Ulaz za korisnike

Interview - Zoran Iljadica, MBA General Manager - Sika Croatia d.o.o.

|
Interview - Zoran Iljadica, MBA General Manager - Sika Croatia d.o.o.
 
Interview - Zoran Iljadica, MBA General Manager - Sika Croatia d.o.o.
Zoran Iljadica - *Voditelj ste jedne vrlo uspješne i propulzivne tvrtke. Možete li nam, na početku, predstaviti sebe kao osobu, uključujući strukovnu spremu, interese, hobije?

- Po struci sam diplomirani ekonomist. Završio sam smjer za vanjsku trgovinu pri Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Prije pet godina završio sam i MBA na zagrebačkoj privatnoj poslovnoj školi.

 U Zagrebu i živim, sretno sam oženjen i imam dvoje djece. Od slobodnih aktivnosti i interesa, svakako bih izdvojio i na prvo mjesto stavio glazbu. Uz to što sam se, u mlađim danima, profesionalno bavio glazbom pa do danas kada mi opuštanje, koje dolazi uz glazbu, predstavlja nezamjenljivi dio svakodnevice.

Nekada svirke, koje smo kao bend imali na obali pa i u inozemstvu, pa sve do današnjih trenutaka koje provedem uz klavir upravo su ona sastavnica koja mi omogućava da lakše prebrodim sve obveze i stresove koji su sastavni dio poslovnog života. Slobodno vrijeme volim provoditi u prirodi, u šetnji ili vožnji bicikla.

Bavim se tenisom već duži niz godina, a s prijateljima ponekad zaigram i squash. Smatram kako svaki čovjek u suvremeno vrijeme mora pronaći balans između poslovnog života i individualnih afiniteta.

Takvu ravnotežu ja ostvarujem kroz svoju predanost prije svega glazbi. Rođen sam u Šibeniku 1965. godine. Do dolaska u Zagreb živio sam u Rabcu u Istri, gdje sam 5 godina bio predsjednik uprave jedne austrijske kompanije. Krajem 2000. godine dolazim u Zagreb na mjesto General Managera Sika Croatia.

*Sika Croatia d.o.o. dio je velike Sika obitelji. Recite nam nešto više o dosadašnjem poslovanju tvrtke i povijesti Sika Grupe?

- Sika je utemeljena 1910.g. u Švicarskoj. Osnovao ju je Kaspar Winkler, švicarski poduzetnik, koji je pri elektrifikaciji željezničkog tunela St. Gotthard bio zadužen za hidro izolaciju tunela. Predstavio je novi tip morta na temelju silicij-karbida koji je nazvao Sika 1.

Uspjeh novog materijala na projektu od izuzetne internacionalne važnosti označio je i početak uspona tvrtke, koja po svom prvom proizvodu i zadržava ime. Kroz proteklih gotovo 100 godina djelovanja, Sika se razvijala i postala globalna kompanija s više od 12.000 zaposlenih u 70 država diljem svijeta i s proizvodima dostupnim u više od 100 zemalja.

Smatram bitnim naglasiti kako Sika AG nije globalna kompanija odnedavno, nego da je svoje tvrtke kćeri osnivala u Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi još i prije Drugog svjetskog rata. Procjenjujemo kako će konsolidirani neto prihod Sika AG u svijetu ove godine premašiti 3,6 milijardi švicarskih franaka, a očekivana operativna dobit iznosi oko 400 milijuna franaka.

Danas je koncern Sika AG vodeći svjetski proizvođač specijalnih kemijskih proizvoda za brtvljenje, lijepljenje, izoliranje, ojačanje i zaštitu u građevinarstvu (visokogradnja i niskogradnja) i industriji (industrija i brodogradnja).

Krajem prošle godine Sika je preuzela kompaniju Sarna AG, koja se bavi proizvodnjom hidroizolacijskih folija i koji su bili naš najznačajniji globalni konkurent u tom području. Tom akvizicijom Sika je još i više učvrstila svoju vodeću poziciju na svjetskom tržištu.

Poduzeće Sika Croatia d.o.o. zbog ratnih zbivanja u Republici Hrvatskoj osnovano je tek 1999.godine. Time je formalizirana 40-godišnja prisutnost Sika-e na ovim prostorima.

