Ulaz za korisnike

Nosivost, naprezanje, izvođenje dokaza

|
Nosivost, naprezanje, izvođenje dokaza
 
Nosivost, naprezanje, izvođenje dokaza
Prilikom zidanja zidnih blokova moraju se poštivati određena pravila vezivanja kako bi se osiguralo zajedničko djelovanje obadvije komponente.

Nosivost

Ziđe je građevinski materijal koji se sastoji od zidnih blokova i morta te se zato ponaša anizotropno. Prilikom zidanja zidnih blokova moraju se poštivati određena pravila vezivanja kako bi se osiguralo zajedničko djelovanje obadvije komponente. Anizotropija se manifestira u različitim svojstvima čvrstoće i deformacije okomito i paralelno s ležajnim sljubnicama. Zbog interakcije zidnog bloka i morta ziđe je osim toga i nehomogeno. Ta svojstva moraju se adekvatno uzeti u obzir prilikom izračuna i dimenzioniranja. Ziđe je u ovisnosti o kombinaciji zidnog bloka i morta u stanju prenositi odgovarajuće tlačne sile, pri čemu vlačne sile preuzima u vrlo malom obujmu. Vlačna čvrstoća određena je adhezijom na prijelazu morta u zidni blok, zatim vlačnom čvrstoćom morta te vlačnom čvrstoćom zidnog bloka.

Naprezanja

Zidani objekti projektirani su i konstruirani tako da su zbog male sposobnosti vlačne nosivosti uglavnom izloženi naprezanju normalnih sila. To svakako treba uzeti u obzir pri koncipiranju nosive konstrukcije. Građevinski elementi naprežu se uglavnom na centrični ili ekscentrični tlak. Rezultanta mora ostati u presjeku. Za iznošenje momenata savijanja neophodne su u zidnim presjecima normalne sile. Naprezanje na savijanje može nastati kako u smjeru zida tako i okomito na zid. Njega izaziva opterećenje tlakom vjetra ili potiska zemlje, ekscentrično nastale vertikalne sile ili zakretanje stropova.

Sile vjetra, potiska zemlje i ukrute iz zidova koji stoje okomito na utjecajnu površinu vode ka naprezanju ravnine plohe u zidovima za ukrutu. Ukoliko se horizontalne sile prenose u ravninu plohe mora postojati sposobnost nosivosti poprečnih sila i sila savijanja. Ukoliko su zidovi opterećeni horizontalnim silama primjerice silama vjetra i potiska zemlje kod vanjskih zidova okomito na ravninu zida onda se tu radi o naprezanju na ravnini ploče, za koje također mora postojati dovoljna sposobnost nosivosti poprečnih sila i sila savijanja. Sile se mogu prenositi samo preko pretlačnog područja presjeka.

Povećanje opterećenja vodi ka većim pretlačnim površinama presjeka. U slučaju naprezanja poprečnim silama može se postići veća potisna nosivost na. Čista vlačna opterećenja nastaju u pravilu u sprezi s onemogućenim deformacijama. Zato prilikom utvrđivanja veličine objekta odnosno duljine zida bez sljubnica da se vlačne sile nastale uzajamnim djelovanjem različitih građevinskih elemenata preuzimaju paralelno s ležajnim sljubnicama ziđa. Paralelno s ležajnom sljubnicom isto se vrši preko zidnih blokova, ali u uzdužnom smjeru. Vlačne sile okomito na ležajne sljubnice ne smiju se uključiti u kalkulaciju vani (kod tankoslojnog morta). Kod zidova opterećenih okomito na njihovu površinu mora i kod manjih opterećenja postojati nosivost savijanja. Preuzimanje vlačnih sila pri savijanju paralelno s ležajnim sljubnicama vrši se analogno izvođenju vlačnih sila.

Kod koncentriranih pojedinačnih sila i dijelom opterećenih površina mora se osigurati širenje sila što je u pravilu omogućeno provedbom pravila zidanja u vezu. Ukoliko ziđe ne može preuzimati nastale normalne sile onda svakako treba poduzeti odgovarajuće mjere kao recimo povećanje kvalitete ziđa, ugradnja razdjelne grede i slično. Prilikom dokazivanja moguće je kalkulirati povećanje čvrstoće na bazi višeosnog napregnutog stanja, koje se prekida na mjestu uvođenja opterećenja pridržavanjem određenih pretpostavki.

Izvođenje dokaza

Dokazi za navedeno naprezanje vrše se na mjerodavnim mjestima. To su po svim pravilima područja na zaglavlju zida, podnožju te na polovici visine zida. U određenim slučajevima moguće je pojednostavljenje i educiranje mjesta dokazivanja. Ako se pojedinačne sile uvode u ziđe direktno ili preko razdjelne grede moraju se dokazati i dopuštena stlačenja/kompresije oslonačkih odnosno djelomičnih površina, uglavnom na više pozicija - direktno ispod pojedinačnog opterećenja ili na polovini visine zida-.

Literatura:

[6.3-1] Schubert, P.; Schneider, K.-J.; Schoch, T. (Hrsg.): Mauerwerksbau-Praxis. Berlin: Bauwerk, 2007.
[6.3-2] Gunkler, E.; Budelmann, H. (Hrsg.): Mauerwerk - Kompakt. Für Studium und Praxis. Köln: Werner, 2008. [6.3-3] Jäger, W.; Marzahn, G.: Mauerwerk - Bemessung nach DIN 1053-100. Berlin: Ernst & Sohn, 2009.

http://www.mauerwerksbau-lehre.de

Materijali