Ulaz za korisnike

Između koncepcije i analogije

Između koncepcije i analogije
 
Između koncepcije i analogije
Između koncepcije i analogije

Pasivne i niskoenergetske kuće nose pregršt prednosti i pogodnosti. Arhitekturu usmjeruju prema novim tehnologijama, ali i drugačijim modelima stanovanja.

U Hrvatskoj se još uvijek doživljavaju kao nešto hermetično i nerazumljivo. Cijeli je sustav još uvijek preskup pa bez državne potpore ne može ni zaživjeti. Pojedine zemlje na različitim stupnjevima već imaju razrađene mehanizme potpore kojima se potiče uporaba solarne tehnologije. Prije desetak i više godina energetski su samodostatne kuće smatrane nedostižnim, a danas zahvaljujući razvijenoj tehnologiji i pristupačnoj cijeni nastaju cijela naselja opremljena postrojenjima za korištenje sunčeve energije. Instaliranje solarnih uređaja u sve većem broju gradova postaje postupno i obveza.

S jedne strane zahtjevi za ekološki orijentiranim građenjem u svrhu smanjenja potrošnje energije, a s druge pak potreba za osmišljavanjem novih koncepcija koje bi korištenje sunčeve energije usmjeravale prema prepoznatljivim dimenzijama oblikovanja. Moderno stanovanje ne znači samo građenje prema najnovijim mogućnostima tehnike i tehnologije, nego prije svega sučeljavanje s problemom štednje i opskrbe energijom. Uravnotežiti tehnologiju s tipologijom, ne kao strukturnom isključivosti, nego prije svega kao polazištem prema novim formama, jedan je od najizazovnijih zadataka. Projekti Ljubomira Miščevića govore da pravila za energetsku učinkovitost donose i optimističke oblikovne varijante. To su zbijene i kompaktne konfiguracije s posebnom organizacijom prostora gdje se glavne stambene prostorije, ako to u odnosu na strane svijeta omogućuju pozicije parcela, nastoje postaviti prema jugu.

Miščevićevi bi se projekti prema tlocrtnoj organizaciji mogli razvrstati u dva tipa. Prvi naslanjanjem na lokalnu tradicijsku tipologiju obrađuje linearni tlocrt, dok drugi gotovo kvadratičnim figurama varira temu urbane vile. Mogu se zatim podijeliti i na niskoenergetske i pasivne kuće. Dodatnim investicijama u ventilacijski sustav i fotonaponske ćelije niskoenergetske kuće lako prelaze u pasivne.

Niskoenergetska kuća J3 u Svetoj Nedelji i pasivna kuća ČV1 u Kupinečkome Kraljevcu temelje se na analognoj strukturi susjedstva. Suvremeni se izričaj u Svetoj Nedelji očituje isticanjem simetrije poprečne fasade, smještajem i veličinom prozora, ali i daleko izbočenom snažnom strehom.

Prostorno se povezivanje unutarnjeg i vanjskog kod kuće ČV1 postiže sadržajnim usuglašavanjem, a ne kombinacijom transparentnih ploha. Kuća je izvedena iz dasaka sa staroga štaglja. Daske su u prizemlju obložene ciglom. Streha se obrađuje u novome duhu, dok strukturna razdjelnica između katova kao baštinjeni element postaje balkonska konzola. Naglašavanje i oblikovanje prijelaza središnji je motiv kompozicije. Na katu prozorski su okviri, iako postavljeni bez suglasnosti arhitekta, izravan citat tradicijskoga naslijeđa. Gotovo kao ready-made aplikacije. Kako je riječ o rabljenim materijalima, teza o održivome građenju ovdje dobiva i novu potvrdu. Zidovi omogućuju visoku toplinsku akumulaciju pa tema na koncepcijskoj razini zadržava aktualnost. Buduće bi se modifikacije mogle shvatiti i kao varijacije prototipa. I prva i druga kuća dio su lineranoga tlocrtnog tipa. Tipski projekt za kuću Y ambivalentnoga je karaktera pa može ovisno o strukturnoj kombinatorici pripadati i jednom i drugom tipu.

Adicijom i suptrakcijom otvara široko polje združivanja. Usklađivanje koncepcijskih pretpostavki samoodrživih ili samodostatnih arhitektura s analogijama tradicijskih struktura u korijenu je stvarateljske procedure arhitekta Ljubomira Miščevića. Gradbeni su funkcijski elementi u službi pojašnjavanja ideje. Analogijska bi oštrina trebala kontekstualizirati neutralne modele.

