Ulaz za korisnike

Interview - Dipl.ing Velimir Gojnić, direktor: Wienerberger Ilovac D.D.

|
Velimir Gojnić, direktor: Wienerberger Ilovac D.D.
 
Velimir Gojnić, direktor: Wienerberger Ilovac D.D.
Velimir Gojnić, direktor: Wienerberger Ilovac D.D.

Dipl.ing Velimir Gojnić nalazi se na čelnom mjestu tvrtke Wienerberger Hrvatska od 2001. godine. Rođeni je Zagrepčanin, školovanje do fakulteta završio u Zagrebu. Poslije fakulteta obrazovanje nastavlja u inozemstvu, gdje završava specijalističke i postdiplomske studije, prvenstveno u Sjedinjenim državama, Engleskoj i Njemačkoj. Diplomirani inžinjer strojarstva i brodogradnje. Nakon studija, 1983. godine, zapošljava se u Končaru, gdje kao tehnolog ostaje sedam godina. U Končaru upoznaje pojmove optimizacije procesa i optimizacije poslovanja. I danas smatra kako je Končar jedna od najbolje organiziranih firmi, posebice u sferi organizacije i informatičkih sistema. Nakon Končara dolazi u predstavništvo Coca Cola korporacije za regiju, koja je pokrivala zemlje bivše Jugoslavije te BAR regije: Bugarske, Albanije i Rumunjske. U Coca Coli usavršava biznis posebno u sferama marketinga, prodaje i financija. Od 1999. godine je u Plivi, na mjestu tehničkog direktora. U to vrijeme sudjeluje u reorganizaciji tehničkog sektora Plive te na akvizicijama inozemnih farmaceutskih kompanija. Nakon dvogodišnjeg rada u Plivi, dolazi u Wienerberger na mjesto člana uprave zaduženom za sve segmente osim proizvodnje: marketing, prodaju, financije, human resource te strateški razvoj poslovanja na regionalnoj razini. Oženjen je, ima dvoje djece. Živi u Zagrebu te povremeno i u Beču.

*Wienerberger AG najveći je proizvođač građevinskog materijala u Europi te najveći proizvođač opeke u svijetu. Tvrtka ste iznimno dugačke i bogate povijesti, a u posljednjih 15 godina bilježite enorman tržišni rast u svjetskim razmjerima. Možete li nam približiti svijet Wienerbergera, povijest i poslovni uspon firme?

Wienerberger Ziegelindustrie AG osnovana je 1819. godine u Beču i najveći je europski proizvođač opeke sa skoro dvostoljetnom tradicijom. Godine 1980. tvrtka Wienerberger djelovala je u lokalnim okvirima s 11 tvornica (ciglana) u Austriji, a danas je zastupljena u 24 države Europe i Amerike s ukupno 235 pogona. U posljednjih 12 godina ukupni promet koncerna porastao je osam puta, a profit se povećao 12 puta. Smjer ekspanzije temeljimo na strategiji: "misli globalno, djeluj lokalno", nakon čega u suradnji s regionalnim partnerima ostvarujemo zajednička regionalna rješenja.

Danas grupacija djeluje na četiri osnovna područja: proizvodnja opeke, crijepa i cijevi kao jezgra poslovanja, te poslovanja s nekretninama. Wienerberger AG vodeći je europski proizvođač pokrovnih sistema, cjevovoda i proizvoda za vanjsko opločenje. Prisutan je na gotovo svim europskim tržištima, a zbog širine svog proizvodnog asortimana najveći je proizvođač građevinskog materijala u Europi.

Jezgra našeg poslovanja je proizvodnja opeke. Gradnja opekom predstavlja visoko ekonomičnu i ekološki orijentiranu investiciju u budućnost. Težimo stalnom razvoju proizvoda koji racionaliziraju potrošnju energije uz upotrebu tehnologija koje ne utječu štetno na okoliš. Potpisivanjem UN-ovog Svjetskog sporazuma 2003. godine i službeno smo priznali društvenu odgovornost poduzeća: aktivno se zauzimamo za etično ponašanje poduzeća i brinemo o realizaciji deset osnovnih principa UN-ovog Sporazuma za ''Good Corporate Citezenship''.

Ukupni prihodi koncerna Wienerberger AG za prvih devet mjeseci kreću se oko 1,66 milijardi eura, što je porast od 13 posto na godišnjoj razini. Istovremeno operativna dobit prije oporezivanja i amortizacije (EBITDA), bilježi šestpostotni rast i iznosi 351,6 milijuna eura. Uz rastuće investicije, koje će do kraja godine premašiti brojku od 400 milijuna eura, očekujemo kako ćemo 2006. godinu završiti s 10 postotnim rastom EBITDA.

