Ulaz za korisnike

Internet – usporedba: Hrvatska i

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Zagreb, 11.02.09. Baltičke zemlje, Slovenija i Austrija su regionalni lideri korištenja interneta. Hrvatska se nalazi negdje na sredini. Regionalni prosjek za 17 zemalja iznosi 47% a u Hrvatskoj ima oko 47% korisnika Interneta u populaciji starijoj od 15 godina. Značajniji rast, u odnosu na 2007. godinu, zabilježen je u Mađarskoj i Poljskoj (po oko 12%), Češkoj (oko 10%), Slovačkoj i Ukrajini (po oko 9%), Hrvatskoj (8%), Sloveniji i Rumunjskoj (po 5%). Baltičke zemlje i Makedonija nisu bile uključene u istraživanje u 2007. godini pa se za njih ne može dati godišnje usporedbe. Osobno korištenje Interneta, za 17 istraživanih zemalja, u populaciji od 15 i više godina:

Iz pregleda je vidljivo da intenzitet korištenja interneta ne korespondira stvarnoj penetraciji. Građani Estonije i Slovenije imaju najviše osiguran pristupaju internetu iz vlastitog doma - po 74%, zatim slijede Latvija i Austrija po oko 60%, Poljska – 54%, Litva i Mađarska po oko 48% i zatim Hrvatska (oko 47%), dok je Ukrajina na kraju liste s oko 15% građana koji imaju pristup od svoje kuće. Pristup preko mobilnog Interneta imaju osiguran najviše građani Latvije – 22%, pa Slovenije i Austrije – oko 19%, Litva i Estonija oko 15%, dok je Hrvatska predzadnja s 3% a Bugarska zadnja s 2%. Po stvarnom korištenju interneta od kuće vodi Slovenija (92%), slijede Austrija, Estonija, Rumunjska, Srbija i Crna gora, Poljska, HRVATSKA, Bugarska, Mađarska i Litva (od 80 do 90%), a na kraju su B&H i Ukrajina (oko 57%).

3. Usluga koju se najviše koristi na internetu je slanje i primanje elektronske pošte. Rang lista dnevnog ili gotovo svakodnevnog korištenje elektronske pošte je:

.......................% - Estonija 83 - Slovenija 81 - Češka 75 - Rumunjska 74 - Mađarska 73 - Slovačka 63 - Latvija 63 - Austrija 62 - Makedonija 61 - Litva 61 - Poljska 60 - HRVATSKA 59- B&H 57 - Srbija i Crna Gora 55 - Rusija 55 - Bugarska 55 - Ukrajina 29

Sličan, je poredak i kod korištenja Interneta za traženje novih vijesti na dnevnoj bazi. Vodi Estonija (83%), slijede Slovenija, Litva, Latvija i Rumunjska (od 72 do 78%), zatim su Mađarska, Slovačka, Češka, HRVATSKA, Austrija, Poljska i Makedonija ( od 61 do 67%). Srbija i Crna Gora, B&H te Bugarska su između 53 i 58%, Rusija je na 49%, te na kraju Ukrajina gdje tek 31% dnevno koristi Internet za pronalaženje novosti / vijesti. „CHAT“ na internetu na dnevnoj bazi je najzastupljeniji u Makedoniji, Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj i B&H (od 40 do 48% korisnika). Hrvatska je na trinaestom mjestu - 19% iskazuje da koristi „chat“, a Estonija na kraju – 12% korisnika. Korištenje servisa internet bankarstva na gotovo dnevnoj bazi visoko je zastupljena u Estoniji(51%), dosta niže učešće je kod Latvije, Litve, Poljske, Češke, Austrije, Slovenije, HRVATSKE, Slovačke (između 12 i 17%), a manje od 10% je u Makedoniji, Mađarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Rusiji, Ukrajini, Rumunjskoj, B&H te Bugarskoj (između 3 i 8%). 4. Kupovanje putem Interneta, u dinamici od dnevno do jednom mjesečno, najviše je zastupljeno u Poljskoj (29%) i Austriji (27%). Slijedi Slovenija i Češka (po 18%), Estonija (17%), Latvija (16%), Rumunjska (15%), Ukrajina (13%) ... Hrvatska (8%). Generalno pretraživanje različitih web stranica jedna je od čestih preokupacija korisnika Interneta. Pretraživanje na dnevnoj razini najveće je u Sloveniji (79%), pa Slovačkoj (74%), Rumunjskoj (70%), Poljskoj (67%), HRVATSKOJ i Latviji (po oko 66%), Bugarskoj, Estoniji, Makedoniji, Mađarskoj, Litvi (po oko 63%), a najmanje u Rusiji, Austriji i Ukrajini (od 42 do 48%).

O istraživanju: rezultati „Internet Access and Usage in CEE Countries“ predstavljaju istraživanje provedeno u jesen 2008. godine ; osobna anketa u kućanstvu; za svaku zemlju su reprezentativni uzorci populacije starije od 15 godina; zemlje su: Austrija, B&H, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Slovenija, Ukrajina – ukupno 16.767 ispitanika.

Providing Knowledge, Not Just Data ! GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i četvrta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA. GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova). GfK. Growth from Knowledge

Vlasta Kroflin Fiser, M.Sc. PR manager GfK Croatia 10 000 Zagreb, Draskoviceva 54 Tel 00 385 (1) 4921 222/ext.104 Fax 00 385 (1) 4921 223 vlasta.kroflin-fiser@gfk.hr www.gfk.hr; www.gfk.com

Interijeri

Materijali