Ulaz za korisnike

Istraživanja ugroženosti vodocrpilišta Mala Mlaka atrazinom

|
Istraživanja ugroženosti vodocrpilišta Mala Mlaka atrazinom
 
Istraživanja ugroženosti vodocrpilišta Mala Mlaka atrazinom
Istraživanja ugroženosti vodocrpilišta Mala Mlaka atrazinom

Sažetak

Analizirana su kretanja koncentracije atrazina u podzemnoj vodi na širem području vodocrpilišta Mala Mlaka u razdoblju ispitivanja, s ciljem identifi kacije zona u kojima su koncentracije onečišćenja povećane u odnosu na maksimalno dozvoljenu koncentraciju prema važećim propisima. Donošenjem odluke o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševac, Zapruđe i Mala Mlaka stvorena je pravna osnova za zabranu upotrebe atrazina u svim zonama zaštite izvorišta.

Autori:

  • Renata Kolačević, dipl.ing.geol.,
  • Višnja Grubišić, dipl.ing.biol., Hrvatske vode, VGO Zagreb;
  • doc.dr.sc. Kristijan Posavec, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

    UDK 621.11.001.4

    1 Uvod

    Na osnovi cjelovito prikupljenih podataka vezano za monitoring kakvoće (1987.-2007.) i razine podzemnih voda zagrebačkog vodonosnog sustava (1990.-2006.), kao i podataka o vodostajima Save (1990.-2006.) napravljena je podrobnija analiza tokova koncentracije atrazina u podzemnoj vodi na širemu području crpilišta Mala Mlaka (od 2001. do 2007.).

    Atrazin je selektivni triazinski herbicid koji služi pri uklanjanju širokolisnih i uskolisnih korova. Javlja se u obliku bijelih kristalića ili pudera, bez mirisa. Triazinski herbicidi već se tridesetak godina upotrebljavaju u Hrvatskoj, a atrazin je često aktivna tvar u raznim herbicidima. Njegova postojanost (vrijeme poluraspada je 125 dana u pjeskovitom tlu, a u hladnom, suhom tlu, može se zadržati i dulje od godinu dana) i pokretljivost u nekim vrstama tla često uzrokuje onečišćenja površinskih i podzemnih voda jer se ne apsorbira čvrsto niti lako na čestice tla. (Hrvatski časopis za javno zdravstvo – Vol 12, broj 8 od 7. listopada 2006.; Atrazin u okolišu-zdravstveni rizik; Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba)

    Ispitivanje koncentacije atrazina u podzemnoj vodi na priljevnim područjima crpilišta značajnih za Grad Zagreb započelo je 2001. godine, na traženje Hrvatskih voda, a do 2001. godine u podzemnoj su se vodi pratile koncentracije nekih drugih vrsta pesticida kao što su lindan i DDT.

    Crpilište Mala Mlaka u sustavu je vodoopskrbe Grada Zagreba, a sastoji se od 10 kopanih i 8 bušenih zdenaca smještenih u blizini naselja Mala Mlaka, Odra, Buzin te Gornji i Donji Čehi. Instalirani kapacitet crpilišta je 1,7 m3/s, a crpi se 1000-1400 l/s.

    Analize tokova koncentracije atrazina provedene su namjerom da se utvrde zone vodonosnika u kojima su koncentracije povećane ili upućuju na povećanje, pa su time potencijalni izvori onečišćenja za crpilište Mala Mlaka. Osim analiza tokova koncentracije atrazina, analizirane su i karte ekvipotencijala za visoke, srednje i niske razine podzemne vode na osnovi kojih su utvrđeni zdenci kojima prijeti najveća opasnost od onečišćene podzemne vode.

    Za procjenu smjerova i brzina toka podzemne vode stvoren je matematički model toka podzemne vode i model trasiranja čestica, što je omogućilo predvidjeti ugroženost vodocrpilišta u slučaju daljnjega onečišćenja podzemne vode atrazinom.

  • Materijali