Ulaz za korisnike

Izuzetan projekt koji je podijelio njemačku javnost

Izuzetan projekt koji je podijelio njemačku javnost
 
Izuzetan projekt koji je podijelio njemačku javnost
Hrvatski građevinari nedavno su posjetili gradilište kontroverznog projekta Stuttgart 21. Radovi na gradilištu novog stuttgartskog kolodvora, koji će omogućiti dolazak i odlazak čak 250 vlakova dnevno, kasne zbog čestih prosvjeda njemačkih građana, ali i nedostatka kvalificirane radne snage

Vezano uz dugo najavljivane projekte osuvremenjavanja željeznièkog prometa u Hrvatskoji podizanja kvalitete usluge na standard EU, članovi Društva inženjera iz Nove Gradiške, Požege i Slavonskog Broda posjetili su gradilište kontroverznog projekta Stuttgart 21.

Ondje trenutno traju radovi na dugo godina najavljivanomi planiranom projektu izgradnje novog podzemnog željeznièkog kolodvora i tunela pokraj postojećeg glavnog željezničkog kolodvora Stuttgarta u svrhu prestrukturiranja željezničkog čèvora toga grada koji će metropolu njemačkog jugozapada povezati s trasom željezničke pruge Pariz-Stuttgart-München-Beč-Budimpešta.

Željeznica za Europu

‘Stuttgart–Ulm’ je ključna investicija u prometnu budućnost savezne pokrajine Baden-Württemberg. Nova željeznička linija bit će sastavni dio nove europske ‘Magistrale za Europu’ koja povezuje gradove i regije s više od 34 milijuna stanovnika.

Karlsruhe, Stuttgart i Ulm su u sredini ove 1500 km duge željezničke linije Paris-Strassbourg-München-Beč-Bratislava-Budimpešta.

Kao poveznica zapada i istoka Europe, ‘Magistrala za Europu’ čini kralješnicu paneuropske željeznièke mreže. Modernizacija postojeće infrastrukture nužna je za stvaranje pretpostavki bržem ekonomskom, političkom i kulturalnom povezivanju Zapadne i Istočne Europe.

Uspostavom ove poveznice omogućit će se brže povezivanje u međunarodnom prometu na dugim rutama; alternativa za brzorastuæi cestovni i zračni promet i znatno brže povezivanje cijele regije.

Inicijativa ‘Magistrale za Europu’ je podržana od strane mnogih gradova, regija, gospodarskih komora Francuske, Njemačke, Austrije i Mađarske. Stuttgart, Karlsruhe i i Ulm su također dio ove inicijative.

Financiranje projekta

Planirana vrijednost rekonstrukcije željezničkog čvora Stuttgart varira u procjenama. U ovom trenutku procjenjuje se na 4,6 mlrd eura što ga čini jednim od največih projekata u Europi u ovom trenutku. Usporedbe radi– 1993. kada se započelo s planiranjem ovoga poduhvata planirana vrijednost je bila 2,0 mlrd njemčkih maraka.

U međuvremenu je zahvat proširen, provedena su dodatna podzemna istraživanja čiji rezultati su uvjetovali primjenu novih tehnologija i načina gradnje; podignuti su ekološki standardi; cijena energenata, materijala i rada se povećala, a samim time i vrijednost zemljišta na kojemu (i ispod kojega) se odvija gradnja.

Investitori ovoga poduhvata su: Savezna Vlada kroz Ministarstvo prometa, Savezna pokrajina Baden-Württemberg, Deutsche Bahn (Njemačke željeznice) sa 50 posto sredstava, a ostatak će osigurati grad Stuttgart, regija Stuttgart te zračna luka Stuttgart.

Procjena je da će nova željeznička linija Wendlingen-Ulm koštati oko 2 mlrd eura čije troškove će snositi Savezna vlada i pokrajina.

Brza alternativa

‘Kraće i brže’ – jedna je od krilatica koja prati ovaj projekt. Cijela pokrajina Baden-Württemberg će profitirati odizgradnje ove željezničke poveznice.

