Ulaz za korisnike

Održana 5. koordinacija gradonačelnika u Crikvenici

|
Čak 72 gradonačelnika, načelnika i pročelnika na jubilarnoj, 5. koordinaciji - Foto: berliner-e-agentur.de
 
Čak 72 gradonačelnika, načelnika i pročelnika na jubilarnoj, 5. koordinaciji - Foto: berliner-e-agentur.de
Crikvenica - Čak 72 gradonačelnika, načelnika i pročelnika s područja Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Karlovačke i Istarske županije prisutvovalo je jubilarnoj, 5. koordinaciji grado/načelnika i učinkovitoj organizaciji jedinica lokalne samouprave, koja je održana danas u hotelu Omorika u Crikvenici.

Organizatori jubilarne Koordinacije grado/načelnika i učinkovite organizacije jedinica lokalne samouprave bili su Udruga gradova te tvrtka Libusoft Cicom d.o.o., a pokrovitelji Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvo gospodarstva, Grad Crikvenica te Udruga gradova.

Ovogodišnja Koordinacije grado/načelnika bila je pravo vrelo informacija, jer su u fokusu cjelodnevnog skupa bile brojne aktualne teme vezane za rad jedinica lokalnih samouprava (JLS). 

Danijel Jerman, dipl.iur., pročelnik Upravnog odjela za financije i društvene djelatnosti Grada Opatije govorio je o važnosti likvidnosti i mjerama za poboljšanje naplate potraživanja. U svom izlaganju istaknuo je: “Svi pokazatelji govore da se negativni ekonomski trendovi u zemlji neće tako skoro preokrenuti te je stoga više nego očito da će i nadalje biti veliki broj dužnika koje nisu u mogućnosti podmirivati dospijele obveze. S druge strane prioritetan zadatak nadležnih državnih tijela kao i tijela JLS je naplata prihoda, odnosno briga o redovitom punjenju proračuna. Jedinstvena primjena, odnosno usklađivanje svih propisa doprinijelo bi boljem snalaženju kako osoba koje provode propis, tako i osoba na koje se propis odnosi.

Nažalost, sada imamo na snazi situaciju prema kojoj više nije moguća odgoda naplate duga na ime poreza i drugih javnih davanja, a da je istovremeno moguća odgoda naplate ostalih dugova prema državi i JLS uključivo i koncesije (koje se smatraju javnim davanjima) neovisno o primjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stoga se postavlja pitanje što je s dužnicima koji nemaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, odnosno s dužnicima (uglavnom građanima) koji uopće nisu obveznici Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a obročno plaćanje omogućilo bi lakšu otplatu duga“. 

Iz postojeće prakse JLS najveći broj zahtjeva za odgodom plaćanja odnosi se na građane koji duguju poreze i druga javna davanja prema JLS i koji su se do sada rješavali prema odredbama Općeg poreznog zakona, kao i tvrtke čiji dugovi prema JLS u pravilu nisu značajnijeg iznosa, a uvjetovani su sezonskim oscilacijama u poslovanju.

„Voljeli bi stoga da se konačno pokuša jednim propisom postaviti kriterije i mjerila za obročnu otplatu duga ili otpisa duga za sva potraživanja koja javna tijela imaju prema poduzetnicima i građanima“, kazao je Jerman te dodao: “Propisi se donose (pre)često na način da se problematika, koja se uređuje, ne sagleda u cijelosti tako da umjesto pozitivnog učinka koji se želi postići, doneseni propisi nose i negativne efekte. Osnovni razlog takvom stanju je da se propisi donose bez kvalitetne javne rasprave ili je ona jednostavno prekratka kao i da se nažalost direktno ne konzultiraju JLS preko njihovih zajedničkih organizacija (Udruga gradova i Udruga Općina u RH). Pored zakonskog okvira i na JLS leži odgovornost da kvalitetnije ustroje svoju unutarnju organizaciju s ciljem učinkovitijeg upravljanja javnim financijama u što je potrebno što je moguće prije krenuti. Svaka JLS je specifična za sebe te će njeni čelnici morati pažljivo procijeniti koji bi model unutarnje organizacije biti učinkovitiji kako sa stajališta boljeg punjenja proračuna, tako i stajališta ekonomičnosti postupka i smanjenja rashoda“.

Irena Miličević, dipl. iur., pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Grada Rijeke, predstavila je prisutnima aktualnosti u vodnom gospodarstvu s osvrtom na nova vodoopskrbna područja.

