Ulaz za korisnike

Konzalting ponuda

|
Konzalting ponuda
 
Konzalting ponuda
Projektanti koji su dužni dati investitoru tzv. projektantsku cijenu projekta muku muče s nedostatkom specijalista za razradu troškovnika, nemaju dovoljno uvida u opremu i organizaciju kod izvođača i ne mogu pratiti sve cijene na tržištu

 Kada se radi o javnim investicijama, prisutna je opasnost da se pojave privatni interesi i nekorektnost u postupku odabira. I ponuđači su spremni na razne trikove kojima nastoje doći u povoljniji položaj. Sada dolazi i međunarodna konkurencija koju treba kontrolirati. Sve su to problemi s kojima se susreće investitor.

Ponuđač, tj. potencijalni izvođač s druge strane, nastoji dobiti posao sa što manje troškova kod izrade ponude. Ponuđač radi 10 do 20 ponuda mjesečno i stalno se kreće između nastojanja da izradi ponudu sa što manje troškova i što brže, s jedne strane, i da načini što kvalitetnije ponude, s druge strane. Predajom nekvalitetne ponude stvaraju se obveze koje može biti teško ispuniti ako se dobije posao. Projektanti koji su dužni dati investitoru tzv. projektantsku cijenu projekta muku muče s nedostatkom specijalista za razradu troškovnika, nemaju dovoljno uvida u opremu i organizaciju kod izvođača i ne mogu pratiti sve cijene na tržištu. Posljedica toga je da njihove cijene i vrijeme osciliraju ±20%. Ako svemu tome dodamo kratke rokove za izradu ponuda, možemo kazati da se radi o zbilja stresnoj situaciji za sve sudionike. Većina projekata je u vremenskoj stisci od ponude do stavljanja u funkciju, jer se radi o 'zaleđenom' novcu za investitore. Katkad zadani termini (primjer rukometnih dvorana) nameću vremenska ograničenja. Nameće se pitanje može li se sve to nekako pojednostavniti, učiniti manje nesigurnim, vremenski skratiti, suziti mogućnost zloupotrebe i osigurati jednake kriterije za sve kandidate. Logično je pitanje što u tome znače računala, tj. programi. Vidimo da su neke struke 'pokrivene' računalom 50 i više posto.

Računalo i ponuda

U dijelovima građevinske struke koja je više 'matematizirana' (statika, hidraulika i sl.) računalni programi su u cijelosti zamijenili dosadašnji način rada. U operativnom građevinarstvu prvi programi su rađeni upravo za obradu troškovnika jer se taj posao može solidno standardizirati i često se ponavlja. Razvoj programa na ovom području ide sljedećim putem:

  • računalom se ubrzava standardni način obrade troškovnika
  • sinergijskim djelovanjem struke i programa postižu se inovacije u nekim dijelovima
  • kompleksnim programima moguće su koncepcijske promjene za čitav postupak. U prvom slučaju računalo je zamijenilo olovku, a sve drugo je ostalo isto. Sinergijski efekti se postižu velikim kapacitetima računala, pa je sada moguće nešto što prije nije bilo moguće (barem ne u optimalnom vremenu).
  • mijenjanje cijena svih stavaka ravnomjerno ili samo selektiranih.
  • uvode se tipizirane stavke, analize i kalkulacije
  • izrađuju se varijante koje se mogu uspoređivati
  • optimalizacija vremenskih planova
  • da bi se jednog dana uveli u primjenu 'ekspertni sustavi'. Konceptualne promjene znače uvođenje novih (jednostavnih) metoda i redoslijeda rada. Ovdje spada
  • uvođenje normativa za mehanizirane alate
  • novi pristup obradi stavaka troškovnika
  • novi način izrade ponuda uvođenjem 'elaborata ponude' o čemu govori ovaj članak
  • izvođenje uređenja gradilišta (PZR) pomoću računala
  • vođenje glavnih radova na gradilištu pomoću računala itd. Tu spada i povezivanje svih sudionika u projektu (investitor, projektanti, izvođači, banke itd.) kojih ima oko 15. Ovdje se bavimo tumačenjem novog modela, tj. koncepcije izrade ponuda koji je moguće primijeniti a da se ne mijenjaju postojeći propisi. Novost se sastoji u tome da se u postupak uvodi podjela na: analizu cijena i kalkulaciju. Na taj način dolazimo do većih mogućnosti u samom postupku.
  • Analiza cijena je ovdje isti obrazac kao i kod kalkulacije, ali nema upisane jedinične cijene i sve što dalje slijedi.
  • Kalkulacija ima upisane jedinične cijene i čitav postupak do cijene stavke. Sheme koje slijede pojašnjavaju osnovnu ideju.