Rekonstrukcijom i izgradnjom željezničkog čvora Stuttgart zajedno s izgradnjom pruge prema Ulmu omogućit će se značajna ekspanzija željezničkog prometa kako na međunarodnim relacijama tako i na lokalnom – prigradskom nivou uz istovremeno bitno skraćivanje vremena putovanja.

Novi glavni kolodvor u Stuttgartu projektiranje kao prolazni koji će kroz sustav prstena biti povezan s regionalnom i međunarodnom željezničkom mrežom u svim smjerovima (Feurbach, Bad Cannstatt, Untertürkheim i tunel Filder). Stuttgart je smještenu kotlini u koju će vlakovi ulaziti i izlaziti kroz tunele. S novom poveznicom prema zračnoj luci Stuttgart i velesajmu osigurat će se optimalno povezivanje cijele Filder regije (područje oko Stuttgarta, op.a.). U budućnosti, željeznički promet prema istoku Europe prolazit će modernom trasom Stuttgart- Ulm.

Povezivanje regija

Ciljevi ove transformacije su postizanje minimalne potrebe za presjedanjem iz vlaka u vlak, kraće zaustavljanje na kolodvorima i bitno smanjenje cestovnog prometa u regiji. Današnji kolodvor u Stuttgartu ima osam perona sa 16 slijepih kolosijeka. Novi kolodvor, u cijelosti smješten ispod razine tla imat će četiri perona duljine po 420 m sa 8 prolaznih kolosijeka, a za što su sve analize prometnih aktivnosti pokazale da će se na ovaj način omogućiti nesmetan dolazaki odlazak cca. 250 vlakova dnevno (u odnosu na današnjih 130). Ujedno će se eliminirati potreba za okretanjem ICE i ostalih vlakova koji ujedno na prilazu kolodvoru iz sigurnosnih razloga moraju usporiti na 40 km/h. Izgradnjom nove, dvokolosječne trase pruge omogućit će se postizanje brzina do 250 km/h tako da će se put do Ulma skratiti sa sadašnjih 58 minuta na svega 25 minuta (gledano iz našega aspekta to je ekvivalent udaljenosti Zagreb – Novska). Kao dodatak današnjem S-Bahn prometu (‘laka’ željeznica) kroz Stuttgart uvest će se prigradski vlakovi koji će povezivati područje Fildera sa susjednim Tübingenom i Horbom. Prometni stručnjaci sa Sveučilišta Stuttgart prognoziraju da će cca. 18 milijuna putnika godišnje prijeći sa cestovnog na željeznički promet što će smanjiti potrebu za proširenjem preopterećenih prometnica u regiji Filder (ekvivalent županijskih cesta). Izgradnjom željezničkog kolodvora u sklopu terminala zračne luke skratit će se vrijeme putovanja odsredišta grada na svega 8 minuta (trenutno se ova udaljenost lakom željeznicom prevali za 27 minuta).

Međunarodni promet

U budućnosti glavnina željezničkog prometa će se prebaciti na modernu trasu Stuttgart-Ulm. Ova željeznička linija svojim najvećim dijelom prati autocestu A8 čime će se izbjeći dijelovi stare trase poputuspona prema Geislinger Steigeu gdje se vozi brzinom od ‘samo’ 70 km/h. Ova nova trasa će se koristiti primarno za međunarodni i tranzitni promet, ali će ujedno omogućiti  unaprijeđenja lokalnog i regionalnog prometa na ovom području.

Nisu samo tračnice i peroni to što čini učinkovitost kolodvora nego prije svega i prilazni kolosijeci. Iako današnji glavni kolodvor ima 16 kolosijeka, samo je 5 prilaznih što čini usko grlo kod dolazaka i odlazaka vlakova. Preobrazbom kolodvora u prolazni – dobit će se 8 prilaznih kolosijeka čime će se bitno ubrzati cjelokupni promet – ukrcaji, iskrcaji kao i vrijeme zaustavljanja / ubrzanja – a ovim povećanjem kapaciteta najviše će profitirati tzv. long-distance linije. Ovim potezom, ujedno će se omoguæiti brže veze što će dovesti do povećanja kapaciteta kojima nema premca nigdje u Europi. Kroz kolodvor će prolaziti po četiri brza vlaka iz i prema Manheimu i Karlsruheu svakog sata.

