Ulaz za korisnike

Izdanje monografskog broja Arhitekture

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - Izdanjem monografskog broja Arhitekture Ivo Vitić Udruženje hrvatskih arhitekata ostvaruje jednu kulturnu obavezu, ali i ispunjava mnogostruko izraženu želju i potrebu za publikacijom o autoru tako važnih i moćnih građevina kao što su: stambeni kompleks Laginjina-Vojnovićeva u Zagrebu (za čiju je obnovu danas gotovo prekasno).

Dom Armije (danas pregrađen za potrebe gradske biblioteke) u Šibeniku, Dom Armije (danas devastirana ruina) u Komiži ili Paviljon 40 na Zagrebačkom velesajmu (danas zanemarenog i dogradnjom izmijenjenog izgleda). Ta četiri projekta, koja bi mogla i trebala naći svoje mjesto u svakome relevantnom prikazu europske arhitekture 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća, predstavljaju vrhunce jednoga, projektima i realizacijama, bogatog opusa – intenzivnog i konzistentnog, samoreferentnog i inovativnog. Vitićev suvremenik Neven Šegvić, također arhitekt iz plejade sjajnih 1950-tih i 60-tih hrvatske arhitekture, piše u osobito nadahnutom nekrologu 1987. godine: „Analitički pisati o djelu arhitekta Vitića bila bi profesorska pedanterija kojom bi se dokazivao onaj koji piše, a lik Ivana Vitića ostao bi neobasjan svjetlošću koju zaslužuje“. I dalje: „Vitića nije potrebno školnički klasificirati, njegov lik i njegovu arhitekturu treba voljeti“. Međutim, dvadeset godina poslije, pristup Vitićevu djelu neminovno će proći kroz filtar teoretskih i realnih događanja kroz koja je arhitektura za to vrijeme prošla, a ta nisu bila ni mala ni beznačajna. Tako autori ove monografije polaze od sadašnjeg trenutka i s današnjih pozicija služeći se ipak pretežno komparativnom analizom. Ova monografija nema ambiciju biti ultimativni dokument ili kronologija, ona u tome smislu nije ni ne namjerava biti „objektivna“. No nadamo se da se tekstovi neće pokazati kao „dokazivanje onoga koji piše“, budući da su autori upotrijebili svoje znanje i invenciju kako bi na njima najbolji mogući način valorizirali jedno djelo koje prelazi okvire svoga vremena i okoliša.

Monografski broj Arhitekture Ivo Vitić ne bi bio moguć bez korištenja materijala u posjedu Hrvatskog muzeja arhitekture, zbog čega mu pripada naše priznanje i zahvalnost. Također zahvaljujemo arhitektu Aleksandru Laslu na dragocjenim prilozima ustupljenima iz vlastitog, i iz arhiva obitelji Vitić. Bitan element monografije čine autorske fotografije Damira Fabijanića; s obzirom na današnje stanje ključnih objekata, snimanje je bilo sve prije nego jednostavno. Jedno od polazišta našeg rada svakako je dragocjeni projekt Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Atlas arhitekture Republike Hrvatske – 20. stoljeće, Radna monografija Ivan Vitić autora Andreja Uchytila i Arijane Štulhofer. Ako ova monografija potakne daljnja istraživanja jednoga tako važnog opusa kao što je Vitićev, ona će ispuniti svoju svrhu. Vera Grimmer

Materijali