Naši partneri su velika građevinska poduzeća, distributeri proizvoda građevinske kemije, specijalizirane trgovine, te izvođači specijalizirani za posebne građevinske radove (sanacije građevina, izvođenje hidroizolacijskih radova, izvođenje industrijskih podova i dr.).

Naša divizija industrije opskrbljuje tržište širokim spektrom industrijskih ljepila i brtvila za industriju i brodogradnju. Sika Croatia trenutačno zapošljava 27 djelatnika, no do kraja godine ćemo povećati broj zaposlenih na 30.

Očekivani promet u 2006. godini procjenjujemo na oko 70 milijuna kuna. Rast tvrtke je izuzetno brz i dinamičan. Usporedbe radi, promet Sika Croatia u 2000. godini bio je negdje oko 6 milijuna kuna.

U pet godina povećali smo promet više od deset puta i u sljedećim godinama očekujemo zadržavanje dvoznamenkaste stope rasta. Očekivana ovogodišnja dobit(EBIT) kreće se oko 12 milijuna kuna, što znači da se operativna dobit «vrti» negdje oko 17 posto, što je za tako mladu firmu i za našu branšu izuzetno dobar rezultat.

U većini tržišnih segmenata koje pokrivamo, u kratko vrijeme smo ostvarili strateški cilj – preuzeli lidersku poziciju, te svojim rješenjima i servisom postali poželjan i prepoznatljiv partner. Na našoj web stranici pokazali smo neke od referenci na koje smo posebno ponosni.

*Znači već ste sedam godina kao kompanija prisutni u Hrvatskoj. Kako ocjenjujete hrvatsko tržište?

- Hrvatsko je tržište prema standardima građenja sve bliže europskom tržištu. Usvajaju se nove norme i standardi koji su sukladni normama i standardima Europske unije. Primjerice, početkom srpnja u proizvodnji betona uvedena je europska norma 206.

Usvajanje tih normi dovodi do povećanja kvalitete na tržištu, za što se nama bilo lakše prilagoditi jer po tim normama poslujemo već dugi niz godina u Europi. Stope graditeljstva u Hrvatskoj su posljednjih nekoliko godina iznad europskog prosjeka i u tom smislu hrvatsko tržište je izuzetno atraktivno.

Stvarni volumen graditeljstva odstupa od statistički iskazanih pokazatelja, jer u Hrvatskoj još uvijek funkcionira sivo tržište u velikoj mjeri, a što je statistički vrlo teško utvrditi. Drugi pokazatelj koji nije pokriven službenom statistikom je maloprodaja. Primjerice, ako trebate u kući nešto zalijepiti ili zabrtviti, odete u dućan i kupite odgovarajući materijal; službenom statistikom ta transakcija nije evidentirana kao kuna potrošena u graditeljstvu. Prema tomu, potencijal i volumen graditeljske djelatnosti u Hrvatskoj mjeri se isključivo vrijednošću izdanih građevinskih dozvola.

Procjenjujem da je hrvatsko građevinsko tržište, ako im pribrojimo i ove pokazatelje, vrijedno oko tri milijarde eura. Prema službenim statističkim podacima u graditeljstvu se godišnje troši između 20 i 25 milijardi kuna, no smatram kako je stvarni volumen tržišta graditeljstva iznad 30 milijardi kuna. Najveći generator toga rasta posljednjih godina bila je niskogradnja, prije svih veliki infrastrukturni projekti u cestogradnji. Svi ti projekti su na neki način 'napuhali' potražnju za građevinskim materijalom i podigli iskorištenost kapaciteta naših građevinskih firmi.

Segment koji je također generirao rast građevinskog sektora su i veliki trgovački centri, koji se još uvijek grade velikim intenzitetom. No, za očekivati je kako će taj rast u idućih nekoliko godina ipak stagnirati i da će se tržište postupno konsolidirati.