Novi kolodvori

Tri nova kolodvora – glavni kolodvor Stuttgart, kolodvor Flughafen/Messe (zračna luka / velesajam) i Mittnachtstrasse S-Bahn(kolodvor lake željeznice) – podići će efikasnost cijeloga prometnog čvora. Pristup do željeznice postat će jednostavniji iprikladniji za mnoge putnike, a putovanje vlakom će učiniti bržim i ugodnijim.

Glavni kolodvor Stuttgart

Postojeći putnički željeznieki terminal u Stuttgartu bit ae zamijenjen prolaznim kolodvorom s osam kolosijeka koji će biti smješteni ispod razine tla, a okomito na postojeće. Denivelacijom današnje željezničke pruge, 11 m ispod razine sadašnjih tračnica, osigurat će se ~100 ha novog građevinskog zemljišta. 60 posto lokacije postojećeg kolodvora, ložionice, putničko- tehničkog kolodvora i pristupnih pruga iskoristit će se za izgradnju novih poslovnih i stambenih objekata u samom centru grada, dok će se na preostalih 40 posto proširiti postojeći gradski park (cca 25.000 stanova i niz poslovnih zgrada koje će oformiti novo financijsko i poslovno središte). Iako će broj perona i kolosijeka biti prepolovljen, kolodvor će moći zaprimati znatno veći broj vlakova u dolasku i odlasku. Staklene kupole koje propuštaju dnevno svjetlo u podzemni dio građevine su iskoraku modernoj arhitekturi koja će ovaj objekt učiniti reprezentativnim primjerkom moderne gradnje. Još jedna neobičnost je da će krov novog putničkog terminala ujedno biti podloga za izgradnju novog trga – Strassburger Platz, koji je izravno naslonjen na postojeći Schlossgarten Park. Trenutno se izvode radovi na rušenju južnog dijela glavnog željezničkog kolodvora (u sklopu dok se svi preostali dijelovi objekta ruše. Zgrada kolodvora građena je za vrijeme trajanja 1. svjetskog rata, a po svojim arhitektonskim obilježjima, neoromaničkom stilu, pogreškom bi se lako mogla smjestiti u razdoblje koje je uslijedilo 20 godina kasnije. Projektant je bio Paul Bonatz. Sačuvani objekti postat će pristupni dio novom podzemnom dijelu kolodvora.

Intermodalno povezivanje

Danas nužni načini putovanja obuhvaćaju kombinaciju više različitih oblika transporta. Jedan od ciljeva prometne strategijeovoga kraja je izgradnja ‘pametnih’ veza. Zračna luka Stuttgart postat će jedan od čvorova ovakve mreže. Međunarodni i domaći zračni promet imat će optimalnu povezanost sa željezniekom mrežom u regionalnom, prigradskom i gradskom prometu, a također će imati pristup lako dostupnim prilazima autocesti A8. Ovo će omogućiti zračnoj luci Stuttgart nove kvalitetnije veze sa željezniekom mrežom kao i obrnuto – vezu željezniekog sa zrčenim prometom. Novi željeznieki kolodvor u sklopu zračne lukeprimarna je briga pokrajine Baden- Württemberg  kao poveznice zračnogi željezniekog prometa u cijelosti kompatibilnim sastrateškim odrednicama Savezne vlade i Europske unije.

Od Stuttgarta do Ulma

Nakon višegodišnjeg planiranja, građevinski radovi su započeli 2010. godine, a planirani rok završetka i otvorenje je druga polovica 2019. Prema planiranoj dinamici izvođenja radova do sada se kasni cca. 6 mjeseci. Glavni razlozi zakašnjenja leže u učestalim prosvjedima stanovnika Stuttgarta protiv izgradnje novoga kolodvora te u nedostatku stručne radne snage.

