Ulaz za korisnike

Od otpadnih voda do bioplina

|
Od otpadnih voda do bioplina - Foto: Antonia Hohnjec
 
Od otpadnih voda do bioplina - Foto: Antonia Hohnjec
Energetsko srce Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba čini bioplinsko postrojenje iz kojeg se u kogeneraciji proizvodi čak 70% električne energije za potrebe velikog pogona na Žitnjaku, iz kojeg u Savu izlazi pročišćena voda. Od oko 0,4 milijuna kubičnih metara mulja, nastalog u procesu pročišćavanja vode prošle godine proizvedeno je oko 6 milijuna kubičnih metara plina s udjelom metana oko 60%.

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba (CUPOVZ) na zagrebačkom Žitnjaku "dom" je jednog od tek nekoliko bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj, jedinog koje kao sirovinu koristi primarni i sekundarni mulj nastao obradom otpadnih voda. Naime, primarni mulj najbogatiji je organskim i anorganskim česticama koje se nalaze u otpadnim vodama i ima veliku kalorijsku vrijednost koju je poželjno iskoristiti za proizvodnju energije. Betonski bioreaktori - digestori, skriveni iza srebrnim metalom obloženih stožaca najljepša su građevina na lokaciji pročistača, svojevrstan zaštitni znak cijelog postrojenja, koje se zahvaljujući vlastitoj proizvodnji energije može pohvaliti da je na pragu postizanja energetske samodostatnosti. Čak 70% vlastitih potreba za električnom energijom taj veliki pogon uspijeva podmiriti vlastitom proizvodnjom u bioplinskom postrojenju, a viškove isporučuju u mrežu. 

U zapadnim zemljama ovakvi uređaji nisu rijetkost, a naša novinarska ekipa imala je prilike bolje se upoznati s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenjem za proizvodnju bioplina na toj lokaciji. Da bi se razumio kontekst procesa proizvodnje bioplina nužno je za početak razumjeti kako se dolazi do sirovine, dakle, kako izgleda proces pročišćavanja vode. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda metropole izgrađen je u fazama od 2004. do 2007. koncesijskim modelom za razdoblje od 28 godina, do 2028., a koncesijski partneri Vodoprivrede Zagreb su njemačke tvrtke WTE Wassertechnik i RWE Aqua, koje su osnivači tvrtke Zagrebačke otpadne vode d.o.o. koja rukovodi pogonom. Uređaj je načinjen za kapacitet od 1,2 milijun ekvivalent stanovnika, a sastoji se od mehaničkog dijela i biološkog dijela uređaja s obradom mulja. Proces pročišćavanja otpadnih voda kontinuirani je proces koji se odvija cjelodnevno, sedam dana tjedno, svaki dan u godini. Na mehaničkom djelu uređaja izdvaja se kruti i čvrsti otpad, te pijesak i mast. Sakupljena mast tretira se na biološkom dijelu uređaja unutar obrade mulja (tj. unutar digestora), te služi kao prihrana u anaerobnoj digestiji pri proizvodnji bioplina. Biološki dio uređaja zasniva se na tehnologiji „aktivnog mulja“ a jedinstvena tehničko-tehnološka cjelina dijeli se na dvije linije: linija vode i linija mulja (obrada mulja). Liniju vode čine prethodni taložnici, biospremnici i naknadni taložnici. Pomoću prethodnih taložnika izdvajaju se suspendirane čestice koje se kao primarni mulj odvode na daljnju obradu unutar obrade mulja. Tako pročišćena otpadna voda dolazi do razdjelne građevine unutar koje se miješa s povratnim muljem iz naknadnih taložnika te uvodi u biospremnike (bazene) na biološku obradu aktivnim muljem. U te velike betonske bazene na otvorenom upuhuje se kisik, te se tako vrši razgradnja organskih tvari u otpadnoj vodi. Mješavina otpadne vode i aktivnog mulja odvodi se na naknadne taložnike unutar kojih aktivni mulj kao sediment pada na dno naknadnog taložnika, a obrađena otpadna voda se sustavom internih odvodnih kanala vraća u sustav javne odvodnje grada Zagreba tj. u Glavni odvodni kanal (GOK). Putem GOK-a pročišćene se otpadne vode odvode u prirodni prijemnik, rijeku Savu. 

www.energetika-net.com/specijali

Materijali