Ulaz za korisnike

Kako do svoje elektrane

|
Kako do svoje elektrane
 
Kako do svoje elektrane
Zbog sve većeg zamaha u lokalnoj potrošnji energije sve više je „malih“ ali i „velikih“ investitora koji imaju želju investirati u proizvodnju energije. Nakon sramežljivih početaka sada imamo zastupljene gotovo sve oblike eksploatacije obnovljivih izvora

Razvojem tržišta električne energije te približavanju EU koja uvjetuje sve veći udio „zelene“ energije javljaju se povoljni momenti za povlaštenu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Setom zakona i pravilnika koji su doneseni ove godine reguliraju se bazne osnove i poticaji za „zelene“ proizvođače, te minimalni udjeli i načini financiranja. U danjem tekstu dat je pregled informacija dobivenih iz Hrvatske regulatorne agencije (HERA) i Hrvatskog operatora tržišta energijom te zakonskih akata.

Zbog sve većeg zamaha u lokalnoj potrošnji energije sve više je „malih“ ali i „velikih“ investitora koji imaju želju investirati u proizvodnju energije. Nakon sramežljivih početaka (Prva hrvatska vjetroelektrana te nekoliko malih hidroelektrana) sada imamo zastupljene gotovo sve oblike eksploatacije obnovljivih izvora, no pravi bum nas zapravo očekuje, a najveći razlozi biti će opisani u slijedećim poglavljima : financijska potpora, obveza otkupa te pritisak EU.

Mehanizmi potpore proizvođačima električne energije iz OIE

Cijena električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije znatno je veća od prosječne proizvodne cijene u klasičnim elektranama. Klimatske promjene, rizici nuklearne proizvodnje, te dodatni troškovi značajnom promjenom cijena fosilnih goriva, potakli su veći interes za oblicima energije, koji će djelomično nadomjestiti fosilna goriva i doprinijeti očuvanju okoliša. U relativno kratkom razdoblju, od osamdesetih godina prošlog stoljeća, potrošači električne i toplinske energije, te potrošači u transportu postaju svjesniji značenja korištenja OIE.

Tome doprinosi i implementacija europske zakonske regulative na donošenje obvezujućih ili poticajnih mjera u uporabi OIE. Troškovi proizvodnje električne energije iz OIE su veći od troškova proizvodnje električne energije iz elektrana koje koriste fosilna goriva i nije konkurentna na tržištu električne energije. Stoga je povlaštenim proizvođačima nužno nadoknaditi veće troškove proizvodnje kroz neki od mehanizama potpore.

U državama Europske Unije postoji nekoliko modela kao mehanizama potpore za poticanje proizvodnje električne energije koja koriste OIE. Većina europskih država ima zakonom regulirani sustav zajamčenih cijena (eng. feed-in system), a to su: Danska, Francuska, Portugal, Luksemburg, Njemačka, Španjolska, Grčka, Nizozemska, Austrija, Estonija, Litva, Slovenija, Češka, Bugarska, Latvija i Mađarska. U Hrvatskoj je također kao mehanizam potpore izabran sustav zajamčenih cijena. Zato Direktiva 2001/77/EK Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe električne energije iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije obvezuje svaku državu članicu EU da zakonom definira neki od mehanizama potpore.

Zakonska regulativa

Zakonska energetska regulativa u Hrvatskoj u kojoj se pravno regulira poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracijskih postrojenja, te način isplate poticaja povlaštenim proizvođačima koji u svojim energetskim postrojenjima proizvode električnu energiju i istu isporučuju u elektroenergetsku mrežu, izrađena je na temelju smjernica europskog zakonodavstva i krovnih energetskih zakona u Hrvatskoj i slijedi spomenuti model. Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti stupili su na snagu u prosincu 2004. godine, dok su podzakonski akti iz područja OIE i kogeneracije koji su 2007. godine stupili na snagu Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 33/2007), Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (Narodne novine br. 33/2007), Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija (Narodne novine br. 33/2007), Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 67/2007) i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (Narodne novine br. 67/2007).

