Ako bi se postoci dobiveni u anketi prenijeli na cijelo stanovništvo, to bi značilo da stan ili kuću u svom vlasništvu ima 1,28 milijuna obitelji, od 1,47, koliko ih ima u Hrvatskoj. U podstanarstvu živi oko 200 tisuća obitelji, ali samo njih oko 70 tisuća plaća najamninu. Zanimljivo je da porezne uprave bilježe tek nekoliko tisuća takvih podstanara u cijeloj Hrvatskoj. Još je zanimljiviji podatak da 78,7 posto obitelji (što je 1,16 milijuna) za svoj stan ili kuću ne otplaćuje nikakav kredit, dok ih samo 8,7 posto ili oko 128 tisuća otplaćuje neki zajam za svoj stan. Više od deset posto, što bi na razini cijele Hrvatske bilo 140 tisuća obitelji, pored stana ili kuće u kojoj žive imaju i drugi stan. Većina obitelji, njih gotovo 71 posto, živi u kućama. Podaci o tome da čak 87 posto hrvatskih kućanstava ima vlastit stan ili kuću na tragu su onih iz popisa stanovništva od prije šest godina, kada se pokazalo da 83 posto kućanstava živi u svom stanu, napominje profesor sociologije s Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan. Jeftin otkup Hrvatska je po tom pitanju daleko ispred bogatih europskih zemlja, jer je u rijetkima zabilježeno da 60 posto obitelji živi u stanovima koji su u njihovu vlasništvu. Razlog je za znatno veći postotak u Hrvatskoj, kao i u većini tranzicijskih zemlja, to što je država većini građana omogućila jeftin, netržišni otkup stanova, napominje Bežovan. Isti razlog na prvom mjestu ističe i analitičar Ekonomskog instituta u Zagrebu Željko Lovrinčević, koji je uvjeren da nekretninu u svom vlasništvu ima još veći postotak obitelji te da je veći i postotak obitelji koje imaju drugu nekretninu, ali nije riječ o stanovima ili kućama za stanovanje, nego o vikendicama ili apartmanima za iznajmljivanje. - U puno bogatijim zemljama od Hrvatske, Švicarskoj ili Njemačkoj, tek polovina obitelji ima stanove u svom vlasništvu i oni se smatraju bogatijima, napominje Lovrinčević te dodaje da je u Hrvatskoj posjedovanje kuće ili stana »prirodna stvar« pa se ne uzima u obzir kada se procjenjuje je li netko siromašan ili nije, nego se to radi samo na osnovi tekućeg dohotka. Zato se, smatra on, događaju apsurdi da ljudi posljednjih deset ili 15 godina života imaju status socijalnih slučajeva, a nasljednicima ostave bogatstvo do tri-četiri milijuna kuna. Takve se stvari događaju jer Hrvatska, objašnjava Lovrinčević, nečiji socijalni status računa samo na osnovi tekućeg dohotka, ali ne i nekretnina u kojima građani čuvaju više od 80 posto svoga kapitala.

U Pragu kvadrat do tisuću eura I Lovrinčević i Bežovan ističu problem 13 posto podstanara i onih 8,7 posto obitelji koje otplaćuju kredit za kupnju stana. Riječ je o tristotinjak tisuća obitelji, uglavnom mladih, koji su najvitalniji dio društva, ali su izloženi i najvećim opterećenjima, jer uz otplatu kredita ili plaćanje podstanarstva snose i velik dio troškova punjenja proračuna. Bežovan ističe da su oni u mnogo lošijem položaju nego takve obitelji u ostalim tranzicijskim zemljama. Tako se, primjerice, u Pragu u novogradnji na prilično dobroj lokaciji stan može kupiti po 900 do tisuću eura za kvadrat, dok je cijena u Zagrebu gotovo dvostruko viša. Uz to, Hrvatska takvu kvalitetu i cijenu nije u stanju postići ni u gradnji POS-ovih stanova, smatra Bežovan. On misli da bi se država trebala koncentrirati na položaj više od petine svoga stanovništva, onih koji su podstanari ili otplaćuju kredite, te izgradnjom stanova za najam ili jeftiniju kupnju tako utjecati na tržište da cijene prestanu rasti. Jagoda MARIĆ Izvor: www.GlasiIstre.hr

Materijali