U području niskogradnje to je vidljivo već danas i očekujem kako će se u idućem razdoblju vrijednost poslova niskogradnje, osobito u novogradnji, značajno smanjiti. Razlog tome je vrlo jednostavan: sve velike infrastrukturne investicije biti će zgotovljene. AC Zagreb-Macelj, AC Split-Ploče, AC Zagreb-Sisak, hrvatski dio koridora Vc, kao i puni profil autoceste Zagreb-Rijeka, su projekti koji bi negdje do konca 2008. trebali biti dovršeni. Nakon toga ne vidim gdje bi se mogli pronaći veliki projekti takve ili slične vrijednosti. Očekujem kako će se tržište u tom trenutku okrenuti projektima sanacije, što je i trend u Europi već duži niz godina. Vrijednost projekata sanacije je čak i puno viša od same novogradnje. U posljednje vrijeme značajna su ulaganja i u industriji, vodoopskrbi, telekomunikacijama, proizvodnji i distribuciji električne energije i drugim područjima.

Dakle, nisu samo infrastrukturni projekti i shopping centri jedini izvori građevinskog rasta, iako će manji broj investicija u tom segmentu značiti vjerojatno bitno usporavanje rasta građevinskih aktivnosti. Nasuprot tomu, segment tržišta u kojem očekujem povećanje intenziteta novogradnje i općenito radova u graditeljstvu je turizam. Ne mislim pri tome na masovnu gradnju i bezuvjetno građenje novih apartmana i hotela. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da se kvaliteta ponude povećava i da će u Hrvatsku dolaziti hoteli sa više zvjezdica, više kvalitete, koji time traže i više standarde građenja.

To znači da će se u samom hotelu i oko hotela morati izgraditi čitav niz dodatnih sadržaja, koji povećavaju vrijednost investicije iziskujući primjenu novih suvremenih rješenja u graditeljstvu. Drugi element je sanacija već postojećih objekata kako u turizmu tako i u ostalim područjima graditeljstva.

U posljednje vrijeme puno se radi i na stanogradnji, koja je u velikom zamahu. Još uvijek je velika potražnja za stanovima i logično je da nas kao tvrtku veseli propulzivnost tog područja graditeljstva.

Smatram kako u slijedećih pet godina možemo očekivati dvoznamenkaste stope rasta i relativno sigurno poslovanje tvrtki vezanih uz građevinski sektor. Nakon toga će, jasno, biti velika borba da se uzme čim veći dio kolača na tržištu koje više neće rasti tim tempom.

U svakom slučaju neke nove investicije u području proizvodnje građevinskog materijala pokazuju da je ovo tržište još uvijek izuzetno interesantno ulagačima.

*Planirate li izgradnju proizvodnih pogona u Republici Hrvatskoj u skoroj budućnosti?

- Hrvatsko tržište je malo tržište, a takva su i tržišta okolnih zemalja, ako gledamo globalnu pozornicu na kojoj se Sika nalazi. Nijedno tržište, odnosno nijedna zemlja u našem susjedstvu nema proizvodni pogon, znači čak niti tržišta kao što su mađarsko ili češko koja su puno veća od hrvatskog.

Sika ima više od 100 proizvodnih pogona u svijetu; najnoviji pogon koji je u izgradnji nalazit će se u Rumunjskoj i za očekivati je kako će se neki od pogona graditi ili u Hrvatskoj ili u nekoj od susjednih zemalja. Odluka o izgradnji proizvodnih pogona nije jednostavna odluka.

Pri tome treba voditi računa o komparativnim prednostima svake od pojedinih zemalja, počevši od potencijala i karakteristika tržišta, sirovinskih resursa pa sve do različitih propisa i uvjeta koji čine ulazak inozemnih ulagača u neku od tranzicijskih zemalja atraktivnim.

Brzi trend rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj, porezna politika, te još uvijek komplicirani birokratski mehanizam koji usporava investicijske projekte, sputavaju želje da se ulaže u našu zemlju. Bez obzira na to očekujem kako će vrlo brzo bilo u Hrvatskoj, bilo u nekoj od zemalja neposrednog okruženja, niknuti neki od proizvodnih pogona grupacije.

Nadamo se da će to biti u Hrvatskoj; rezultati poslovanja Sika Croatia tome svakako idu u prilog. Naša je ipak prvenstvena briga i cilj razvijati partnerske odnose s našim postojećim i potencijalnim kupcima, te graditi pozicije Sika-e u Hrvatskoj i isprofilirati se kao vodeća tvrtka u područjima koja su naš «core business».