Ono što je posebno zanimljivo i što smatram indikativnim naglasiti je rast i uspon Wienerbergera u posljednjih 15 godina. Može se reći da takvu ekspanziju u suvremeno doba bilježe jedino kompanije na IT tržištu. Samo po sebi postavlja se pitanje kako je jedna tvrtka, u ovom slučaju Wienerberger Ziegelindustrie AG, uspjela ostvariti tako zapanjujući rast plasirajući na tržište tehnologiju i proizvode stare 6000 godina?

Odgovor je prilično jednostavan. Trebalo je prepoznati pravi trenutak za proizvod koji je osvježen, kvalitativno uzdignut na viši nivo, te prepoznati aspekt koji postaje sve više dominantan u suvremenom načinu života: manjak energije. Nije slučajno da je izlazak Wienerbergera na svjetsko tržište koincidirao s pojavom prvih nafnih kriza i poteškoća u snabdjevanju osnovnim energentima. U to vrijeme Wienerberger plasira na tržište revolucionarni blok, klasični ali obnovljeni proizvod, takozvani termoblok, kojim je omogućena znatna ušteda energije.

Od samih početaka inzistiramo na novim tehnologijama i konstantno unapređujemo kvalitetu i produktivnost proizvodnih procesa. Mi smo jedni od najboljih u svijetu u segmentu oblikovanja poslovnih procesa, a definitivno svjetski broj jedan u kontroli kapitala i optimizaciji troškova. Proizvodimo klasičan proizvod, koji je tehnološki doveden do savršenstva, gdje su svi supply chain procesi optimizirani i gdje u našem core businessu uvijek težimo inovaciji i kvaliteti.

*Na hrvatsko tržište dolazite 1996. godine akviriranjem Ciglane Ilovac te kasnije i kupnjom ciglane u Đakovu. Tijekom proteklih deset godina investirali ste velika sredstva u osuvremenjavanje proizvodnje i unapređenje produktivnosti. Kakvi su poslovni pokazatelji?

Wienerberger Hrvatska vodeći je proizvođač opeke u regiji s dvije tvornice: u Karlovcu i Đakovu. Wienerberger Ilovac d.d. nastao je kada je Wienerberger Ziegelindustrie AG kupnjom dionica u svibnju 1996.godine i dokapitalizacijom postao većinski vlasnik Ciglane Ilovac u Karlovcu. Tradicija proizvodnje opeke u Ilovcu je vrlo duga, prva proizvodnja bilježi se još davne 1905. godine. Otad se kontinuirano u ovome kraju proizvodi opeka.

Uz eksploataciju vrlo kvalitetnih sirovina karlovačkog bazena (glina i pijesak), suvremenu opremu i tehnologiju te iskustvo i znanje ljudi dobili smo najkvalitetniji asortiman opekarskih proizvoda za izgradnju zidova i stropova u Hrvatskoj. Uložili smo 35 milijuna DM u izgradnju novog pogona koji ima kapacitet od 120 milijuna NF (normalnih formata). Pored toga, moderniziran je i postojeći pogon. S takvim proizvodnim kapacitetom postali smo vodeći proizvođač opeke u Hrvatskoj. Wienerberger AG je 1999. godine, kupivši većinski paket dionica, akvirirao i vrlo uspješnu ciglanu Cetera IGM Đakovo.

Mi se držimo europskih standarda i kvaliteta naših proizvoda trenutačno je daleko iznad zakonom reguliranih zahtjeva tržišta. U principu, hrvatskom tržištu prodajemo proizvod, koji po važećim zakonima, tom tržištu niti ne treba. Međutim, ljudi su u našim proizvodima prepoznali element dugoročne kvalitete. Graditi kvalitetno dugoročno znači graditi najoptimalnije, ali i najjeftinije. Takav način građenja je investicija u budućnost, u zdravlje i vlastitu sigurnost. Kada ulazi u investiciju kupnje kuće ili stana, kupac želi imati energetsku kartu tog objekta, što nije apsolutno nikakva novost. Ukupna cijena životnog vijeka nekog građevinskog objekta, tzv. lifetime cost, upravo je najjači adut Wienerbergera na tržištu.

Jedan od glavnih problema na građevinskom tržištu Hrvatske je upravo taj da se vrlo kratkoročno misli. Mi se borimo protiv toga kvalitetom naših proizvoda, uvjeravanjem krajnjih kupaca i uvjeravanjem naših partnera preko kojih i plasiramo naše proizvode. Politika firme je da u vrlo maloj mjeri radimo direktno s izvođačima, a uglavnom distribuiramo proizvode preko retailera građevinskog materijala.

