Ulaz za korisnike

Komunalni mulj je vrijedna sirovina, a ne problem

|
Komunalni mulj je vrijedna sirovina, a ne problem
 
Komunalni mulj je vrijedna sirovina, a ne problem
Hvalevrijedan projekt RESCUE, koji provodi zagrebački Građevinski fakultet, daje sasvim novu dimenziju, u nas zapostavljenom, komunalnom mulju – od problema, isti je prerastao u vrijednu sirovinu!

Nedavno je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, u sklopu projekta RESCUE koji isti provodi, održano vrlo zanimljivo predavanje na temu 'Recikliranje komunalnog mulja u betonskoj industriji – od mikrostrukture do inovativnih građevnih proizvoda'.

'Projekt RESCUE istražuje mogućnost i opravdanost upotrebe mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) u betonskoj industriji. Konkretno, ispituje se ugradnja pepela, dobivenog spaljivanjem mulja, u cementni mort i beton. Cilj projekta je ispitivanje utjecaja različitih faktora poput temperature spaljivanja mulja, različitih vrijednosti vodocementnih omjera, ugradnje različitih udjela pepela kao zamjene za cement, dodatka drugih materijala i kemijskih dodataka u svrhu postizanja zadovoljavajućih svojstava cementnog morta i betona s ugrađenim pepelom i njihovog eventualnog poboljšanja, uz smanjeno korištenje prirodnih resursa', objasnio je doc.dr.sc. Dražen Vouk, dipl.ing.građ., voditelj projekta RESCUE.

Puni potencijal za recikliranje

Ovim projektom, Dražen Vouk i njegov tim daju sasvim novu dimenziju, u nas zapostavljenom, komunalnom mulju – od problema, isti je prerastao u vrijednu sirovinu!

Kako je u Lijepoj Našoj mnogo toga problem, tako je i zbrinjavanje komunalnog mulja, koji se radi svog kemijskog sastava ne smije odložiti bilo gdje. Prema direktivama EU, od 2017. godine odlaganje istog na odlagališta otpada bit će zabranjeno, pa će taj problem postati i veći.

No, prema iskazima znanstvenika s Građevinskog fakulteta komunalni mulj je puni potencijal za recikliranje.

'Termičkom obradom, odnosno spaljivanjem smanjuje se ukupna masa mulja i do 85%. Smanjuje se i ukupni volumen otpadne tvari, termički se uništavaju toksične organske komponente, minimiziraju se neugodni mirisi i olakšava daljnje gospodarenje, a moguće je i dobivanje energije. No, pri termičkoj obradi muljeva javlja se nusprodukt – pepeo, koji u konačnici treba zbrinuti na odgovarajući način, a čije količine nisu zanemarive. Primjerice, na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba pri radu uređaja s punim kapacitetom proizvodit će se oko 80.000 tona godišnje dehidriranog i stabiliziranog mulja, dok bi se u procesu termičke obrade proizvodilo oko 18.000 tona godišnje pepela. Danas se na zagrebačkom UPOV-u proizvodi oko 55.000 tona godišnje dehidriranog i stabiliziranog mulja, koji se privremeno skladišti na samoj lokaciji uređaja, jer još nije poznat način njegovog konačnog odlaganja iako se predlaže termička obrada mulja', kazao je Dražen Vouk te dodao: 'Dosadašnja istraživanja pokazala su da se zbog svojih karakteristika i kemijskog sastava nastali pepeo može upotrijebiti u određenim granama gospodarstva s posebnim naglaskom na građevinsku industriju u proizvodnji cementa, betona, opeke, keramike, ugradnji u asfaltne mješavine u cestogradnji, proizvodnji mješavina za poboljšanje tla, izdvajanje fosfora kao ograničenog resursa na Zemlji'.