*Paleta proizvoda obuhvaća diviziju građevinarstva i industrije. Možete li nam približno reći o kakvom i koliko velikom asortimanu se radi?

- Sika djeluje kroz dva poslovna sektora: diviziju građevinarstvo i diviziju industrija. S tehničke strane, divizije su jako povezane, ali s marketinške strane one ovise o potpuno različitim tržištima, pa je podjela na divizije neizbježna radi smanjenja osjetljivosti na različite ekonomske cikluse.

Sika je kompanija koja je izuzetno oslonjena na istraživanje i razvoj i kontinuirano postavlja nove standarde u svim tržišnim segmentima u kojima djeluje. Stalnim razvojem novih tehnologija stvaramo nove mogućnosti za naše kupce, dobavljače i zaposlenike.

Što se tiče područja primjene koje pokrivamo tu su najprije aditivi za betone, jer je proizvodnja betona kao glavnog konstruktivnog elementa jedno od osnovnih područja kojima se mi kao tvrtka bavimo. Tržište proizvodnje betona raste sukladno novim normama i standardima koji se uvode u proizvodnju i raste u smjeru kvalitete, što nama pogoduje.

Ako kažemo da volumen graditeljstva raste 15 ili 18 posto, nove norme i standardi potiču rast korištenja aditiva puno više pa tržište iz godine u godinu raste i do 50 posto, iako potrošnja betona kao materijala ne raste tom brzinom.

U programu Sike nalaze se i reparaturni mortovi i premazi za zaštitu i sanaciju betona, zatim različiti materijali za statička ojačanja, prvenstveno lamele od ugljičnih vlakana koje se koriste za statičko ojačanje mostova i sličnih objekata.

Jedno od core businessa Sika-e je i lijepljenje i brtvljenje, koje obuhvaća različite proizvode na bazi poliuretana, silikona, cementa i epoksida, a u zadnje vrijeme sve više i različitih hibrida. Jedan od najjačih naših brendova je Sikaflex u području brtvljenja te Sikabond u području lijepljenja.

Program hidroizolacija obuhvaća proizvode koji u primjeni idu od temelja do krova građevinskog objekta, za koji segment predviđam vrlo brzi tržišni rast. Postoji izreka kako voda uvijek nađe put i kao takva je izuzetno nezgodna, a mi smo tu da pokažemo način kako to spriječiti. Na hrvatskom tržištu imamo najširu i najkompletniju paletu hidroizolacijskih proizvoda i rješenja, te veći broj partnera školovanih za ugradnju istih. Podovi, prvenstveno industrijski podovi na bazi epoksida, još su jedno područje koje pokrivamo svojom paletom proizvoda. Jedno od glavnih područja za koje Sika ima posebno dizajnirana rješenja je prehrambena industrija i veseli nas činjenica što Hrvatska u toj djelatnosti izuzetno dobro napreduje.

Širenje na regionalna tržišta tvrtki iz prehrambenog sektora povlači za sobom i uvođenje novih normi, osobito onih vezanih za higijenske uvjete podova i zidova u pogonima i skladištima.

Ono što se u posljednje vrijeme dešava na našem tržištu, a što smatram izuzetno pozitivnim, je preseljavanje prometa ispod zemlje, prije svega kroz izgradnju podzemnih garaža.

Sikafloor je program koji je u izradi specijalnih podova korišten u garaži na Langovom trgu, zatim u podzemnoj garaži Hotela Antunović, u garaži poslovnog centra Internacional, zapravo u većini objekata takve vrste građenim u posljednjih nekoliko godina. Spomenut ću još i program antikorozivne zaštite, koji je Sika nedavno razvila posebno za tržište srednje Europe, i koji upravo promoviramo i na hrvatskom tržištu.

Divizija industrije obuhvaća, između ostalog, ljepila i brtvila u segmentu proizvodnje automobila. Kako u Hrvatskoj ne postoji proizvodnja vozila, koncentrirani smo na onaj dio tržišta koji nazivamo aftermarket. Tu se radi o proizvodima za lijepljenje autostakala, ljepljenju komponenti, kao i premaza za zaštitu podvozja.

