Ulaz za korisnike

Izvedba i sigurnost prilikom sječe stabala

|
Izvedba i sigurnost prilikom sječe stabala
 
Izvedba i sigurnost prilikom sječe stabala
Izvedba i sigurnost prilikom sječe stabala

Bilo da se radi o sječi stabala na posjedu ili u vrtu oni koji te radove izvode u vlastitom aranžmanu moraju voditi računa o više faktora. S jedne strane to se odnosi na poštivanje zakonskih propisa sadržanih u lokalnim pravilnicima o zaštiti drveća te zakona o zaštiti prirode pojedinih saveznih država.

Sljedeću točku čini tema zaštita na radu i sigurnost. Osim najmanjih mogućih zahtjeva u pogledu adekvatne zaštitne radne odjeće te pridržavanje uputa o rukovanju lančanom pilom dat ćemo Vam još nekoliko uputa koje treba uzeti u obzir prilikom sječe stabala.

U najvažnije kriterije koje treba uzeti u obzir ubrajaju se svakako lokacija i visina stabla koje se siječe. Ukoliko se radi o voćki u vlastitom vrtu onda ta točka i nije toliko bitna. Ako se međutim radi o drvetu s neugodnim pravcem pada koji može izazvati oštećenja na objektu, instalacijama te susjednim posjedima onda je ta točka itekako bitna. Tu se naime radi o takozvanoj problematičnoj sječi koju svakako treba prepustiti stručnim poduzećima koja se bave sječom stabala. Takve stručno verzirane firme raspolažu neophodnim iskustvom potrebnim za izvođenje radova na sječi stabala bez značajnijeg rizika.

To se ipak odvaži izvesti takve radove samostalno, primjerice uz pomoć podiznog radnog podesta, taj ne samo da mora biti spreman za rad na visini, već tim radovima mora pristupiti savjesno. Tu se ubrajaju dogovori s nadležnim energetskim poduzećima za eventualno iskapčanje nadzemnog voda, zatim eventualna privremena blokada prometnice u slučaju da se stablo nalazi u blizini javnih puteva i cesta.

Takav podizni podest može se posuditi u centrima koji se bave iznajmljivanjem građevinskih strojeva. Do srednje visine dizanja mogu se bez problema premještati i većim osobnim vozilom. Često takav podizni radni podest nije dovoljan za rezanje većeg stabla zato je za osiguranje neophodna i dizalica. Prije ili kasnije hobist ili sam svoj kućni majstor osjeća se u takvim situacijama preopterećenim. Povoljna alternativa koju ne smijemo zaboraviti spomenuti jeste tehnika penjanja. Velika prednost tehnike penjanja sastoji se u činjenici da nisu potrebni troškovi radnog podesta, dizalice, a s druge strane može se koristiti tamo gdje niti dizalica niti radni podest ne stanu, recimo u uskim unutarnjim dvorištima ili na posjedima kroz koje se ne može prolaziti.

Smjer obaranja stabla određuje sjekač, uzimajući u obzir opasnosti koje mu prijete posebno u uvjetima guste sastojine, jako strmog ili stjenovitog terena, nagnutih, šupljih, djelomično sasušenih stabala i stabala sa jednostranom krošnjom.

Pri utvrđivanju smjera pada stabla sjekač mora uzeti u obzir težište stabla, mogućnost odstupanja u toku rušenja stabla, daljnju obradu oborenog stabla, uvjete privlačenja drvnih sortimenata i prirodne prepreke.

Prije početka sječe stabla teren na mjestu rada se mora očistiti i izvršiti provjera slobodno visećih grana u krošnji stabla koje se obara i susjednih stabala kako bi se osigurali uvjeti za siguran rad.

 Ako je promjer stabla na mjestu prereza veći od dvostruke dužine efektivnog dijela vodilice ili ako zadebljanje žile na mjestu prereza povećava promjer stabla za više od 30 cm mora se prije obaranja stabla izvršiti oblikovanje žilišta. Oblikovanje žilišta stabla smije se u slučajevima navedenim u prethodnom stavu izvršiti samo ako je centralni dio stabla zdrav i bez šupljina.