Posebno je napomenula da je Državna revizija u 2013. godini izradila na područjima svih županija analizu ekonomske opravdanosti razlika u cijenama vodoopskrbe i odvodnje, te pritom izradila nalaz kojim nalaže isporučiteljima pa i samim jedinicama lokalne samouprave određena postupanja. Jedno od važnih stajališta Državne revizije odnosi se na obvezu JLS da iz svojih proračuna moraju osigurati sredstva za subvenciju cijene vode za socijalno ugrožene građane i pritom se pozivaju na odredbe Zakona o socijalnoj skrbi. 

„Stav je Vijeća za vodne usluge, neovisnog državnog tijela za osiguranje zakonitosti u području određivanja cijena te naknade za razvoj kao i cijene vode među isporučiteljima, da niti jednim zakonom nije utvrđena obveza JLS da ta sredstva osigura u proračunu JLS i da se ista mogu pokriti iz cijene vodne usluge“, kazala je Miličević.

Vesna Franin, dipl. iur., pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, imovinu i prostorno planiranje Grada Vodice održala je predavanje na temu međusobnih odnosa RH i JLS te preklapanjima prava vlasništva na javnim dobrima, kao i u svezi upravljanja općim dobrima.

Prisutnima je iznijela iskustva s područja županija, posebno Istarske županije.

„Istarska županija je u tzv. Preporuci JLS na svome području pozvala Vladu Republike Hrvatske da pristupi realizaciji Plana 21. u dijelu decentralizacije te da analizira zakonske propise i sudsku praksu koja odstupa od zakonskih propisa, kako bi se sačuvala imovina jedinica lokalne samouprave budući da su one dovedene u situaciju da moraju dokazivati svoje pravo vlasništva u sporovima s državom i u postupcima gdje je nedvojbeno da im kao slijednicima bivših općina pripada pravo vlasništva na nekretninama, čime će se otkloniti dugotrajni i skupi sudski postupci između gradova, općina i države. Unatoč tome što je Republika Hrvatska pristupila Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, relevantna istraživanja ukazuju na to da je Republika Hrvatska iza Grčke najcentraliziranija država u Europi“, ispričala je Franin te dodala: „Posljednjih godina ne samo da nije unaprijeđen položaj jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, već su prisutni razni pritisci na lokalne jedinice. Naime, država sve više ovlasti prepušta jedinici lokalne samouprave, a da im istovremeno ne ostavlja sredstva za izvršavanje nadležnosti, država vrši preraspodjelu poreza u svoju korist, čime smanjuje prihode jedinica lokalne samouprave. Jedan od većih udara na lokalnu samoupravu predstavlja nastojanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske da temeljem promjene u tumačenju propisa razvlasti jedinice lokalne samouprave imovine, koja je uknjižena na gradove i općine, u korist Republike Hrvatske“.

U Preporuci je navedeno i da je Državno odvjetništvo ustajalo tužbama i tražilo upis prava vlasništva i na nerazvrstanim cestama uz tvrdnju da se radi o javnom dobru u vlasništvu RH, te je zbog manjkavosti zakonske legislative jedan dio sudske prakse i upisivao gradske ulice u vlasništvo RH što je donošenjem Zakona o cestama otklonjeno, te sada JLS mogu potraživati natrag svoje vlasništvo.

„Državno odvjetništvo, kako u Istri, tako i redom u svim drugim županijama, koristi manjkavu zakonsku legislativu i u dijelu koji se odnosi na javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvorene odvodne kanale, trgove, parkove, dječja igrališta i otvorene tržnice za koje postoji obveza održavanja od strane JLS prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, te ih temeljem Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu nastoji uknjižiti u svoje vlasništvo. 

JLS putem zastupnika u Saboru RH mogu zatražiti Autentično tumačenje Zakona o šumama u dijelu gdje se šume poklapaju s građevinskim područjem. Državno odvjetništvo pokrenulo je postupke za mirno rješavanje sporova kojim traži od gradova i općina da priznaju pravo vlasništva Republike Hrvatske nad šumskim zemljištem neovisno o tome da li se šumsko zemljište proteže i unutar građevinskog područja, te je trenutno ovo pitanje najaktualnije“, ispričala je Franin i naglasila da su mali gradovi posebno loše tretirani.

Prema određenim statistikama za više od 60.000 čestica sporno je tko je vlasnik, RH ili JLS. „Investicije stoje jer jedinice lokalne samouprave ne mogu pravomoćno uknjižiti svoje vlasništvo i uspostaviti sustav dodjele koncesija.

Na isti način u pogledu Zakona o cestama, državno odvjetništvo i pravosuđe otežavaju uknjižbe i upravljanje nekretninama. Jedinice lokalne samouprave žele, mogu i imaju sve uvjete da preuzmu, održavaju i koriste se nerazvrstanim cestama. Investicije se onemogućuju upravo zbog krutog stava države. Uknjižbe javnih dobara na upravljanju i korištenju jedinica lokalne samouprave se ne provode, a ukoliko se i provode, žale se državna odvjetništva.