Mogućnost korištenja mulja ovisi o njegovom kemijskom sastavu

Svaki mulj ima karakteristična svojstva, pa tako i pepeo kao njegov produkt. Mogućnost upotrebe mulja, odnosno pepela ovisi o njegovom sastavu, prije svega kemijskom. Rezultate stranih istraživanja koja su rađena s muljevima čiji se sastav razlikuje od muljeva s područja Hrvatske treba stoga uzimati s oprezom.

Naime, kako je u Hrvatskoj tijekom posljednja dva desetljeća znatno opala industrijska proizvodnja, značajno je promijenjena količina i sastav otpadnih voda, a samim tim i sastav muljeva.
 
'Glavni kemijski elementi sadržani u pepelu kao nusproduktu spaljivanja mulja su silicij, aluminij, kalcij i fosfor. Metali poput žive, kadmija, antimona, arsena i olova trebali bi spaljivanjem sagorjeti. Ipak, u pepelu se pronalaze metali u tragovima uslijed njihove kondenzacije na česticama pepela nakon smanjivanja temperature unutar spalionice. Ukoliko se pepeo nakon termičke obrade odlaže, glavni problem po pitanju izluživanja teških metala predstavljaju antimon, molibden i selen', otkrio je voditelj projekta RESCUE.

Pucolanski aktivan materijal

Pepeo iz termičke obrade mulja se u betonskoj industriji može koristiti kao pucolanski aktivan materijal djelomično zamjenjujući cement.
No, utjecaj na karakteristike pepela dobivenog spaljivanjem mulja ima i temperatura spaljivanja. Povećanjem temperature, dolazi i do povećanja gustoće pepela. Djelomična zamjena cementa s pepelom utječe na obradivost i razvoj čvrstoće betona.

'Loša obradivost može se nadoknaditi povećanjem finoće čestica pepela ili dodavanjem superplastifikatora', kazala je izv.prof.dr.sc. Nina Štirmer, dipl. ing. građ. te dodala: 'Potrebno je istražiti mogućnosti kombiniranja vezivnih materijala, koji bi zajedno s pepelom dobivenim iz mulja ostvarivali bolja mehanička svojstva'.

Istraživat će se mulj s područja Zagreba, Koprivnice, Karlovca i Varaždina

Za potrebe istraživanja u sklopu ovog hvalevrijednog projekta, stabilizirani i ocijeđeni mulj nabavljat će se s različitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz Zagreba, Koprivnice, Karlovca i Varaždina.

U suradnji s Vodnogospodarskim laboratorijem Hrvatskih voda te laboratorijima Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Geotehničkog fakulteta u Varaždinu te tvrtke Zagrebačke otpadne vode d.o.o. analizirat će se kemijski sastav mulja različite starosti, od svježeg mulja do mulja starog 1 do 2 godine. U laboratoriju Građevinskog fakulteta provodit će se pak spaljivanje mulja.

'Spaljivanje mulja će se provoditi u tri faze. U prvoj fazi će se termički obrađivati mulj različite starosti. U drugoj fazi će se termički obrađivati mulj pri različitim temperaturama. U trećoj fazi će se mulj termički obrađivati uz dodavanje i miješanje aditiva (vapno, kemijska sredstva i dr.). Cilj istraživanja je da se u postupku termičke obrade mulja dobije pepeo što bolje kvalitete za njegovo daljnje korištenje u betonskoj industriji', objasnila je Nina Štirmer.

Također, u sklopu projekta RESCUE, a u suradnji s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije, istraživat će se i ekološki utjecaj ugradnje pepela u beton, odnosno izluživanje iz betonskih uzoraka.

Novo predavanje na temu recikliranja komunalnog mulja u betonskoj industriji, na kojem će biti otkrivene nove spoznaje naših znanstvenika, trebalo bi biti održano u kolovozu ove godine.

Okvirić

Projekt RESCUE
Voditelj projekta: Dražen Vouk
Tel: +385 1 4639 213
Fax: +385 1 4639 238
Email: dvouk@grad.hr
www.grad.hr/rescue

Materijali

  • Logo: RESOUE

    Logo: RESOUE