Gubitak topline u zgradi događa se uvijek kada građevina nije dostatno izolirana ili su ugrađeni nekvalitetni i za današnje vrijeme neadekvatni materijali. Stambene zgrade i obiteljske kuće koje su kod nas građene do prije pedesetak godina i ranije najveći su rasipnici energije kada se govori o zgradarstvu. One troše oko 280 kilovata po četvornom metru. Već su hrvatski propisi iz 2005. jasno dali do znanja da se takvo rasipništvo, kada je u pitanju energija za zagrijavanje zgrada (grijanje, topla voda, ventilacija, rashladni uređaji i ostali kućanski aparati) više ne može tolerirati i da ulazimo u doba kada novi način odgovornog ponašanja treba odrediti pomoću novih hrvatskih energetskih standarda (usklađenih s tendencijama EU i općenitim svjetskim kretanjima kada je energija u pitanju). Pritom treba naglasiti kako je izuzetna pozornost dana upravo drastičnom smanjenju potrošnje energije za zagrijavanje i da se tu nalaze rezerve koje treba u praksi iskoristiti.
Prema izjavama europskih političara i stručnjaka za oblast energetike u posljednjem desetljeću najvažniji prioritet same EU kao zajednice jesu energetska neovisnost, smanjenje potrošnje energije za zagrijavanje i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Toplinska zaštita i ušteda energije uz korištenje obnovljivih izvora energije i zaštitu okoliša postali su temelji održivog razvoja u razvijenim zemljama svijeta. Danas znamo da se preko 40 posto ukupne potrošnje energije potroši upravo za zadovoljenje potreba stanovanja. Stoga u toj djelatnosti postoji i najveći potencijal uštede energije.
Smanjenje troškova kao prioritet
Ukoliko želimo smanjiti troškove za grijanje koji ponekad čine i do 75 posto troškova za energente u režijskim troškovima stanovanja treba postaviti ili povećati debljinu toplinske izolacije te zamijeniti neadekvatnu vanjsku stolariju. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke energije u zimskim mjesecima već omogućava da se u ljetnom razdoblju kuća ne zagrijava. Tako možemo gotovo u potpunosti izbjeći ugradnju klima uređaja ili postići da će njihov kapacitet i potrošnja energije biti manja nego prije adekvatne zaštite.
Gubici topline, kažu stručnjaci, u najvećoj mjeri idu kroz vanjsku ovojnicu zgrade:
Iz navedenog je jasno kako je gubitak koji se preko prozora i vrata manifestira najveći (51 posto) i da tu leže eventualne mogućnosti za uštede. Prozori i vrata koji slabo brtve glavni su uzrok gubitaka topline. Ukoliko niste u mogućnosti kupiti nove prozore, ljepljenjem izolacijske brtvene trake oko prozora i vrata smanjit ćete toplinske gubitke u zimskom periodu. Cijena trake je oko četiri kune po metru i godišnje se tako može uštedjeti i do 200 kuna za troškove grijanja (za kuću od oko 150 četvornih metara u Zagrebu).
No, mnogo je bolje neadekvatne prozore zamijeniti novima. Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru stanovanja. Novi prozori imaju dva do tri puta manje toplinske gubitke od starih i stoga ih upravo u ljetnim mjesecima naši građani učestalo mijenjaju. No, pri tome su često u nedoumici kakve prozore treba kupiti, drvene, aluminijske ili plastične? Kakve karakteristike ti prozori moraju imati, kakvo staklo, kakve su garancije? Recimo stoga nešto i o tome.
Karakteristike prozora
Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su:
Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti manji od 1,8 W/m2K. Drvo je ekološki materijal, plastika se najlakše održava, a aluminij je najčvršći. Tako kaže literatura. No, tržište ima svoje zakonitosti i svoja pravila i ona ponajviše utječu na potrošača. U posljednjih petnaestak godina, drvo je izgubilo primat u odnosu na PVC i aluminij i ti se materijali danas najviše koriste, kako u sanaciji i renoviranju vanjske stolarije, tako i u novogradnji. Iako ekološki najprihvatljivije, drvo je izgubilo bitku s PVC prozorima koji se danas ugrađuju kao jedini izbor za opremanje u novoizgrađenim objektima, posebice kada se radi o stanogradnji, dok je aluminij prvi izbor u gradnji poslovnih zgrada. Jedino će kupci dubljeg džepa i investitori koji grade za elitu posegnuti za drvenom stolarijom i to onom najbolje kvalitete ili za kombinacijom drvo-aluminij, koja je još bolji i kvalitetniji izbor.
