Ulaz za korisnike

Internet smanjio gužve

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Zagreb - Dosad je zabilježeno oko dva milijuna ulazaka u digitalne zemljišne knjige, a istovremeno je broj dolazaka stranaka u zemljišno-knjižne odjele sudova oko deset posto manji

U prvih mjesec dana koliko su digitalne zemljišne knjige postale dostupne na Internetu i bilježe gotovo dva milijuna ulaza, broj stranaka na šalterima zemljišno-knjižnih odjela je smanjen. U Rijeci i Istri, gdje je i najveći priliv predmeta, broj stranaka je smanjen za deset posto. U Zagrebu, kao području s najvećim prometom nekretnina, do prije mjesec dana dnevno je na zemljišno-knjižni odjel dolazilo 1.700– 2.000 stranaka, a u zadnjih petnaestak dana manje ih je pet do sedam posto. »Zahvaljujući Internetu puno je manji broj upita i taj efekt već je vidljiv«, rekao je Bruno Čohilj, sudac općinskog suda u Puli, koji u ime ministrice pravosuđa od rujna prošle godine sređuje stanje u zagrebačkoj gruntovnici. Taj efekt osobito je dobar u sudovima u kojima je veći dio podataka prenesen u digitalni oblik. Najviše podataka je uneseno u Istri, oko 90 posto, u Zagrebu 78, a u Rijeci za sada samo 30 posto. Od 153 tisuće zemljišno-knjižnih uložaka u Zagrebu ih je uneseno više od 130 tisuća, od čega je 40 tisuća verificirano, što znači da su zatvoreni u pisanom obliku i kao potpuno vjerodostojni preneseni u digitalni oblik.

Problem u Dalmaciji

Do dovršetka procesa digitalizacije, krajem 2006. godine i zatvaranja ručno vođenih knjiga, ti će se podaci voditi paralelno i u klasičnom obliku. Na Internetu točno je naznačeno je li uložak verificiran, odnosno jesu li u vlasničkom listu svi potrebni i provjereni podaci ili ne. U pravilu je sve točno, u Zagrebu je samo jedan građanin stavio primjedbu. Do 1. rujna i svih preostalih 23 tisuće uložaka bit će u digitalnoj bazi. U Istri je situacija slična. Podaci su stavljeni besplatno na Internet kao još jedan način kontrole točnosti podataka i zato se pozivaju ovlaštenici stvarnih prava da do kraja 2006. sami provjere i upozore na eventualne greške. U Hrvatskoj je uneseno oko 30 posto podataka, u 46 sudova i samo ih je tri posto verificiranih. U tijeku je postupak unosa podataka u 87 od ukupno 107 općinskih sudova. Do kraja godine dio sudova koji još nema kompjutore ili još nisu uključeni u mrežu ili nemaju obučene ljude, bit će osposobljen za prelazak na digitalne zemljišne knjige.

Usklađenost zemljišnih knjiga s katastrom u nekim je područjima vrlo visoka. U Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj i do 99 posto, za razliku od otoka i Dalmacije gdje je usklađenost ispod zabrinjavajućih 50 posto. Problem pri usklađivanju su neriješeni zemljišno-knjižni predmeti. U Zagrebu je upravo ovih dana njihov broj po prvi put nakon niza godina pao ispod 100 tisuća, a Rijeka bi do kraja godine trebala postati sasvim ažurna. Od 270 tisuća neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta, 140.000 otpada na Zagreb, a sve ostalo otpada uglavnom na Split i desetak gruntovnica u Dalmaciji.

Zadovoljni odvjetnici

Odvjetnici su vrlo zadovoljni što umjesto trčkaranja na sud za svaki podatak i gubljenja vremena, sada te podatke mogu naći na Internetu. To pridonosi kvalitetnijem odnosu s klijentima i ubrzanju posla. Čohilj vjeruje da će se broj stranaka na sudu sve više smanjivati i da će se najveći dio posla obavljati putem odvjetnika, javnih bilježnika i banaka, kao u Njemačkoj ili Švedskoj. Ali za to nije dovoljno samo modernizirati, kompjutorizirati i ekipirati zemljišno-knjižne odjele, već se za to mora osposobiti i druga strana. Tvrdi da je zabrinjavajuća kvaliteta podnesaka koji stižu u zemljišno-knjižne odjele. Više od 50 posto zemljišno-knjižnih prijedloga je neuredno, bez potrebne dokumentacije i to ne samo onih koje podnose stranke same, već i onih u kojima ih zastupaju odvjetnici.

Od rujna stranke neće morati gubiti vrijeme i novac na pribavljanje domovnica, rodnih listova ne starijih od šet mjeseci, potvrda o prebivalištu, jer će sve gruntovnice imati pristup u baze podataka koje sadrže te podatke. Ni sada se od stranaka ne bi trebali tražiti svi ti dokumenti, jer je dovoljna i preslika osobne iskaznice ili važeće vozačke dozvole, ali priznaje Čohilj, to je često posljedica njihove nedovoljne educiranosti. Neprestani rast broja predmeta, u Zagrebu će ih ove godine biti 30 posto više, Čohilj pripisuje i jačanju svijesti vlasnika da vlasništvo i obvezuje i da su uredni papiri najmanje što moraju napraviti radi njegove zaštite i daljnjeg prometa nekretninama. Gordana GRBIĆ Izvor: Novi list www.novilist.hr Kupaonice

Materijali