    Elaborati ponude

    Stupnjevitom razradom ponude otvaramo mogućnost da se uključe stručnjaci za izradu ponude, da se ona obrađuje i prije objave natječaja, da se rade razne varijante i sl. U čemu je razlika? Sadašnji način izrade ponuda izgleda shematski ovako

    Kod ovog načina svaki ponuđač mora u cijelosti obraditi troškovnik, obraćati se projektantu za pojašnjenja, raditi u kratkom roku itd. Isti posao se ponavlja toliko puta koliko ima ponuda.

    Elaborat ponude koji radi konzultant ulazi u vrijeme razdoblja izrade troškovnika. Postupno kako se radi troškovnik, može se odmah raditi elaborat ponude.

    Naručilac izrade elaborata može biti:

    Investitor je naručitelj elaborata ponude do razine gotove kalkulacije, odnosno konačne cijene projekta. Konzalting koji radi ponudu za investitora predlaže i optimalnu organizaciju gradnje, prikladne strojeve i tehnologiju. Na taj način investitor unaprijed zna optimalnu cijenu projekta i time ima olakšan izbor budućeg izvođača. Takvu praksu je uveo konzalting prof. Dressa u Stuttgartu. Rezultat je uravnoteženje ponuda u SR Njemačkoj jer nitko ne zna koji se investitor prije natječaja obratio prof. Dressu.

    Projektant je naručitelj elaborata jer je obvezan investitoru predložiti tzv. projektantski popunjen troškovnik u vrijeme završetka projekta. Za to treba imati stručnjake koje projektni uredi obično nemaju. Ovim putem dolazi se do kvalitetne cijene projekta na jednostavniji i jeftiniji način.

    Investitor za ponuđače naručuje elaborat na razini analize cijena koji zatim daje svim ponuđačima kao dio podloga za izradu ponude. Time je dano više vremena ponuđačima jer oni sada samo upisuju jedinične cijene i dovršavaju izračun cijena za stavke troškovnika. Investitor obavještava ponuđače koji je konzultant radio elaborat, tako da se za eventualne dopune ili pojašnjenja mogu neposredno obratiti konzultantu.

    Ovakvim pristupom postiže se niz efekata koje možemo podijeliti na fazu prije natječaja i nakon. Prije natječaja se postiže:

    1. Razradu troškovnika rade eksperti kojima je to specijalnost; oni polaze od optimalnih rješenja kojima se može najjeftinije graditi. 2. Prije nego što ponuda izađe u javnost:
  • konzultant može povratno upozoriti projektanta na eventualne nedostatke
  • investitor (projektant) nakon što detaljno pregleda elaborat ponude, može izvršiti promjene i dopune, što je nemoguće kada je natječaj jednom otvoren
  • elaborat se razrađuje postupno s nastankom troškovnika
  • elaborat koji u sastavu podloga za ponudu (tendera) može biti uračunat u cijenu te dokumentacije.
  • 3. Kod izrade elaborata stvara se niz podataka koji su podloga za dodatne postupke (6 vrsta iskaza resursa, 5 vrsta faktora, ponudbeni vremenski plan itd.) koje izvođač može zatražiti od konzultanta tijekom izrade ponude.
  • 4. Ponuđač može sam ili u suradnji s konzaltingom uključivati svoje interne normative ili izrađivati varijante na koje se može odlučiti jer sada ima više vremena.
  • 5. Izvođač može i odustati kada se detaljno upozna sa svim procesima, tj. poslovima koji se nalaze u stavkama.
  • 6. Ponuđač može dakako zatražiti da mu konzalting načini kalkulacije do kraja.
  • 7. S druge strane, investitor zna da su sada svi ponuđači u jednakim natjecateljskim uvjetima. Isto tako znatno je sužen prostor za eventualne nekorektne postupke i manipulacije.
  • 8. U sastavu elaborata obično se radi i osnovni vremenski plan (samo radni dani) koji se može kasnije terminirati. Za onog ponuđača koji je dobio posao pružaju se daljnje pogodnosti:
  • 1. Dopuna podataka koji će trebati u daljnjem radu s ili bez računala.
  • 2. Izrada izvedbenog vremenskog plana koji je terminiran prema ugovorenom početku gradnje.
  • 3. Vođenje glavnih radova s tzv. DRN, tj. dnevnim radnim nalozima koje izrađuje računalo.
  • 4. Vođenje vremenskog nadzora nad gradnjom, što je isto koncepcijska novost koju daje računalo.