Wienerberger je, kako sam već rekao, u Hrvatsku došao 1996. godine kupovinom Ciglane Ilovac, koja je bila u poslovnom beznađu. Kasnije smo kupili Ceteru iz Đakova, tvrtku koja je poslovala fantastično. Postavlja se pitanje zašto su dvije tvrtke u istoj branši i u istovjetnim uvjetima postizale tako različite poslovne rezultate. Postavlja se i pitanje zašto neka hrvatska ciglana nije uspjela u onome u čemu je uspio Wienerberger. Ne može se govoriti ni o kakvim komparativnim ili strateškim prednostima Austrije. Austrija nakon Drugog svjetskog rata bila je najsiromašnija zemlja Europe, dok je bivša Jugoslavija, uz Japan, imala najveći gospodarski rast u svijetu. Proizvod koji je Wienerberger komercijalizirao postoji već tisućama godina, u Austriji imaju daleko manje kvalitetnu glinu nego što je imamo mi u Hrvatskoj, a opet su godinama mukotrpnog rada uspjeli taj proizvod dovesti do savršenstva. Očito, iz nekih razloga, u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji takvo što nije bilo moguće.

Došlo je do toga da strani investitor dođe s kapitalom, dovede svoju tehnologiju, kupi tvornice u Hrvatskoj te u roku par godina bude broj jedan u ovoj regiji. Na tom primjeru se može napraviti usporedba privredne politike dvaju zemalja: na istom proizvodu, gotovo u isto vrijeme, i to na proizvodu koji je klasičan i općepoznat.

*Kako, u tom svjetlu, ocjenjujete hrvatsko tržište?

Na hrvatskom tržištu, da budem iskren, i ne vladaju baš ravnopravni uvjeti. Nas se tretira kao stranu kompaniju, iako ovdje imamo zaposlenog samo jednog stranca. Svi ostali uposlenici su lokalni ljudi. Mi kopamo lokalnu sirovinu, imamo čak i lokalni patent za takozvani ''protupotresni blok'' koji je jedino u Hrvatskoj napravljen. Wienerberger Hrvatska poštuje sve postojeće hrvatske zakone, što se za dobar dio konkurencije ne bi moglo kazati. Strani ulagači se gledaju drukčijim očima, nego domaći proizvođači, gdje se zakoni ne apliciraju podjednako na sve tržišne igrače.

Postoje i ogromne razlike u osnovnim načelima gradnje u Hrvatskoj i iste takve gradnje u Europi, čijim načelima i pravilima težimo. U Europi je zakonska regulativa precizno profilirana, a što je još važnije to su zakoni koji se provode. Nakon što se dobiju sve potrebne dozvole za gradnju, što je proces neusporedivo brži nego kod nas, dobije se rok za gradnju. Primjerice, ako ste dobili rok od godinu i pol dana, odmah po isteku zadanog roka u izvid dolazi građevinska inspekcija. Ukoliko vanjski izgled objekta nije po propisima i standardima ili zelena površina nedovršena ili se utvrde neke druge manjkavosti, objekt se zapečati i otklone se nedostaci o trošku vlasnika u vrlo kratkom vremenskom roku.

U Hrvatskoj trenutno posluje 27 ciglana, u Bosni i Hercegovini oko 15 te u Sloveniji dvije velike tvrtke. Mi poslujemo u okruženju gdje je najveći broj ciglana po glavi stanovnika u Europi. Instaliranih kapaciteta u regiji od tri zemlje ima oko 2,4 milijarde NF, dok je stvarna potreba tržišta cca 1,4 milijarde NF. Prema tome, skoro je dvostruko više kapaciteta no što je potrebno, a opet se javlja stalni manjak robe na tržištu, prije svega manjak dobre i kvalitetne robe.

Većina ciglana koje opstoje na tržištu su strahovito zastarjele. Proizvode klasičnu opeku, koja više nije primjerena suvremenim normama i potražnji. Gradnja proizvodima takve kvalitete kratkoročno je najjeftinija, ali dugoročno neodrživa i neisplativa. Takav princip gradnje u Europi je odavno zaboravljen i zabranjen. I u Hrvatskoj je došlo do značajnih promjena u potražnji. U ovom trenutku niti mi ne možemo zadovoljiti ukupne potrebe tržišta za kvalitetnom robom. Iz tih razloga i razmišljamo o proširenju kapaciteta u Hrvatskoj.