Ima i nekoliko brtvila koji se koriste u zaštiti od procurivanja, te redukciji buke i vibracija, ali se ti proizvodi ipak puno više koriste u procesu proizvodnje automobila. U ovoj diviziji trenutno nam je najzanimljiviji nautički program u kojem je Sikaflex brend apsolutno dominantan, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, sa tržišnim udjelom preko 50 posto.

Proizvodnja jahti i manjih brodova u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno razvijena, ali veseli entuzijazam brojnih poduzetnika koji pokušavaju pokrenuti vlastitu proizvodnju. Naša rješenja podrazumijevaju različita konstruktivna ljepila, ljepila za stakla, zatim za lijepljenje tikovine i sl.

Posebnu pažnju poklanjamo segmentu proizvodnje sandwich panela, sasvim nove tehnologije koja se sve više koristi pri gradnji prozora i vrata te u proizvodnji aluminijske i PVC stolarije.

Fasade su također značajan segment tržišta koji pokrivamo svojom proizvodnom paletom, prvenstveno inženjerskih silikona. Pri tome mislim na lijepljenje i brtvljenje staklenih i aluminijskih fasada.

*Svakodnevni razvoj tehnologije uvjetuje potrebu za stalnom edukacijom. Uspijevate li zadržati korak s visokim internacionalnim kriterijima vaše tvrtke?

- Edukaciju naših zaposlenika provodimo na dva načina. Imamo budžet edukacije u okviru budžeta naše firme, koji se u praktičnom smislu dijeli na onaj dio koji provodimo u Hrvatskoj, sa hrvatskim firmama koje se bave usavršavanjem, i dio organiziran od strane korporacije, koji se provodi u Europi u zemljama u kojima je Sika prisutna.

Svake godine management i pojedini zaposlenici prođu programe usavršavanja negdje u inozemstvu. Prošle godine je edukativni program bio podijeljen u dva ciklusa: prvi koji smo odradili u Budimpešti i drugi dio u Opatiji. Trening je bio organiziran od strane Univerziteta St. Galen, jednog od najpoznatijih sveučilišta u Europi.

Ono što se može naučiti na tako organiziranim edukacijskim treninzima je izuzetno korisno, osobito stoga što su ti programi apsolutno «tailor made».

Kombinacijom domaćih i stranih škola i trenera, značajnim ulaganjima i pojedinačnim pristupom u usavršavanju, imamo svakim danom sve kompetentnije zaposlenike, što je i naša najveća vrijednost. To nam između ostalog pomaže da postepeno stičemo titulu poželjnog poslodavca.

*Briga za okoliš bitna je stavka modernog poslovanja, koja se nameće kao odgovornost prema okolini u kojoj živimo. U kojoj mjeri već danas možete reći da zadovoljavate kritetije koje pred Hrvatsku postavlja buduće članstvo u EU?

- Naša grupacija jako puno ulaže u brigu o okolišu kroz proizvodne procese i procese istraživanja i razvoja. Sika aktivno participira u REACH programu, kroz koji Europski parlament stvara novu regulativu evaluacije, ispitivanja i autorizacije različitih supstanci, sirovina i gotovih proizvoda u kemijskoj industriji.

Sika Croatia je više fokusirana na onaj dio koji obuhvaća i pokriva procese nabave, skladištenja i zbrinjavanja, s posebnim naglaskom na područje adekvatne primjene proizvoda. Pokušavamo kroz stalnu suradnju i edukaciju naših poslovnih partnera voditi računa o tome da se ti proizvodi primjene na odgovarajući način.

Time pomažemo u sprječavanju zagađenja okoliša i brinemo o samoj životnoj okolini. S druge strane, mi smo kao vrlo mlada tvrtka dostigli zahtjevne standarde koje je pred nas postavila Sika grupacija. Na taj način smo već nakon pet godina uspjeli usvojiti standard ISO 9000.

Upravo sada radimo na implementaciji standarda ISO 14000, koji svojim najvećim dijelom i pokriva brigu o okolišu, te očekujemo kako ćemo do kraja godine ostvariti i taj cilj. Obzirom da je održivi razvoj jedan od glavnih postulata u okviru strategije razvoja kompanije, naš je zadatak slijediti te norme ponašanja na lokalnom nivou.

Intrerview vodio: Goran Pavlović

http://hrv.sika.com

Materijali