Ulaz za korisnike

Ilegalno iskorištavanje državu oštetilo za 323 milijuna kuna

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Zanimljivo je da kamenolomi i šljunčare koji su otvoreni za potrebe gradnje pojedinih dionica autoceste Zagreb – Split i dalje rade iako je prometnica završena, ističe Gordan Šredl, direktor GIU Prominis

Više od 300 poduzeća koja na petstotinjak lokacija u Hrvatskoj eksploatiraju kamen, šljunak, pijesak i sl. s nestrpljenjem čekaju upućivanje Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u saborsku proceduru. Od nje se, naime, očekuje da uredi konfuzno stanje na tržištu gdje je državno odvjetništvo samo prošle godine za nelegalno izvađenih 11,8 milijuna kubnih metara mineralnih sirovina utvrdilo štetu od 323 milijuna kuna. Istovremeno su protiv počinitelja pokrenuta 232 prekršajna postupka, 38 kaznenih prijava, izdana su 87 rješenja o zabrani rada za pogone i postrojenja te je zapečaćeno 18 eksploatacijskih polja. Nedorečena regulativa Gospodarsko interesno udruženje za proizvodnju, preradu i promet mineralnim sirovinama GIU Promins upozorava međutim da za nelegalnu eksploataciju nisu uvijek krive tvrtke, već da je velik dio odgovornosti u nedorečenoj zakonskoj regulativi. “Kod izrade prostornih planova trebalo bi konzultirati i rudarsku struku te uvažavati dosadašnje poslovanje na terenu. Sada imamo situaciju da gospodarstvenik uloži golem kapital u posao, a onda naknadno, primjerice, netko prostornim planom utvrdi da je minimalna granica kamenoloma od naselja 2000 metara. Valja imati na umu da se kamenolomi nikada nisu otvarali blizu naselja, nego su se ljudi naseljavali u nedopuštenu blizinu kamenoloma, ističe Gordan Šredl, Direktor Udruženja GIU Prominsa, koje okuplja šezdesetak tvrtki, na koje otpada 80 posto hrvatske proizvodnje, prerade i prometa kamena, šljunka, pijeska, cigle, glinenog crijepa i vapna. Nacionalna strategija, čiju je izradu inicirao GIU Promins, trebala bi riješiti nagomilane probleme zbog kojih, tvrdi Šredl, na kraju strada proizvođač. On predlaže priznavanje svih sadašnjih legaliziranih ležišta mineralnih sirovina u Hrvatskoj. “Tek nakon stručne rasprave treba vidjeti ima li potreba za novim. Ako je previše legalnih kamenoloma ili šljunčara, treba početi zatvarati prije svega one koji su namjenski otvarane, primjerice za potrebe gradnje dionica autoceste Zagreb – Split. Zanimljivo je da kamenolomi i šljunčare koji su otvoreni za potrebe gradnje pojedinih dionica Dalmatine i dalje rade iako je prometnica izgrađena, ističe Šredl. Više o ovoj temi na www.Poslovni.hr

Materijali