Ulaz za korisnike

Hrvatsko tržište nekretnina oligopolsko

|
Hrvatsko tržište nekretnina oligopolsko
 
Hrvatsko tržište nekretnina oligopolsko
Hrvatsko tržište nekretnina dosad se krizi prilagođavalo jedino putem volumena prodaje, ali ne i smanjenjem cijena.

Hrvatsko tržište nekretnina dosad se krizi prilagođavalo jedino putem volumena prodaje, ali ne i smanjenjem cijena koje su tek neznatno pale, dok se prodaja smanjila 50 posto, upozorio je Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta

oligopol

oligopol (engl. oligopoly, njem. Oligopol), tip tržišta na kojem je postignuta relativno visoka koncentracija. Tu na strani ponude dominira manji broj poduzeća koji proizvode najveći dio nekog proizvoda. Posljedica toga su velike opasnosti i nesigurnosti svakog od poduzeća u pogledu donošenja vlastitih odluka i politike. Ovo traži veliku opreznost u vođenju poduzeća, koje je izloženo rizicima, ako nije u stanju dobro predvidjeti poteze konkurenata. Stoga često dolazi do sporazumijevanja u području cijena, što umanjuje rizike, ali stvara monopolsku situaciju na tržištu. Državna politika nastoji spriječiti takve aranžmane. Izbjegavanje tržišnih rizika na oligopolnom tržištu postiže se još politikom diferencijacije proizvoda čime svaki proizvođač stvara za sebe kvazimonopolsku situaciju. Ako je i na strani potražnje koncentracija kupaca (dakle manji broj), riječ je o bilateralnom oligopolu.

Izvor. poslovni.hr

Hrvatsko tržište nekretnina dosad se krizi prilagođavalo jedino putem volumena prodaje, ali ne i smanjenjem cijena, a od početka krize kada je cijena četvornog metra prosječno iznosila 2000 do 2200 eura, cijene su se tek neznatno pale, ali je volumen prodaje pao 50 posto.

To govori da imamo oligopolsko tržište, a ova zbivanja rezultirala su negativnim efektom na građevinsku industriju – padom aktivnosti, zaposlenosti... Hrvatska je pak i dalje najskuplje stambeno tržište gledajući prosječne cijene.

Na ova kretanja na tržištu nekretnina upozorio je Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu "Perspektiva tržišta nekretnina u Hrvatskoj" koji je organizirala SG-Splitska banka, a pritom je istaknuo i da su se u SAD primjerice cijene vratile na razinu iz 2003. godine.

"Je li kod nas bilo riječ o spekulativnom balonu na tržištu nekretnina? Teško je reći, jer su serije podataka prekratke, ali kad se situacija prikaže grafom ipak se doima da je to bio balon", kazao je Tica.

Sven Müller, član Uprave Stipić grupe kazao je kako su procjene developera da je samo u Zagrebu između 8000 i 10.000 neprodanih stanova koji se u perspektivi neće tako brzo prodati jer njihova kvaliteta ne odgovara cijeni.

Prema njegovom mišljenju smanjenje cijene ovisi o realnom smanjenju cijene zemljišta koja ima 20 do 30 posto udjela u cijeni nekretnine, što je dovelo do preizgrađenosti, smanjenja kvaliktete i katastrofalnih arhitektonskih rješenja. Kazao je da bi država mogla pomoći tržištu tako da smanji komunalne i porezni teret na građenje, a pokušaj smanjenja vodnog doprinosa nije donio očekivane rezultate.

Govoreći o promjenama do kojih je dovela kriza u odnosima banaka i developera, Alan Herjavec, voditelj odjela projektnog financiranja Splitske banke, kazao je da banke danas od investitora zahtijevaju mnogo veći postotak unaprijed prodanog i iznajmljenog prostora, mnogo više polažu na reference i iskustvo investitora, kao i na kvalitetu gradnje, dugoročnu održivost projekta i isplativost nekretnine.

Kriza je, kazao je, donijela i neke pozitivne učinke jer su se standardi tržišta doveli u normalu, odnosno u korelaciju sa standardima u Europi i danas je bitno poboljšana analiza banaka kad financiraju novu nekretninu.

On također smatra da su developeri ti koju utječu na očuvanje postojeće razine cijena, a ne banke, kojima je također u interesu da dođe do snižavanja cijena kako bi se uspio rasprodati fond neprodanih stanova.

Herjavec prognozira da će sljedeće godine upravo banke biti te koje će utjecati na smanjenje cijena na tržištu.

Govoreći o najavljenom porezu na nekretnine, Goran Vukšić iz Instituta za javne financije kazao je kako su među prednostima toga poreza stabilna osnovica i stabilni proračunski prihodi, te mogućnost njegova progresivnog oblikovanja, kao i činjenica da ga je dosta teško izbjeći. On također ima najmanji negativan utjecaj na gospodarski rast.

"Ukupno 25 od 27 zemalja EU ima neki oblik poreza na nekretnine koji donosi od 2 do 9 posto proračunskih prihoda. Stope ovoga poreza najčešće su manje od 1 posto, odnosno kreću se od 0,1 do 3 posto koliko iznosi u Mađarskoj. O stopi oporezivanja najčešće odlučuju jedinice lokalne samouprave na temelju okvira koji je postavila država. Pet zemalja od oporezivanja izuzima stambeni prostor za život, a neke ga oporezuju po nižoj stopi. No, izuzećima se otvara mogućnost porezne evazije", tumači Vukšić.

"Ako se taj porez uvede u Hrvatskoj, smatram da bi trebalo do nekog iznosa izuzeti stambene prostore u kojima obveznici žive", kazao je Vukšić. On također drži da bi država trebala intervenirati na tržištu nekretnina samo ako bi od tog tržišta prijetila veća makroekonomska nestabilnost što u ovom trenutku nije slučaj.

Vukšić također smatra da će se sigurno nastaviti trend smanjenja kamatnih stopa, ali kaže kako ne treba očekivati da će se one vratiti na razine iz 2006. i 2007. godine.

Jedan od predstavnika građevinskih tvrtki iz publike ustvrdio je kako je u ovom trenutku vrijednost neprodanih nekretnina u Hrvatskoj 15 milijardi eura te pozvao na prekidanje pat pozicije u kojoj svi gube na način da se i banke i država i građevinari odreknu dijela zarade. On je također prognozirao da do ulaska Hrvatske u Europsku uniju 80 posto današnjih građevinskih tvrtki neće više postojati.

www.bankamagazine.hr

Materijali