Ulaz za korisnike

Iduće godine ekonomski rast u Hrvatskoj 4,5 posto

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - Međunarodni monetarni fond očekuje da će hrvatska ekonomija iduće godine rasti po stopi od 4,5 posto, malo brže nego 2006. i 2005. godine kada je rast BDP-a procijenjen na 4,1 posto.

Službena statistika, međutim, nedavno je objavila da je u prošloj godini rast BDP-a bio 4,3 posto, nešto više nego što je navedeno u upravo objavljenom izvješću MMF-a "World Economic Outlook". Prema tom izvješću, stope rasta u Hrvatskoj sporije su od prosjeka ostvarenog u regiji nastajućih tržišta Europe, a u koju MMF uključuje bivše komunističke zemlje Europe, Tursku i Maltu. Nakon prošlogodišnjega rekordnog rasta od 6,6 posto u regiji se ove godine očekuje rast BDP-a od 5,4 posto, a na sličnoj bi se razini trebala zadržati i iduće godine. Tako snažan rast MMF objašnjava velikom domaćom potražnjom i solidnim izvoznim rezultatima koji su ostvareni unatoč aprecijaciji domaćih valuta. Izvoz je potaknut povećanim uvozom glavnih trgovinskih partnera i velikim stranim ulaganjima u izvozne industrije. MMF, međutim, istodobno upozorava da bi se neki dijelovi Europe mogli suočiti s pregrijavanjem ekonomije te da veliki deficiti predstavljaju opasnost za nastavak dinamičnog rasta u nastajućim europskim tržištima. Osobito velik rizik za regiju predstavljaju visoki deficiti na tekućem računu platne bilance, pa MMF ukazuje na nužnost ograničavanja ubrzanog rasta kredita koji vodi pregrijavanju, prije svega u Baltičkim zemljama, Bugarskoj i u manjoj mjeri u Turskoj. Regionalni platnobilančni deficiti u prosjeku su iznosili 5,2 posto BDP-a u 2005. godini, a očekuje se da će na toj razini ostati ove i iduće godine. No u Latviji je, primjerice, deficit iznosio čak 12,5 posto BDP-a prošle godine, a ove se godine predviđa njegov daljnji rast na 12,8 posto. Hrvatski platnobilančni deficit od 6,3 posto BDP-a, koliko je iznosio prošle godine, blago je iznad regionalnog prosjeka. Program s MMF-om predviđa njegovo smanjenje ispod 6 posto BDP-a pri čemu se i u slučaju Hrvatske neophodnim smatra usporavanje kreditiranja privatnog sektora. Izvor: www.poslovni.hr

Materijali