Posebno naglašavamo nebrigu središnje države za održavanje pomorskog dobra u smislu održavanja reda na istome, te osporavanje komunalnim redarstvima gradova i općina provođenja istoga na dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi, kojim stoga najčešće nitko i ne upravlja i na kojem vlada bezvlađe“, istaknula je Franin.

Donošenje Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine bilo je neophodno za Republiku Hrvatsku. 

„To je pozitivan pomak jer se radi o području koje je takvo da se uopće ne zna s čime se raspolaže, te je doista najprije bilo neophodno snimiti, popisati i dati ocjenu realnog stanja svekolike imovine Države, ali kako imovine RH, tako i imovine lokalnih i područnih samouprava, što je za sada država ipak propustila učiniti. Glede navedenog, neophodan je angažman RH i u smislu donošenja Zakona o upravljanju imovinom JLS i to poglavito kako bi se obuhvatili svi oblici imovine JLS i kako bi se ujednačeno postupalo na cijelom području RH“, istaknula je Franin te dodala: „Žurno je i neophodno u korist prava jedinica lokalne samouprave mijenjati i određene Zakone, a poglavito: Zakon o šumama, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, te izvršiti reformu pretvorbe i privatizacije, budući sadašnji propisi i posljedice pretvorbe i privatizacije blokiraju upravljanje cjelokupnom imovinom i RH i JLS“.

Kako JLS može biti vlasnik neprocijenjenog "turističkog" zemljišta u procesu pretvorbe i privatizacije, kada se ne zna što je uopće procijenjeno, da bi se moglo zaključiti što je neprocijenjeno.

Posebice, veliki je problem priobalnih gradova neriješeno pitanje objekata izgrađenih na nasipu, kao dijelu kopna nastalog nasipavanjem mora, za koje se najčešće ne zna niti kada je nastalo, niti tko je izvršitelj istoga, a niti tko upravlja takvim prostorom, pa niti tko ga održava (kao ni za pomorsko dobro općenito), te tako zapravo često vlada opće bezakonje i bezvlađe.

„Iz iskustva Grada Vodica, kao i drugih JLS nesporno je da se nedovoljno provodi i Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, te su u tome pogledu interesi JLS potpuno zanemareni. Nemali problem je i što Državna geodetska uprava, kao i Područni katastarski uredi, nemaju pouzdane predmetne podatke, barem su isti nedostupni JLS, te je i to veliki problem, kao i njihova neusklađena stanja sa sudskim podacima, pa je i u tome smislu RH svakako isto morala predvidjeti u svojoj Strategiji i iznaći mogućnost „pomaganja“ JLS u sređivanju stanja u predmetnim javnim knjigama, sve radi stvaranja registra imovine JLS-e, kao tijela javne vlasti i nositelja javnih prava“, zaključila je Franin.

O upravljanju imovinom JLS u uvjetima nove upute za procjenu vrijednosti nekretnina govorio je Rade Ignjatović, dipl.oec. iz tvrtke Libusoft Cicom d.o.o.

„Suvremene metodologije upravljanja imovinom jedinica samouprave, kao što je Projekt reforme lokalne samouprave (PRLS), sigurno mogu unaprijediti odgovornost lokalne uprave i samu lokalnu administraciju učiniti efikasnijom s konkretnim pokazateljima i vidljivim pomacima na planu upravljanja imovinom s kojom upravljaju. Za postizanje vidljivih pomaka presudna su dva elementa: promjena načina razmišljanja o javnoj imovini i odnos čelnika jedinice samouprave prema ovom pitanju. Primjena PRLS metodologije u kombinaciji s uvođenjem i ažurnim vođenjem Registra nekretnina osigurat će brojne koristi za jedinicu samouprave.

Kod donošenja odluke o uvođenju Registra nekretnina u jedinici samouprave treba imati u vidu opsežnost posla, osiguranje resursa za provođenje svih aktivnosti PRLS metodologije i posebno obuhvata i ažurnog vođenja podataka u samom Registru. S obzirom na zahtjevnost to ne smije biti usputni posao zaposlenika već visokoprioritetni radni zadatak sa svakodnevnim izvršavanjem potrebnih aktivnosti“, kazao je Ignjatović te dodao: „Pitanju odgovornosti prema imovini JLS mora se kad-tad pristupiti i sustavno početi rješavati da bi se znalo: koliko imovine JLS ima, koliko ta imovina vrijedi, koliko se na istu troši, koliko donosi prihoda, tko je sve i pod kakvim uvjetima koristi, kao i niz drugih odgovora. Uspješnija će biti ona upravljačka garnitura JLS koja će, pored ostalih bitnih pitanja iz života lokalne zajednice, odgovornije i transparentnije upravljati i javnom imovinom, a što će prije ili kasnije prepoznati i sami birači na izborima“.

