Ulaz za korisnike

Hrvatska je postigla velik uspjeh na upravo završenoj Konferenciji UN-a

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Novi izračun će Hrvatskoj omogućiti da u prvoj polovici 2007. ratificira Protokol iz Kyota, što je pak preduvjet za ulazak u EU

U sklopu Protokola iz Kyota odobrena nam je dodatna emisija ugljičnog dioksida u baznoj 1990. godini od 3,5 milijuna tona, što se dodaje dosadašnjoj granici od 31,7 milijuna tona. Ta odluka omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola (preduvjet za ulazak u EU) u prvoj polovici 2007. te normalan razvoj energetike i gospodarstva. Tu dobru vijest potvrdio nam je Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na 12. konferenciji država stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime te Drugoj konferenciji država stranaka Protokola iz Kyota pod zajedničkim nazivom Konferencija UN-a o promjeni klime. Nakon više od tri godine intenzivnih aktivnosti i složenih pregovora, Hrvatskoj su priznate posebne okolnosti u kojima se našla zbog raspada bivše države i nemogućnosti korištenja energetskih postrojenja koja su hrvatskim novcem sagrađena u Srbiji i BiH, kaže Ružinski. Riječ je o termoelektranama Gacko, Kakanj i Obrenovac. Zahvaljujući priznanju tih posebnih okolnosti, Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija ugljičnog dioksida u 1990. Ta godina je uzeta kao bazna u Protokolu i na temelju nje je svim potpisnicama odobrena granica koliko plinova koji potiču globalno zagrijavanje smiju ispuštati. Povećanje dopuštene emisije ugljičnog dioksida u baznoj godini od 12 posto na ukupno 35,2 milijuna tona omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola koji je potpisala 1999., kao i ispunjavanje strogih obveza prema Protokolu iz Kyota i Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime. Ružinski očekuje da će Hrvatska taj protokol ratificirati u prvoj polovici 2007., jer joj novi izračun omogućava normalan razvoj energetike i gospodarstva. Time je, naime, Hrvatskoj ušteđen veliki novac jer bi bez povećanja dopuštene emisije zbog prekoračenja Protokolom određene granice, kao posljedice postojeće strategije razvoja energetike i gospodarstva, po izračunu stručnjaka imali dodatne troškove i do 200 do 300 milijuna eura godišnje. U ranije odobrenoj kvoti nije nam priznata velika količina energije koju smo u zamjenu za predratna ulaganja dobivali iz elektrana u Srbiji i BiH, pa je Hrvatska dovedena u poziciju da joj je startna pozicija po potrošnji energije kao davne 1974. A to je nespojivo s ubrzanim razvojem gospodarstva. Sada će Hrvatska napokon imati jednake početne uvjete kao i druge države potpisnice Protokola, jer svi kreću s iste startne pozicije. Ova odluka Hrvatskoj će osigurati i znatno bolju poziciju kod određivanja obveza država nakon 2012., dakle u razdoblju nakon Protokola. Željko Bukša Izvor: www.Vjesnik.hr

Materijali