Sam projekt Stuttgart 21 podijeljen je u 7 faza:

- nizinski dio uključivo glavni kolodvor
- tunel Filder
- područje zračne luke
- rubno područje regije Filder
- Feuerbach i Bad Cannstatt–poveznica s lakom željeznicom
- poveznica s područjem Untertürkheim
- pomoćno čvorište u Untertürkheimu.

Izgradnja tunela

Ugrubo, gotovo polovica od 117 kilometara duge nove trase prema Ulmu prolazit će kroz 20 tunela. Ovi tuneli su jedan od glavnih elemenata cijelog projekta: u budućnosti vlakovi će prolaziti ispod centra Stuttgarta. Tunel Filder će značajno skratiti duljinu puta prema zračnojluci, a ujedno povećava iskorištenost prostora. Spuštanje željeznice u tunel ujedno bitno snižava razinu buke.

Metode koje će se koristiti za izgradnju tunela prvenstveno ovise o geološkim karakteristikama terena. 9.500 metara dug tunel Filder je izvrstan primjer za prezentaciju metoda korištenih za izgradnju tunela. Ovaj tunel presijeca sve slojeve terena narubu kotline i uz glavni kolodvor čini glavni i ujedno najskuplji dio projekta.

Tunel je dio nove trase prema Ulmu koja ujedno povezuje Stuttgart s južnim dijelom regije. Tunel ima maksimalni uzdužni nagib od 2,5% i visinsku razliku od približno 150 m. Na putu prema zračnoj luci, u svega 8 minuta vlakovi će prolaziti kroz slojeve vapnenca, sedimentnih stijena i ilovače.

Iskop tunela uvelike utječe na stabilnost okolnog tla i stijena. Ukoliko je nadsloj iznad tjemena tunela pretanak moguć je nastanak slijeganja koja bi posljedično uzrokovala i štete na zgradama koje se nalaze u blizini trase tunela. Kao preventivna mjera od nastupa ovakvih događaja, Deutsche Bahn obvezne su poduzeti sve potrebne mjere (o svom trošku) kako bi se napravila stabilizacija tla i sve građevine kontinuirano održavale u stabilnomi uporabivom stanju. Ovo uključuje kontinuirana ispitivanja koja se sastoje od probnih bušotina, mjerenja razine podzemne vode, mjerenja pomaka, itd...

Prosvjedi protiv gradnje

U trenutku početka radova na rušenju postojećeg kolodvora, svaki kamion koji je s gradilišta odvozio otpadni materijal osiguravale su na desetine policajaca zbog velikih prosvjeda stanovnika što također utječe na povećanje troškova. Sredinom prošle godine prosvjedi su doživjeli kulminaciju te se u više navrata okupilo preko 100.000 prosvjednika. Još jedna odaktivnosti koja je podigla javnost na noge bila je rušenje drveća u središnjem ‘zelenom’ pojasu (ukupno je porušeno 225 stabala) inače jednom od karakteristika Stuttgarta.

Rezultati referenduma

Referendum o gradnji novog kolodvora u Stuttgartu održan je 27. studenog 2011. godine. Za je bilo 58,8 posto građana. Iako se na prvi pogled doima da je projekt dobio veliku potporu javnosti, na referendum je izašlo svega 38 posto birača. Švicarska konzultantska kuća SMA provela je ‘stress test’ projekta sa zaključnom ocjenom da je projekt i dalje financijski održiv unatoč bitnom povećanju financijskog opsega.

w w w . pro g r a d nj a .hr

Materijali

  • Novi
kolodvor:
U pozadini
je stari
toranj
i središnji
dio ‘starog’
kolodvora

    Novi kolodvor: U pozadini je stari toranj i središnji dio ‘starog’ kolodvora

  • Ovdje
završavaju
mogućnosti
staroga
kolodvora.
Stuttgart
21 dolazi

    Ovdje završavaju mogućnosti staroga kolodvora. Stuttgart 21 dolazi

  • Maketa novoga kolodvora

    Maketa novoga kolodvora

  • Prosvjedi protiv gradnje

    Prosvjedi protiv gradnje