 Sa strane na koju stablo treba pasti mora se na mjestu prereza izvaditi isječak tako da se u stablu napravi klinasti zasjek dubok 1/4 do 1/3 promjera stabla čiji kut iznosi približno 35 stupnjeva. Rez pile sa suprotne strane mora završavati 2-5 cm iznad donjeg ruba zasjeka.

Klinasti zasjek kod stabla promjera do 30 cm može biti dubok i do 1/2 njegovog promjera. Ako je promjer stabla na mjestu reza veći od dvostruke dužine vodilice, klinasti zasjek treba produbiti prema centralnom dijelu poprečnog presjeka, s tim da se ostavljaju neprerezani krajevi dužine rubova najmanje 15 cm.

 Nakon izrade klinastog zasjeka, sjekač je dužan provjeriti ispravnost njegove izrade odnosno utvrđenog smjera obaranja stabla. Pri izradi reza sa suprotne strane klinastog zasjeka sjekač je dužan primijeniti odgovarajuću tehnologiju reza, kojom se osigurava sigurno obaranje stabla (normalni, ubodni, lepezasti i drugi rez). 

Između reza i klinastog zasjeka mora se na mjestu prereza stabla ostaviti odgovarajuća prelomnica (pero) širine 2 do 6 cm ovisno o debljini stabla. 

Pri obaranju stabla u zonama opasnosti uz susjedne objekte kao što su prometnice, stambene zgrade, električi vodovi, drugi objekti i sl. moraju se poduzimati dodatne mjere sigurnosti.  Obaranje stabla mora se izvoditi na način da ne doše do uklještenja - zaustave oborenog stabla na susjednom stablu.

Iznimno u slučaju uklještenja stabla obaranje se vrši na siguran način upotrebom odgovarajućih sredstava rada (traktori, vitla i specijalni uređaji). Za obaranje stabla u pravilu se upotrebljavaju klinovi. Klinovi se izrađuju od plastike, lakog metala ili drva. Nije dopušteno koristiti sjekiru umjesto klina. Ako se koriste klinovi izrađeni od lakog metala ili plastike njihovi listovi moraju biti rebrasti i obrnuto nazubljeni.  

Prije završnog nabijanja klina mora se izvaditi motorna pila iz potpiljka. Za nabijanje klina mora se koristiti malj izrađen od tvrdog i zdravog drveta s okovanim čelom.  

Ako je na jednom panju izraslo više stabala, prilikom sječe mora se svako stablo obarati pojedinačno. Prije početka sječe stabala treba najprije dobro procijeniti u kojem pravcu drvo prirodno raste, odnosno njegov prirodni nagib. Taj pravac u pravilu odgovara i padu drveta prilikom njegove sječe. Osim toga svakako treba osigurati da se u području pada drveta ne zadržavaju neovlaštene osobe, kako ne bi bili ugroženi prilikom pada drveta.

Kao područje pada kod visokog drveća osigurava se kao radijus dvostruka dužina procijenjene visine drveta. U području pada stabla drveta treba osigurati dovoljno slobodnog prostora za manevar kako bi se u slučaju opasnosti bez problema osigurala odstupnica. Kod stabala promjera drveta od 18 do 20 cm (mjereno po visini planiranog presjeka sječe) obavezno napraviti urez u pravcu pada drveta nešto ispod kasnijeg presjeka rezanja/sječe. Taj urez stabilizira pravac pada stabla. Kut otvora ureza mora iznositi najmanje 30° do 45°, bolje 40 do 60°.

Dubina ureza treba iznositi najmanje 20 % i najviše jednu trećinu promjera stabla. Kod recimo promjera stabla od 30 cm u visini presjeka rezanja dubina ureza iznosila bi 6 do 10 cm.

Visinska razlika presjeka rezanja u odnosu na podnožje ureza treba iznositi najmanje 10 % promjera stabla. Kao podnožje ureza stručnjaci označavaju donju vodoravnu površinu ureza. Kod promjera stabla od 30 cm po visini presjeka rezanja presjek mora biti pomaknut najmanje 3 cm iznad podnožja ureza.

Kod sječa stabala treba voditi računa da se presjek rezanja ne reže do ureza. Između presjeka i ureza mora ostati letvica sloma najmanje 10 % od promjera stabla. Ta letvica sloma kod padajućeg drveta djeluje kao spojnica te stabilizira pravac pada stabla.

Materijali