Proizvodi Wienerbergera su skuplji od konkurencije za 20 do 25 posto, ali naši kupci to prepoznaju kao cijenu kvalitete i cijenu brzine gradnje. Našim blokom se neusporedivo brže gradi, puno je manji utrošak materijala u konačnici, ali i značajna ušteda energije. Ja volim reći kako mi ne prodajemo građevinski blok, nego prodajemo zid s određenom standardnom kvalitetom.

*Wienerberger Ilovac d.d., kao najveća hrvatska ciglana, najveći dio proizvoda plasira na domaće tržište. Izvozno ste, također, aktivni: Kakvi su izvozni pokazatelji?

Strategija Wienerberger AG je da u svakoj državi postoji zasebna lokalna organizacija. To je strategija koja je postavljena i od koje Wienerberger ne odstupa, odnosno odstupa vrlo rijetko s time da određeni timovi ljudi pokrivaju nekoliko tržišta istodobno. Naše najveće izvozno tržište je Bosna i Hercegovina, prvenstveno zbog blizine i malih troškova transporta. Trenutačno izvozimo jednu petinu cjelokupne proizvodnje u BiH, što iznosi oko 50 milijuna NF. Izvozili smo i u Mađarsku dok je bilo potrebe te u Srbiju, gdje upravo radimo na akvizicijama. Imamo zahtjeve za kupovinom naših proizvoda i iz južne Srbije, Crne Gore, Albanije pa čak i Makedonije. U Sloveniji Wienerberger je prisutan kao zasebna organizacija.

Radi se o lokalnom proizvodu, troškovi transporta su dosta veliki pa se koncentriramo na ona područja gdje možemo našu kvalitetu prodati po odgovarajućoj cijeni. Ovisno o troškovima transporta gradira se i ukupna zarada svakog pojedinog posla

*Postoji li realna mogućnost usporedbe tržišta Slovenije i Hrvatske iz perspektive multinacionalne kompanije kao što je Wienerberger?

Slovenija je, iz objektivnih razloga, prošla tranzicijsko razdoblje puno brže od Hrvatske. Pravila ponašanja i zakoni Europske unije na njih su uticali znatno brže, nego što je to bio slučaj s Hrvatskom. U Sloveniji su određeni temini, poput monopola domaćih proizvođača, odavno prevaziđeni i ne gleda se više samo unutar zemlje, nego unutar regije. Wienerberger Slovenija se, u tom kontekstu, smatra lokalnim proizvođačem. Ima i tamo određenih problema, kao što ih ima u svakoj državi, ali ja to više vidim kao potencijalne izazove. Zakoni su standardizirani i ne može bilo koji proizvođač radit ono što mu je volja te svojim postupkom oštetiti državu namjerno ili nenamjerno, a bez odgovarajuće sankcije.

U Hrvatskoj će trebati proći još jedno vrijeme da i mehanizmi tržišta počnu u pravoj mjeri funkcionirati, ali me iznimno raduje što se snažno nastoji napraviti pomake u tom smjeru. Standardizacija tržišta je imperativ, pravila igre moraju biti za sve ista, inače će dolaziti do odlaska investitora. Osobno sam svjedok slučaja u kojem je, upravo zbog poteškoća na lokalnoj razini, Karlovac ostao bez barem 50, a Hrvatska bez dvjestotinjak radnih mjesta.

*S približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, mijenjaju se i standardi koji su do sada vrijedili na našem tržištu. Kako, iz perspektive vaše tvrtke, gledate na uvođenje europskih normi i standarda u vašoj branši?

Spomenuo sam već kako je Wienerberger daleko iznad standarda i normi koji vrijede na hrvatskom tržištu. U Europi poslujemo prema visokim europskim normama, koje primijenjujemo i na Hrvatsku. Otvorili smo i laboratorij, usavršili proizvodnju te optimizirali proizvodni proces.

Dolaskom u Wienerberger osobno sam napravio jedan nesvakidašnji i neuobičajeni poslovni potez. Izdvojio sam naš proizvod te proizvode naših najvećih konkurenata, skinuo im šifre, te ih poslao na analizu u nezavisni laboratorij u inozemstvu. Na moju sreću, ali i sreću moje firme, definitivno se potvrdilo da smo kvalitativno na vrhu u cijeloj branši. Ima i nekoliko hvalevrijednih konkurenata na našem tržištu, što je jako dobro. To nas primorava, ne samo na zadržavanje, nego na konstantno unaprijeđenje kvalitete naših proizvoda.