Klimatske promjene, rizici nuklearne proizvodnje, te dodatni troškovi značajnom promjenom cijena fosilnih goriva, potakli su veći interes za oblicima energije, koji će djelomično nadomjestiti fosilna goriva i doprinijeti očuvanju okoliša

Minimalni udio

Temeljem Zakona o tržištu električne energije operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su preuzeti ukupno proizvedenu električnu energiju od povlaštenog proizvođača prigodom angažiranja proizvodnih objekata. Energetski subjekti za opskrbu električnom energijom (opskrbljivači) dužni su preuzeti minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste OIE i kogeneracijskih postrojenja sukladno udjelu koji taj energetski subjekt ostvaruje u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Hrvatskoj, a definiran je Uredbom o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije čija se proizvodnja potiče.

Istom Uredbom je određeno da su energetski subjekti za opskrbu električnom energijom u Hrvatskoj obvezni preuzeti minimalno 5.8% proizvedene električne energije iz postrojenja koja koriste OIE koja se potiče, u ukupnoj potrošnji električne energije u 2010. godini. Sukladno tomu određeno je da su energetski subjekti za opskrbu električnom energijom u Hrvatskoj obvezni preuzeti minimalno 2% proizvedene električne energije iz kogeneracijskih postrojenja koja se potiče, u ukupnoj potrošnji električne energije u 2010. godini. Ova Uredba se ne primjenjuje na električnu energiju proizvedenu u hidroelektranama instalirane snage veće od 10 MW te na električnu energiju proizvedenu u kogeneracijskim postrojenjima u kategoriji javnih toplana koja proizvode električnu i toplinsku energiju radi opskrbe kupaca, a ne za vlastite potrebe.

Proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja se potiče sve dok se tehnološkim razvojem opreme i razvojem tržišta električne energije ne stvore uvjeti za plasman i prodaju električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na otvorenom tržištu električne energije.

Pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja primjenom tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije mogu ostvariti energetski subjekti koji su na temelju rješenja Agencije stekli status povlaštenog proizvođača električne energije. Minimalni udio električne energije određen ovom Uredbom predstavlja osnovu za određivanje dinamike ulaska u pogon povlaštenih proizvođača električne energije čija se proizvodnja potiče te za sklapanje ugovora o otkupu električne energije s operatorom tržišta.

Svu električnu energiju koju proizvedu povlašteni proizvođači električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, a čija se proizvodnja potiče, otkupljuje operator tržišta, odnosno preuzima svaki pojedini opskrbljivač na način i pod uvjetima propisanim ovom Uredbom.

Izvori financiranja

Kako su OIE cjenovno nekonkurentni javlja se sustav poticanja, a ta poticanja se mogu financirati iz naknadi. Prema Uredbi o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, od 1. srpnja 2007. godine počinje naplata naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od svih kupaca električne energije u Republici Hrvatskoj. Sredstva Naknade za poticanje koristit će se za isplatu poticajne cijene koju će Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. plaćati povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (NN 33/2007).

Prikupljanje Naknade za poticanje vršit će se kroz uobičajeni sustav plaćanja električne energije dakle preko uplatnica HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. (pripadnog distribucijskog područja tj. Elektre) ili za povlaštene kupce preko njihovih opskrbljivača.

Povećanje na računima za kupce električne energije s osnova Naknade za poticanje za 2007. godinu iznosit će 0,0089 kuna po kilovatsatu (kn/kWh) + PDV (tj. 0,011 kn/kWh s PDV-om). Svaki kupac može jednostavno izračunati koliko će platiti za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije množenjem iznosa potrošene električne energije (u kWh) s navedenim iznosom Naknade za poticanje (kn/kWh). Ovu naknadu plaćaju povlašteni i tarifni kupci u Hrvatskoj prema Uredbi o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija. Naknada će im biti posebno iskazana u računu za električnu energiju.