Druga se skupina projekata bavi tipologijom urbane vile. U slučaju pravih obiteljskih kuća prostor je raskošan i dinamičan, dok kod kuća s nekoliko stanova on postaje komprimiran i zagušen. Ali funkcionira. Prekapacitirani programi na skromnoj parceli u zbijenome pakiranju desetljećima već opterećuju hrvatske arhitekte. Veće površine s fotonaponskim ćelijama omogućuju pojedinim kućama proizvodnju više energije od vlastitih potreba. U tome smislu obiteljska kuća M5 u Poreču nastavlja temu arhitekture kao energane. Ona više nije samo niskoenergetska, nego postaje i plus-energetska kuća. Arhitektu samo ostaje uskladiti tehničke standarde s oblikovnim izrazom. Tvornica konfekcije Stilin u Zagrebu, iako ne pripada spomenutim tipologijama dio je skupine plus-energetske arhitekture. Predviđene galerije za uzgoj biljaka potvrda su i njezine ekološke koncepcije.

Izv. prof. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh. UIA, UHA, HKA, ISES

Rođen 1954. u Zagrebu. 1979. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (AFSZ). Dekanova i Rektorova nagrada. Od 1979. radi u Zavodu za arhitekturu AFSZ i stručni suradnik na Katedri za arhitektonsko projektiranje u Kabinetu za stanovanje. 1989.-92. asistent kolegija Interieur. Kao asistent i predavač radio je na Studiju više spreme AF (VI. stupanj) i na Studiju uz rad AF. Od 1991. predavač kolegija Energetska i ekološka arhitektura. Viši predavač 1994./95., docent 1996. i samostalni voditelj grupa na kolegijima Arhitektonsko projektiranje III., IV. i V. Od 1997. nositelj kolegija Diplomski rad, od 1999./00. Integralni rad.

Predavač kolegija Održiva arhitektura od 2007. i Visokotehnološka arhitektura od 2008. na Diplomskom studiju te kolegija Projektiranje i oblikovanje održive arhitekture na Doktorskom studiju AF od 2007. Predavač na međunarodnom poslijediplomskom studiju Sustainable Energy Engineering FSB-a u Zagrebu, gostujući predavač na Likovnoj akademiji u Zagrebu u okviru kolegija Arhitektura, na Arhitektonskom i Građevinskom fakultetu u Ljubljani i dr. Od 2000. voditelj je Međunarodne ljetne škole arhitekture Tradicija, kreativnost i održivost, u Motovunu, a od 2007. voditelj Studijskog centra AFSZ u Motovunu.

Stručni ispit polaže 1983., a u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu je ovlašteni arhitekt od 1998., a od 2001. ima dopuštenje Ministarstva kulture RH kao projektant za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za radove na nepokretnom kulturnom dobru.

Poslijediplomski studij Urbanizam i prostorno planiranje na AFSZ odslušao 1982., registrirani je znanstveni istraživač. Pohađao je Specijalistički poslijediplomski seminar Bioclimatic Architecture and Practical Design, u Lisabonu 1993. u organizaciji EU DG XVII. Na hrvatskom projektu Pasivna sunčana stambena arhitektura i međunarodnom HR-SAD projektu Energetska i ambijentalna rehabilitacija u stanovanju.(US DOE, PN 777) je istraživač od 1985. Prijavio Doktorsku disertaciju naslova Energetska i ekološka stambena arhitektura.

Od 1984. kontinuirano na HR i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima, objavljuje referate, projekte i studije. Recenzent je stručnih i znanstvenih publikacija, član i voditelj stručnih HR i međunarodnih udruga. Predsjednik je Hrvatske sekcije u Međunarodnom udruženju za sunčevu energiju (ISES - Croatia) i dopredsjednik Centra za obnovljive izvore energije (CERES).

Ostvario dvadesetak obiteljskih kuća većinom pasivnih sunčanih, niskoenergetskih, inteligentnih i pasivnih, zgrada raznih namjena, dvadesetak interieura, produkt i grafičkih rješenja dizajna, brojne povremene i stalne postave izložbi, kazališne i TV scenografije. Sudjeluje na domaćim i inozemnim arhitektonsko-urbanističkim i dizajnerskim natječajima na kojima je nagrađivan. Dobio je Priznanje Državne uprave za zaštitu okoliša RH 1995. i Ford Motor International Company za očuvanje prirodne i kulturne baštine 2000. Održao je brojne samostalne i grupne izložbe u HR i inozemstvu. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba (DAZ) od 2001.-05., a Predsjednik Suda časti DAZ-a od 2006.-09. Član je skupštine i sudbenog tijela HKAIG od 2007. i član skupštine HKA od 2009.

Uz temu energetski učinkovite i ekološke arhitekture istražuje i objavljuje radove o teoriji i povijesti arhitekture, o arhitekturi drva i opeke, high-techu, inteligentnoj i održivoj arhitekturi te zaštiti okoliša. Urednik je i član uredništava stručnih HR i međunarodnih časopisa. Kontinuirano održava javna predavanja u HR i inozemstvu. Sudjeluje u HR i međunarodnim istraživačkim projektima. Voditelj je EU projekata za Hrvatsku; PASS-NET koji se odvija uz potporu programa Intelligent Energy Europe za promociju pasivne kuće kao skorašnjeg standarda gradnje u EU, projekata PERFECTION, IDES-EDU i dr.

Materijali