Ulaz za korisnike

Hrvatski konzorcij kupuje TLM

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Osim što je izvjesna privatizacija TLM-a "u komadu", prilično je sigurno da će u konzorciju kupaca biti Dalekovodi, Zagreb-montaža, širokobriješki Feal, Aluflexpack i Konstruktor

Epilog slučaja Promal, koji će završiti raskidom ugovora o kupnji s Viator-Vektorom, ujedno znači i kraj dosadašnjeg modela privatizacije TLM-a. Jedini hrvatski aluminijski kompleks — to je sada već sasvim jasno — neće se prodavati u dijelovima, već "u komadu", što je lako ostvarivo budući da država ima 88 posto dionica. A ako je to već tako, onda se s popriličnom sigurnošću mogu i prognozirati imena budućih vlasnika TLM-a. To su Dalekovodi, Zagreb-montaža i širokobriješki Feal okupljeni u tzv. Hrvatskom konzorciju, splitski Konstruktor, te Aluflexpack, nastao iz Folijaplasta, kojem su uz Hypo banku u vlasničkoj strukturi još Kraš i Franck. To je, naime, jedina ponuda koju Vlada trenutačno ima na stolu ako doista želi privatizirati TLM u prvom polugodištu, što se iz Banskih dvora stalno ponavlja. S privatizacijom Promala pao je i cijeli koncept ubrzane privatizacije TLM-a. Namjera NO-a i Uprave te konzultanske kuće IBM koju je angažirala Vlada, bila je da se prodajom manjih uslužnih djelatnosti TLM-a, poput Promala, Domala, Montala i Elemesa — uz sklapanje ugovora o biznisu s core djelatnostima kao što su presaonica i valjaonica — makar i na silu zbrine višak ljudi u TLM-u. Riješen balasta i razdijeljen u tri poslovne cjeline — tvornicu folija, valjanih i prešanih proizvoda — tada bi na tržištu mogao naći primjerenog kupca. Još bolje je reći vlasnika jer bi Vlada TLM i darovala samo kad bi "strateški partner" jamčio radna mjesta i ulaganje u razvoj.

No, takvu je koncepciju još početkom lanjske jeseni u potpunosti minirao slučaj privatizacije Promala, u kojem se politički složena Uprava TLM-a podijelila, a Vlada potpuno izgubila. Iako je u početku bila spremna zažmiriti na manjkavosti u pripremi i provedbi natječaja o prodaji Promala, na kraju su je okolnosti i prijevoznici natjerali da poništi oba ugovora. Iz svega se najelegantnije može izvući novim "modelom privatizacije" TLM-a u cjelini, pri čemu bi svoje unutarnje odnose i razgraničenja raščistili sami kupci koji bi zauzvrat jamčili zadržavanje i(li) kvalitetno zbrinjavanje svih 1600 radnika. piše Zdravko PILIĆ Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

Materijali