Temeljem Zakona o tržištu električne energije operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su preuzeti ukupno proizvedenu električnu energiju od povlaštenog proizvođača prigodom angažiranja proizvodnih objekata

U razdoblju do 2010. godine Naknada za poticanje iznosit će po godinama:

  • za 2008. godinu: 0,0198 kn/kWh + PDV,
  • za 2009. godinu: 0,0271 kn/kWh + PDV,
  • za 2010. godinu: 0,0350 kn/kWh + PDV.
  • Kako do povlaštenog proizvođača

    Prvi korak koji poduzima energetski subjekt koji želi steći status povlaštenog proizvođača, a prema tome i pravo na poticajnu cijenu za proizvedenu električnu energiju, je ishođenje prethodnog odobrenja za gradnju postrojenja u MINGORP-u, čiji se upis vrši u „Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača“. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) izdaje rješenje o stjecaju statusa povlaštenog proizvođača (ovisno o stupnju izvodljivosti projekta) prema Pravilniku o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.

    Nakon što je energetski subjekt ishodio rješenje o prethodnom statusu povlašteni proizvođač sklapa Ugovor o otkupu električne energije s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). Povlašteni proizvođač ima pravo na poticajnu cijenu primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Na taj se način stječu i potrebna jamstva za kreditiranje, ukoliko je to neophodno investitoru za gradnju postrojenja.

    Otkup proizvedene električne energije iz postrojenja koja koriste OIE i kogeneracijskih postrojenja reguliran je preko HROTE-a. HROTE sklapa poseban ugovor sa svim energetskim subjektima za opskrbu električne energije, kako bi naplatio sva potraživanja za otkup električne energije. Ova potraživanja se odnose za proizvedenu električnu energiju iz OIE i kogeneracijskih postrojenja odnosno preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača koja se računa prema vrijednosti prosječne proizvodne cijene električne energije u Hrvatskoj i potraživanje na naknadu za poticanje proizvedene električne energije iz OIE i kogeneracija kojom se povlaštenim proizvođačima nadoknađuju veći troškovi proizvodnje električne energije.

    Financijske naknade

    S obzirom na nekonkurentnost obnovljivih izvora, trebalo ih je izjednačiti sa klasičnim, odnosno predstaviti na način da budu interesantni i isplativi investitorima – stoga je napravljen tarifni sustav. Prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije određuje se pravo povlaštenih proizvođača električne energije na poticajnu cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za isporučenu električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, a tim sustavom se ujedno utvrđuju tarifne stavke i visina tarifnih stavki za proizvedenu električnu energiju ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporučene električne energije, kao i način i uvjeti primjene tih elemenata.

    Tarifni sustav temelji se na opravdanim troškovima poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije te održavanja postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja te razumnom povratu sredstava od investicije. Iako su prema Pravilniku o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije sve HE svrstane u grupu OIE postrojenja, pravo na poticajnu cijenu imaju samo HE instalirane snage manje od 10 MW. Poticajna cijena ovisi o grupi postrojenja, a u rasponu je od najmanje vrijednosti za elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (0,36 kn/kWh) do najveće vrijednosti za sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 30 kW (3,4 kn/kWh).

    Poticajne cijene će se korigirati prema udjelu komponenti domaće industrije u postrojenjima, a što će određivati MINGORP. Tarifni sustav će se svake godine usklađivati prema inflaciji, te prema cijeni električne energije i cijeni plina za poticaj koji će dobivati kogeneracijska postrojenja. Način i elementi utvrđivanja poticajne cijene, odnosno poticajna cijena utvrđena Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, važećim u trenutku sklapanja ugovora o otkupu električne energije, neće se mijenjati tijekom razdoblja trajanja ugovora.

    Zašto graditi svoju elektranu

    Poduzetnik, grad ili općina sada zaista imaju jasne pravne i financijske okvire za izgradnju elektrane. U Hrvatskoj je 80-tak projekata u različitim fazama gotovosti a prednjače, naravno, vjetroelektrane. Naime poticaji, stabilnost otkupa i sve veće cijene energije an europskom i svjetskom tržištu jamče dobru isplativost ovakvi projekata (vjetar : 6-10 godina), tako da je ovakav trend izgradnje vrlo sigurna investicija. Sa druge strane, često su takvi objekti i turističke atrakcije, pa je povrat investicije puno brži, doprinos lokalnoj zajednici vrlo visok a ekološki benefiti nemjerljivi. (f.p.)

    Izvor: www.masmedia.hr

    Materijali