Ulaz za korisnike

Izrada dokumenta Arhitektonske politike

|
Izrada dokumenta Arhitektonske politike
 
Izrada dokumenta Arhitektonske politike
Inicijativa za izradu i donošenje dokumenta Arhitektonske politike pokrenuta je od strane Razreda arhitekata HKAIG i Udruženja hrvatskih arhitekata na 1. kongresu hrvatskih arhitekata 2004. godine, te nastavljena na 2. kongresu hrvatskih arhitekata 2007. godine.
U sklopu 3. kongresa hrvatskih arhitekata Apolitika 2013., održanom 2010. godine, promovirane su smjernice za izradu hrvatske arhitektonske politike te je započeto sa radom na definiranju i izradi dokumenta. Prepoznavanje mjesta arhitekture, u smislu njezine kulturne, estetske i društvene vrijednosti, dovelo je do potpisivanja zajedničke Izjave Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Savjeta za prostorno uređenje Republike Hrvatske, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata, kojom su se obvezali na promicanje i aktivno sudjelovanje u aktivnostima vezanim za donošenje dokumenta, čime je započeto stvaranje nacionalne platforme.

Očuvani prirodni okoliš, kvalitetan izgrađeni okoliš kao i primjereno krajobrazno uređenje temeljna su prava svakog čovjeka, kao i preduvjet ekonomskog i socijalnog razvoja. Visoka kvaliteta izgrađenog okoliša predstavlja javni interes, ona nije rezultat slučajnosti, već se stvara neposrednim, savjesnim i koordiniranim djelovanjem arhitektonske i relevantnih struka, uz visoku društvenu svijest i političku volju. U konačnici, izrada dokumenta vodi cilju poboljšanja arhitektonske produkcije, a samim time i sveukupnog izgrađenog okoliša, što treba promatrati kao proces.

Društvo koje cijeni i razumije prostor koji ga okružuje od vitalnog je značenja za postizanje kvalitetno izgrađenoga okoliša, te je stoga potrebno provoditi stalne aktivnosti na razini cijele populacije. Dokument Arhitektonske politike kojim se iskazuje javni interes za kvalitetu sveukupnog izgrađenog okoliša, nužno će postati dio politike kao katalizator procesa održivog razvoja, brige o javnom prostoru, unapređenja oblikovnih vrijednosti zasnovanih na lokalnim specifičnostima, zaštiti zdravlja, klime i sigurnosti.

Na 3. kongresu hrvatskih arhitekata Apolitika 2013. kroz Smjernice arhitektonske politike prepoznata su tri glavna cilja :

1. Kultura građenja kao preduvjet za kvalitetu izgrađenog okoliša Kultura građenja je dugotrajan proces razvoja izgrađenog okoliša i našeg odnosa prema njemu, kojim utječemo na podizanje razine njegove kvalitete. Podizanje razine kulture građenja neophodan je preduvjet da briga za izgrađeni okoliš postane briga svih nas.

2. Kvaliteta izgrađenog okoliša kao osnova za dobar život svakog pojedinca Život svakog pojedinca bit će bogatiji u atraktivnim, inspirativnim i funkcionalno oblikovanim građevinama i prostorima koji ih okružuju. Izgrađeni okoliš treba biti poticajan životni ambijent, njegova visoka kvaliteta predstavlja osnovu za kvalitetu naših života.

3. Kvalitetna arhitektura kao osnova nacionalnog razvoja i napretka Arhitektura zbog svoje sveprisutnosti utječe na društvo u cjelini. Prepoznatljiva i kvalitetna arhitektura ima potencijal pokretanja nacionalnog razvoja i napretka, te pozitivni utjecaj na kvalitetnije pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom planu.

U nastavku aktivnosti na izradi dokumenta, ministar Branko Bačić donio je Odluku o imenovanju međuresorne Radne skupine za izradu Prijedloga dokumenta Arhitektonske politike u kojoj sudjeluju predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Savjeta za prostorno uređenje Republike Hrvatske, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Udruženja hrvatskih arhitekata. U izradu se trebaju uključiti svi zainteresirani predstavnici stručne javnosti s ciljem da se postigne stručni i društveni konsenzus o budućem razvitku izgrađenog okoliša, te odrede ciljevi, smjernice i mjere provedbe za njegov dugoročan i kvalitetan razvoj.

U Zagrebu, 26. rujna 2011.godine

Za Radnu skupinu, dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.

uha

Materijali