Što se tiče standardizacije Wienerberger je u Hrvatskoj pokrenuo nekoliko inicijativa. U udruzi opekara preveli smo i sufinancirali sve norme koje bi se trebale odnositi na Hrvatsku. Pokrenuli smo i predstavljanje tih normi na različitim razinama lokalne vlasti u cijeloj državi. Kada je riječ o europskim normama, potrebno je naglasiti kako se radi o različitim normama koje divergiraju od zemlje do zemlje ovisno o specifičnostima svakog pojedinog tržišta. Doslovnim prepisivanjem tih normi i standarda mogli bi strahovito izgubiti.

U Hrvatskoj njegujemo jedan tradicionalni način građenja, gdje se opekom zida do četiri kata, a nakon toga se opeka koristi kao vrlo kvalitetna ispuna. U nekim zemljama propisano je kako se opekom ne smije zidati ništa osim prizemlja i prvog kata. Približavanje Europi ne znači bespogovornu unifikaciju, nego i zadržati one elemente koji su se tradicionalno pokazali dobrim i adekvatnim. Wienerberger je, sa svoje strane, već implementirao sve važeće europske norme i standarde i na hrvatsko tržište.

*Možete li ukratko predstaviti asortiman proizvoda koje plasirate na domaće tržište?

Paleta proizvoda obuhvaća oko tridesetak proizvoda. Od nosećih zidova, formata 20 pa sve do 45, koji su viši od standarda i omogućavaju bržu gradnju i bolju izolaciju pa sve do gredica, nadvoja i svih popratnih elemenata koji se koriste u unutrašnjoj gradnji. To ne zvuči kao neki veliki dijapazon proizvodne palete, no kupac kod nas ima na raspolaganju kompletnu gamu proizvoda potrebnu za podizanje kuće, osim krova. Krovna konstrukcija nije u našem segmentu poslovanja.

Paleta proizvoda je, uz kvalitetu, naša komparativna prednost u odnosu na konkurente koji nude najviše desetak proizvoda. Ne treba zaboraviti na činjenicu da živimo na vrlo trusnom području i da je naš patentirani blok odgovor i na takve posebne specifičnosti tržišta.

*Uz kvalitetu proizvoda i pozitivan marketing, jedan od najbitnijih segmenata suvremenog poslovanja je investiranje u znanje i osposobljavanje zaposlenika. U kojoj mjeri Wienerberger poklanja pažnju tom, složit ćemo se, iznimno bitnom segmentu poslovanja?

U korporaciji Wienerberger AG to je pitanje bilo, možda ne zanemarivano, ali jedno vrijeme stavljeno u drugi plan. Većim dijelom su takvu situaciju nametali uvjeti ubrzane ekspanzije i postojanje ljudi koji su u područjima odgovornosti savršeno poznavali svoj posao. Uslijed tog širenja javila se potreba za mlađim kadrom, koji je trebao preuzeti strateški važna mjesta u koncernu. Wienerberger je tada pokrenuo internacionalni program edukacije pod imenom ''Ambasador'', u okviru kojeg se provode vrlo opsežni programi naobrazbe iz područja poslovanja.

Usporedo se radi i na usavršavanju top managementa. Koncem ove godine imamo tri vrlo bitna seminara, gdje se uče nova ili obnavljaju postojeća znanja. Predavači su poznati i eminentni stručnjaci s vrhunskih svjetskih fakulteta, koja nam svakako donose nova znanja i spoznaje. Suvremeni način poslovanja traži od managera konstantnu usredotočenost na tijek poslovanja i nemamo mnogo vremena za informiranje što je novo u drugim, isto tako bitnim, segmentima poslovnog života. Time ovakvi seminari dodatno dobivaju na važnosti.

Drugi dio edukacije podrazumijeva edukaciju uposlenika na lokalnoj razini. Osobno smatram kako je ljudski kadar najjači potencijal bilo kojeg poslovnog subjekta. U okviru firme održavamo redovite mjesečne sastanke edukativno-informativnog karaktera preko kojih se dozira određeni nivo znanja. Još jedan segment predstavljaju stručni seminari putem kojh se dolazi i do određenih certifikata, a koje naši uposlenici pohađaju nekoliko puta godišnje.

Osim toga, nedavno smo poslali tri uposlenika na MBA (Master of business and administration), kako bi unaprijedili svoje znanje i stvorili management strukturu sposobnu voditi tvrtku ukoliko se ukaže potreba. U implementaciji tih ideja dobili smo i određene pohvale na razini cijele korporacije.

www.wienerberger.hr

Materijali