Ulaz za korisnike

Isušivanje vlage – učinkovito do zdravog doma

|
Isušivanje vlage – učinkovito do zdravog doma
 
Isušivanje vlage – učinkovito do zdravog doma
Razvojem tržišta gradnje obiteljskih kuća i zgrada, često se u graditeljstvu javlja potreba za skraćivanjem rokova izvedbe radova. Izvođači su pod pritiskom, i ukoliko samo jedna etapa radova kasni sa izvedbom, poremećen je slijed svih drugih naknadnih radova.

Kako vlaga (voda) koja je potrebna za kvalitetnu reakciju vezivnih sredstava u betonu i betonskoj podlozi (estrihu), predstavlja zapravo problem u postavljanju drvenih podloga i parketa, razdoblje od nekoliko mjeseci „prirodnog“ sušenja često probija rokove zadane projektom, a pogotovo je to slučaj ako se radovi vrše u jesenskom i zimskom razdoblju (niže temperature i viši udio vlage u zraku).

Sa druge strane, tu je i zdravstvena odnosno higijenska komponenta. Razvojem gljivica na vlažnim mjestima , te pogodovanjem razvoja spora, znatno možemo utjecati na kvalitetu zraka, na što su najosjetljiviji najmlađi naraštaji; pogotovo na bolesti i poteškoće respiratornog sustava te bolesti kože i očiju.

Tehnički problemi uzrokovani vlagom

Vlaga u prostorima, a naročito u novogradnjama ili gradnjama koje su zatvorene i duže vremena neprozračene, čest je uzrok dilatacija i deformacija drvenih podnih obloga. U prostoru ima vlage tik iznad tla, i to znatno više negoli što ima vlage pod stropom. Ona se treba izmjeriti higrometrom, treba pronaći uzrok nastajanja vlage i poduzeti odgovarajuće mjere da bi se ona uklonila.

Općenito bi uzroci vlage mogli biti sljedeći:

  • prekratko vrijeme mirovanja estriha u odnosu na klimatske uvjete i na njegovu debljinu
  • pretjerana količina vode korištena je prilikom pripreme cementne mase, a i zbog uporabe nepranog ili po svojoj granulaciji neodgovarajućeg agregata
  • prisutnost inertnih materijala (ekspandirana glina, vermikulit i slično)
  • nazočnost higroskopnih materijala (neoprani sitan pijesak ili dodaci
  • prodira
  • nje vode izvana – prevelika vlaga iz vrta (hidroizolacija temelja), mjere protiv vlage od padalina
  • relativna vlažnost zraka – potrebno je smanjiti vlažnost zraka u prostoru

    Općenito, građevinski problemi, vezani uz prekomjernu vlagu, su opće poznati, a često se vežu uz postavljanje drvenih obloga, parketa i sl. Ali, problem ne nastaje samo u tom dijelu. Ukoliko vlaga dopre do izolacije, može ozbiljno narušiti njena termička svojstva, a u nekim opcijama i smanjiti životni vijek (truljenje). Istodobno, u nekim tipovima konstrukcije (drvo) vlaga može nanijeti višestruku štetu; osim što narušava mehanička i konstrukcijska svojstva, vlaga pogoduje i razvoju mikroorganizama i nametnika, koji bitno utječu na kvalitetu konstrukcije.

    Nadalje, ukoliko nije dobro isušena, vlaga se kapilarno diže (odvodi) po zidovima (uobičajeni put uz dobro montiranu parnu branu), i ako su te količine znatne, mogu biti pogubne za elemente na putu, posebice se to odnosi na ugradbene elemente, koji nemaju zazor (razmak) prema zidu, te navlače vlagu na sebe i trunu. Mnoštvo je tehničkih problema koje uzrokuje vlaga, i ovdje su spomenuti samo oni bitniji, ali sa druge strane vlaga utječe i na naše zdravlje.

    Zdravstveni problemi uzrokovani vlagom

    Građevinskim rješenjima i fizikalnim mjerama moguće je poboljšati stambenu higijenu, riješiti se vlage i imati stabilnu temperaturu. Smanjenjem vlage u zraku i reduciranjem kondenziranja pare na zidovima moguće je uspješno se boriti protiv gljivica, plijesni i grinja. Pored dobrog i dostatnog prozračivanja potrebno je izolirati toplinske mostove i onemogućiti pojavu vlage iz tla. Plijesni se mogu razvijati svugdje gdje ima vlage i kisika.

    Njihova je funkcija dezintegracija organskog materijala. Uzrokuju većinu bolesti biljaka, a rabe se u raznim industrijskim djelatnostima (proizvodnja hrane, lijekova, enzima). Izvor alergena su spore i miceliji. Većina plijesni koje oslobađaju spore u vanjski okoliš razvija se na biljkama a na sporulaciju utječu vlaga i temperatura. Broj spora u zraku može varirati od nekoliko stotina u m3 u hladnim mjesecima do 50.000 u m3 u ljetnim mjesecima i u ranu jesen. Tada broj spora u zraku može biti 1.000 do 10.000 puta veći od broja peludnih zrnaca, u ovisnosti o vlazi u životnom prostoru.

    Vrsta i koncentracija plijesni u zraku kao prirodnog aerosola ovisi o mnogo čimbenika kao što su temperature zraka, prevladavajući vjetrovi, sezonski klimatski čimbenici, cirkadijarni ritam tame i svjetla stupanj vlažnosti supstrata i atmosfere. Senzibilizacija na plijesni razvija se u ranoj životnoj dobi. Ona je visoka u dječjoj dobi, a nakon toga se naglo smanjuje. Utvrđeno je da je 30-42% djece s alergijskim bolestima senzibilizirano na plijesni. Povezanost između broja spora u zraku i učestalosti senzibilizacije na osnovi kožnog testiranja utvrđena je u djetinjstvu, dok u kasnijoj životnoj dobi više nije izražena.

    Sa druge strane gljivice, kojima pogoduje vlaga mogu izazvati, pored navedenih alergijskih oboljenja, bolesti kože i sluznice očiju i usta. Iako se korisnici često žale na glavobolje i bolesti živčanog sustava, ne postoje dovoljno utemeljene činjenice za ovu tvrdnju (Sick building sindrom).

    Nadalje osim direktnog utjecaja na zdravlje, postoji i indirektan, jer se gljivice, spore i ostali nametnici vezani uz vlagu (npr. žohari) zavlače u ormare, kuhinjske elemente i sl. što je daleko od higijenskih uvjeta i ugode boravka u vlastitom (često skupom) prostoru.

  • Materijali