Helena Masarić, dipl.iur.,univ.spec.polit., pročelnica Ureda Grada Opatije govorila je o međusobnim odnosima izvršnog i predstavničkog tijela prema noveli zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te citirala akademika Jakše Barbića da je „protuustavno kada je jedan pravni institut uređen s više zakona, opasno je kad jedan zakon mijenja odredbe drugog zakona, a opasne su i česte izmjene zakona. Kako bi se osigurala što veća pravna sigurnost, svako područje treba terminološki srediti i odrediti koji je propis glavni u nekom području, a ne raditi izuzetke, inače će se nered povećati.

„Analiza odredaba zakona kojima je uređen samoupravni djelokrug jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pokazuje upravo sve ove anomalije“, kazala je Masarić i dodala: „Novelom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi dijelom su otklonjene nejasnoće nastale zbog nedorečenosti i nepreciznosti pojedinih odredaba Zakona, ali su otvoreni novi prijepori koji se u praksi rješavaju mišljenjima Ministarstva uprave. U narednim izmjenama i dopunama Zakona trebalo bi dana mišljenja pretočiti u zakonsku odredbu kako bi se osigurala veća pravna sigurnost i svakako uskladiti terminologiju sustavnog zakona i posebnih zakona te podzakonskih akata“.

Mr. sc. Dragica Kemeter, mag.iur. pročelnica Upravnog odjela za upravu Grada Čakovca, govorila je o nadležnostima lokalne samouprave te zaključila kako jedinice lokalne samouprave dobivaju različite vrste poslova kojima su se dokazale kao tijela koja ih vrlo uspješno provode, zahvaljujući sve većoj stručnosti službenika. 

„Ono što nedostaje je financijska decentralizacija“, naglasila je Kemeter. Nives Kopajtich-Škrlec, dipl. iur., koordinatorica poslova za Udrugu gradova u Republici Hrvatskoj iznijela je pak niz aktualnosti iz rada Udruge gradova, među inima i da je Udruga nedavno postala suosnivač Zadruge za etično financiranje.

'Stvaranje zadruga prvi je formalni korak u osnivanju razvojne Etične banke – ebank - banke u vlasništvu svojih klijenata koja počiva na načelima transparentnosti, demokracije i solidarnosti, a u svrhu jačanja lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi', kazala je Kopajtich-Škrlec te dodala da je zadaća ebanke osigurati najpovoljnije uvjete financiranja.

O mogućnostima povećanja naplate komunalne naknade, i to za 30, 60 te 100 posto, govorio je Rade Ignjatović, dipl.oec. iz tvrtke Libusoft Cicom d.o.o. te prisutnima predstavio sve prednosti Geokomis projekta.

Na kraju skupa predavanje na temu 'Energetski pregled i prijedlog mjera za energetsku obnovu na primjeru Grada Krka' održala je d.i.a. Željka Hrs Borković iz tvrtke Planetaris d.o.o. te predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora.

„U svrhu ustanovljavanja povećanja energetske učinkovitosti, mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i energetskog certificiranja zgrade Gradske uprave Grada Krka, proveden je detaljni energetski pregled. Rezultati obavljenog energetskog pregleda pokazali su značajan potencijal energetskih ušteda primjenom predloženih mjera energetske učinkovitosti. Predložena kombinacija mjera ostvaruje uštede od 186.134,07 kWh/a potrebne toplinske energije za grijanje, 18.986,00 kWh/a električne energije za rasvjetu i uređaje, sa smanjenjem emisija CO2 od 105,15 tona godišnje, i jednostavnim periodom povrata investicije od 8,39 godina bez korištenja poticajnih sredstava.

Ukupni proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje prije rekonstrukcije iznosi 199.855,00 kWh/a, dok bi nakon rekonstrukcije trebao iznositi 112.333,00 kWh/a, što u proračunatoj energiji za grijanjepredstavlja uštedu od 44%, a zgrada se iz energetskog razreda C dovodi u energetski razred B. Ulaganje od 1.353.460,76 kn (+PDV) daje godišnje uštede od 161.260,85 kn (+PDV). Zahvaljujući uštedama u potrebnoj količini energiji od 44%, te lokaciji same zgrade, velik dio troškova moguće je sufinancirati kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u iznosu do čak 60%, što daje period povrata ulaganja u energetsku obnovu od samo 3,4 godine“, ispričala je arhitektica Hrs Borković. 

Materijali