ALU, drvena ili PVC stolarija?
Kada se radi o aluminijskom prozoru bolji je izbor onaj koji ima termički most, jer aluminij nije materijal koji je izolator i zimi dolazi do kondenzacije. Proizvođači aluminijske stolarije stoga izrađuje profile s više komora s time da je jedna od njih od polimera koji sprečava orošenje stakla. Takav aluminijski okvir s termičkim mostom je i do 35 posto skuplji od običnog. Aluminij je izuzetno osjetljiv na prisutnost soli u zraku (efekt galvanskog članka) koja uzrokuje pojavu izbijanja soli na površini aluminija pa je potrebno okvir zaštititi premazima.
Drveni prozori tradicionalno su ugrađivani u našim krajevima. Drvo, kao prirodni materijal ima veliku sposobnost upijanja vlage i može nabubriti, a to za stolariju nije dobra karakteristika. Stoga drvo treba dobro zaštititi od vlage. No, zaštita drva nije dugotrajna i drvena stolarija iziskuje održavanje s vremena na vrijeme. Osim toga, svjetlost razara površinski sloj drva i dovodi do promjene boje, dolazi do stvaranja pukotina i do erozije. Treba ga zaštititi i od bioloških štetočina, npr. gljivica koje izazivaju trulež. Sve to odbija kupca od drvene stolarije iako je ona ekološki prihvatljiva i u ugođajnom smislu topla varijanta.
PVC stolarija neosjetljiva je na vlagu. Osvojila je svijet uzduž i poprijeko, a izmišljena je za uporabu u graditeljstvu daleke 1953. u Njemačkoj. Od prvog PVC prozora do danas godine su i godine usavršavanja tako da su današnji materijali i ekološki i reciklirajući. Osim što je najjeftinija varijanta za investitora, vole je i korisnici, jer se lako održava. Dovoljno ju je povremeno oprati sa spužvom i običnim deterdžentom za pranje suđa, okove nakapati strojnim uljem jednom u godini, a brtve parafinskim uljem pred zimu. Međutim, sve je više stručnjaka koji je ne vole zbog nekih mana koje su očite. Osjetljiva je na sunce, što će se najprije vidjeti na nekoj tamnijoj boji, poslije nekoliko godina mogu se pojaviti pjegice koje se ne daju otkloniti. PVC nije pogodan za morske krajeve, no unatoč tome najčešće se ugrađuje u primorju i to ne samo pri novoj gradnji nego i kod renoviranja. Kod požara ima najlošije karakteristike; dok se drvo dobro drži i tinja polako, PVC gori brzo i stvara veliki dim.
Umjesto zaključka nudimo kompromis. Odlučiti se treba za varijantu koju financijski možemo podnijeti, koja nas neće opteretiti dodatnim troškovima i koja će biti ono što je najvažnije kod adaptacije - energetski efikasna i učinkovita stolarija koja će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u stambenom prostoru. (A. Ž.)
Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru stanovanja. Novi prozori imaju dva do tri puta manje toplinske gubitke od starih
U posljednjih petnaestak godina, drvo je izgubilo primat u odnosu na PVC i aluminij i ti se materijali danas najviše koriste, kako u sanaciji i renoviranju vanjske stolarije, tako i u novogradnji
Kada se radi o aluminijskom prozoru bolji je izbor onaj koji ima termički most, jer aluminij nije materijal koji je izolator i zimi dolazi do kondenzacije
PVC stolarija neosjetljiva je na vlagu. Osim što je najjeftinija varijanta za investitora, vole je i korisnici, jer se lako održava.