    Ponuđač (jedan ili više) naručuju kod konzaltinga izradu elaborata. Elaborat može biti rađen samo do razine analize ili može biti s kalkulacijom. Zbog tajnosti, veća je vjerojatnost za izradu do razine analize cijena.

    Onaj ponuđač koji je naručio elaborat može očekivati sve one pogodnosti prije i poslije natječaja koje su navedene uz narudžbu investitora. Osim toga, javljaju se dodatne mogućnosti koje daje elaborat. Velika baza podataka koji su prikupljeni i dodatne mogućnosti kompleksnog programa pružaju ponuđaču:
  • rekognosciranje terena
  • usklađivanje, ažuriranje i rebalans vremenskog plana
  • vođenje građevinske knjige i mjesečne situacije
  • S-financijska krivulja
  • rentabilnost projekta itd. Ovisno o dubini suradnje, pruža se sve veći izbor ponuda koje daje jedan kompleksni program. Kod manjih obrtnika ili poduzetnika, izrada ponuda je složen zadatak. Zapošljavanje posebnog stručnjaka je suviše skupo, zato se često rade ponude izvan radnog vremena ili se odustaje od natječaja. Rad sa stalnim konzaltingom na kraju ispada jeftiniji i postižu se kvalitetnije i pouzdanije ponude.

    Zaključak

    Uvođenjem konzaltinga u proces izrade ponude, ne dolazimo u sukob sa zakonom. Postupak se modernizira, ubrzava, pojeftinjuje i postiže se viša kvaliteta. Smanjuje se broj ljudi koji rade ponude i pojavljuje se rad s varijantnim rješenjima. Osnovno pitanje kako sačuvati tajnost cijena koje nudimo kada idemo do razine kalkulacija, rješava se na nekoliko načina.
  • konzultantu ne treba reći za koga radi elaborat
  • kada je elaborat gotov do razine analize cijena, prepušta se (u posebnoj prostoriji) ponuđaču da sam unese svoje cijene, načini kopije na papiru (hard copy) i zatim sve u računalu izbriše
  • ponuđač može dobiti suženu verziju programa preko kojega može kod sebe upisivati cijene, izrađivati papirnate kopije i sl. Pitanje da li raditi sami ili koristiti tuđe znanje, vani je odavno riješeno. U zapadnim gospodarstvima ima daleko više raznih konzaltinga negoli građevinskih poduzeća. Nekada smo se i računovodstvo bojali prepustiti specijalistima. Konzaltinzi koji će pružati dosta usluga susrest će se ubrzo s problemom nekompletnih normativa (strojevi, alati, oprema) što će ih navesti da rade vremenska mjerenja na terenu i izrađuju nove normative. Konzultanti će bolje upoznati probleme operativnog graditeljstva, što će rezultirati novim programima na tom području. Građevinari će imati više vremena da se bave podizanjem produktivnosti i kvalitete, što će ubrzo biti glavni uvjet za preživljavanje.

    Svaka stavka se sastoji od jednog ili više procesa (poslova). U procesu može biti jedna ili više operacija. U građevinarstvu radimo na razini procesa. Svakom procesu odgovara jedan normativ (ako postoji). Zadatak je stručnjaka da identificira procese u stavci i da svakom procesu pridruži najprikladniji normativ (javni ili interni). Odabrani normativ nam automatski daje popis resursa (s radnicima), jedinice mjere i količine. Sve za jedinicu proizvoda s tim procesom. Struktura tih resursa je ujedno struktura analize/kalkulacije.

    Analiza cijena je skraćena verzija kalkulacije. Kod analize nemamo unesene jedinične cijene, cijene resursa, množenje s faktorima itd. U analizu cijena mogu svi ponuđači unositi svoje jedinične cijene. Analiza cijene može se bazirati na javnim i internim normativima.

    Preuzeto: www.Masmedia.hr

    dr. Josip Petrović, Građevinski fakultet u Osijeku

Materijali