Ulaz za korisnike

Hrvatskoj 45 milijuna ekoloških eura

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Hrvatska - Švedska je postavila vrlo visoke i teško dohvatljive standarde u praktičnoj primjeni zaštite okoliša i održivog razvoja.

Održivo orijentiranom razvoju Šveđani su se okrenuli još šezdesetih godina, a njihovo društvo sad bere plodove takve politike u koju je uloženo puno truda, novca, vizije i edukacije: samo ilustracije radi, ta je zemlja danas potpuno premrežena sustavima za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda koje, uz to, u more odlaze mehanički i biološki pročišćene, ali tek nakon što su iskorištene za grijanje. Posljednjih godina direktna izdvajanja švedske vlade za zaštitu okoliša dosegnula su oko 0,5 posto državnog proračuna. Prošle godine radilo se o gotovo 3,8 milijardi švedskih kruna, odnosno 380 milijuna eura, za 2005. taj se iznos planira uvećati za 320 milijuna kruna (32 milijuna eura), dok će se za 2006. godinu povećati još i više - 35 milijuna eura. Vlada mjere zaštite okoliša financira i subvencijama i porezima, a zajedno s cijenom zaštite u industriji, sveukupni godišnji troškovi zaštite okoliša iznose između 30 i 40 milijardi švedskih kruna (3-4 milijarde eura).

Iako se ulaganja Švedske i Hrvatske u zaštitu okoliša ne mogu uspoređivati, ilustracije radi recimo da je cjelokupni proračun RH za ovu godinu nešto manji od 12 milijardi eura. Oko šest stotina švedskih kompanija koje se bave poslovima vezanim uz zaštitu okoliša - konzaltingom, razvijanjem i primjenom tehnologija kontrole zagađenja zraka, tretiranja otpada i otpadnih voda (spaljivanje, recikliranje...) i drugim - okupljene su u Swedish environmental technology network (Swedentech, Švedska eko-tehnološka mreža), pri Švedskom trgovinskom savjetu. Prema službenim podacima mreže, njihovi sveukupni godišnji prihodi dosežu 40 milijardi kruna (četiri milijarde eura), ali izvoz zauzima samo 38 posto sveukupnog prihoda, pa se upravo u izvozu, odnosno na inozemnim tržištima, gdje su švedske tvrtke iz okolišne branše već i te kako poznate i prisutne, vidi prilika za daljnje širenje poslovanja.

Ekologija košta

Iz te perspektive gledano, zemlje istočne Europe - kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji - pravi su izazov: ekološki standardi su im niski, okolišna infrastruktura nerazvijena, a obaveze koje diktira pristupanje europskoj zajednici naroda velike, skupe, i ne ostavljaju puno vremena. Među takve zemlje spadaju i Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, s tim što su prve dvije, za koje je prijem u EU najavljen 2007. godine, trenutačno interesantnije, u njih se sliva više novca iz predpristupnih fondova EU-a, kao i iz drugih izvora (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj...). Prilika za investiranje i plasiranje vlastitog znanja, iskustva i tehnologije uz pomoć sredstava iz međunarodnih izvora bila je povod Švedskom trgovinskom savjetu da u Stockholmu organizira seminar na koji su pozvani i novinari iz Hrvatske, te na kojemu su, uz veleposlanike Rumunjske i Bugarske, sudjelovali i predstavnici ministarstava vanjskih poslova i zaštite okoliša, predstavnici Stalne švedske misije pri EU u Bruxellesu, Švedske gospodarske komore, kao i predstavnici više kompanija zainteresiranih za tržišta triju zemalja. Najviše su njima i bili namijenjeni praktični savjeti o tome kako ostvariti ugovore unutar EU programa, o zahtjevima za sudjelovanjem, strategiji za različite tipove kompanija, pregledima projekata, pronalaženju partnera i drugom. Gdje je u svemu tome Hrvatska?

O mogućnostima ugovaranja unutar EU-predpristupnih programa, situaciji u Hrvatskoj i problemima vezanim za zaštitu okoliša govorio je Gunnar Klinga iz Stalne švedske misije pri EU u Bruxellesu. Prenoseći "mišljenje EU-a" o aplikaciji Hrvatske za članstvo, Klinga je rekao da će "puna sukladnost s pravnom stečevinom zajednice biti moguća samo dugoročno, jer veliki dio ekološke legislative Europske unije zahtijeva vrlo visoku razinu investicija i značajne administrativne napore". Iznio je, također, procjenu o potrebnih između sedam i pol do devet milijardi eura ulaganja u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u desetgodišnjem razdoblju (što je zapravo procjena hrvatskih vlasti), te podatke o tome kako je način gospodarenja otpadom, pitkom i otpadnom vodom najveći problem s područja zaštite okoliša u Hrvatskoj. Prema iznesenim podacima, danas se prikuplja samo 35 posto otpadnih voda, manje od deset posto ih se obrađuje, a organizirano prikupljanje otpada pokriva tek 60 posto populacije. Svakako, u Hrvatsku će se u razdoblju 2004. - 2006. godina iz EU fondova plasirati sveukupno 45 milijuna eura preko različitih projekata, a Eropska unija osigurat će, također, sredstva za izradu master planova, studija izvedivosti, i drugih potpornih mjera za financiranje projekata iz drugih izvora. Izvor: Slobodna dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Montažne kuće - gradimo.hr

Materijali