Ulaz za korisnike

Izolacija krova - Izolacija kosih krovova

|
Izolacija krova - Izolacija kosih krovova
 
Izolacija krova - Izolacija kosih krovova
Kosi krov nudi prednosti naročito u područjima s puno oborina(odvodnja oborinskih voda funkcionira bez problema).

Osim toga preko pokretne konstrukcije (rogovi, stropni pokrov) mogu se izjednačavati eventualna nastala naprezanja na omotaču krova . Uglavnom se prostor ispod konstrukcije kosog krova koristi kao skladište ili ostava. Da bi se taj prostor zaštitio od vlage, prašine i nanosa snijega ugrađuje se na rogove drvena oplata obložena kartonom, ili se ispod krovnog pokrova ugrađuje traka za donje naprezanje.

U pravilu se učinkovita toplinska izolacija kosih krovova može realizirati na dva načina:

Izolacija stropa posljednje etaže, ukoliko se krovište neće dalje nadograđivati, već će se koristiti kao skladište ili ostava. Kod ove konstrukcije nezagrijani zrak u prostoriji može preuzimati zadaću termičkog pufera između gornjeg zagrijavanog kata i zraka okoliša. Izolacija stropa kata koji leži unutra izvodi se građevinsko-tehnički bez problema. Zato ovdje o tome neće biti detaljno riječi.

Detaljnije će međutim biti riječi o mogućnostima izvedbe katne-stropne izolacije u poglavlju “Izolacija stropa”.

Izolacija krovnih kosina

Napredovanjem stupnja gradnje objekta za stanovanje sve je izraženija težnja da se prostor tavana ispod krova iskoristi u svrhe stanovanja, što naravno iziskuje potpuno drugačije zahtjeve u pogledu toplinske izolacije. Tu se razlikuje 5 različitih konstrukcijskih principa : izolacija preko rogova, izolacija između i ispod rogova, izolacija između i iznad rogova, izolacija između rogova i vanjska izolacija.

Izolacija preko rogova

Velika prednost te konstrukcije je nepostojanje toplinskih mostova, ako se koristi izolacijski sustav bez fuga. Nosiva donja konstrukcija se štiti od utjecaja atomsferilija i promjena temperatura, te se može uvjetovano vanjskom izolacijom integrirati kao oblikovni element (vidljiva greda) u unutarnje arhitektonsko projektiranje . Konstruktivna posebnost ove varijante leži u dificilnom priključku paronepropusne folije u području krovne okapnice na prstenasta sidra.

Izolacija ispod i između rogova

Primjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi računa da se svakako koriste rogovi odgovarajuće visine od 16 do 20 cm. Između dva nivoa izolacije može se bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji leži ispod krovnih rogova ne smije prekoračiti jednu četvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija između i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala, te se može projektirati za realizaciju “standardnih objekata s nižom energijom”.

Izolacija ispod i između rogova

Primjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi računa da se svakako koriste rogovi odgovarajuće visine od 16 do 20 cm. Između dva nivoa izolacije može se bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji leži ispod krovnih rogova ne smije prekoračiti jednu četvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija između i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala, te se može projektirati za realizaciju “standardnih objekata s nižom energijom”.

Izolacija između i preko rogova

Ukoliko raspoloživa visina rogova nije dovoljna za ugradnju željenih debljina izolacijskog materijala može se kao dopuna izolaciji između rogova montirati dopunski izolacijski sloj preko rogova. Prostor krovišta se izborom ove varijante neće smanjiti.

Izolacija između rogova

Ukoliko se izolacijski materijal ugrađuje isključivo između rogova, treba računati e efektom toplinskih mostova masivnih greda. Veliki udio pozicija s fugama (izolacijski materijal-priključak greda) konfrontira se s prednaprezanjem izolacijskog materijala. Ukoliko se s obje strane rogova nalazi nepropusna oplata može se koristiti izolacijski materijal na napuhavanje.

Vanjska izolacija

Vanjska se izolacija može postaviti na masivnu krovnu konstrukciju, najčešće lagani beton debljine od ca. 20 cm. Konstrukcija se u bitnom može usporediti s vanjskom zidnom izolacijom na otraga ventiliranim fasadama. Ta konstrukcija se projektira za zadovoljavanje pooštrenih zahtjeva u pogledu zvučne izolacije i zaštite od požara(npr. na objektima za stanovanje u blizini zranih luka).

Izolacija ravnih krovova

Kao ravni krov se označava krov s nagibom od 0-10 stupnjeva. Koriste se uglavnom u industrogradnji i većim stambenim kompleksima , rjeđe na obiteljskim kućama. U usporedbi s kosim krovovima ravni krovovi se analiziraju kritičnije u pogledu kkriterija za odvodnju oborinskih voda i garancije nepropusnosti( stvaranje lokvi, sprečavanje zamrzavanja odvoda u razdobljima hladnoće i mraza).

Ravni krovovi se dijele prema dva konstrukcijska principa: jednokrilni ili krovovi bez ventilacije, odnosno inverzni dvokrilni ili ventilirani krovovi.

Izolacija kod ravnih krovova bez ventilacije

Karakteristika ravnih krovova bez ventilacije jeste konstruktivno jedinstvo krovnog omotača –sloja toplinske izolacije i krovne nosive konstrukcije.. Nepropusnost krova realizira se preko sloja toplinske izolacije i nosive konstrukcije i mora se zaštiti od utjecaja ekstremnih izmjena vanjske temperature i sunčeva zračenja( npr. zasipom šljunka).

Ugrađene izolacijske ploče moraju ispunjavati najmanje zahtjeve klase građevinskog materijala B2 te posjedovati tlačnu čvrstoću prilagođenu kasnijem opterećenju krova.Specijalni slučaj ravnog krova bez ventilacije predstavlju inverzni krovovi koji osiguravaju zaštitu krovnog omotača drugačijim redoslijedom slojeva preko toplinske izolacije.

Toplinska izolacija treba indicirati vrlo mali stupanj preuzimanja vlage , jer u protivnom bi kod većih količina oborina bila natopljena vodom. U obzir treba uzeti povećanje protoka topline vodeći brigu o parametru za natapanje vodom. Izolacija je od eventualnog izranjanja osiguarana teškim osloncem.

Izolacija kod ventiliranih krovova

Ventilirani krovovi običn imaju donju konstrukciju od drveta, rjeđe masivnu donju konstrukciju od armiranog betona. Izvođenje difundirane vlage u vanjski zrak se vrši strujanjem u sloj zraka između rogova i sloja toplinske izolacije i donje zatezne trake. Sloj zraka je preko ulaznih i izlaznih otvora, raspoređenih na ivici krova, povezan s vanjskim zrakom.

Venntilirani šuplji prostor se ili osigurava izračunskim dokazivanjem ili pridržavanjem zadanih vrijednosti prema europskoj normi 4108. Prilikom odabira izolacijskog materijala treba voditi računa da to ne bude materijal sklon bubrenju, kako bi se izbjeglo sužavanje poprečnog presjeka u ventiliranom šupljem prostoru, dok vlakneni izolacijski materijal mora posjedovati dovoljnu mehaničku čvrstoću odnosno dodatno pokrivanje.

Materijali